Connect with us

Region

AMERIKA BLOKIRALA SRBIJU! Stopiran uvoz bakra zbog sumnje na prisilan rad!

Američka Carinska i granična služba (CBP) izdala je nalog za zadržavanje (Withhold Release Order – WRO) protiv kompanije Serbia Zijin Copper D.O.O., kojim se odmah obustavlja ulazak u Sjedinjene Američke Države bakra i proizvoda od bakra proizvedenih u toj kompaniji.

CBP je saopštio da će službenici na svim američkim ulaznim tačkama zadržavati pošiljke navedenih proizvoda zbog dokaza koji, prema ocjeni agencije, ukazuju na upotrebu prisilnog rada u njihovoj proizvodnji. Odluka je donesena na osnovu odredbi člana 1307 američkog Zakona o carinama, kojim se zabranjuje uvoz robe proizvedene prisilnim radom.

„Američki proizvođači suočavaju se s nelojalnom konkurencijom kada strane kompanije smanjuju troškove korištenjem prisilnog rada“, izjavila je izvršna pomoćnica komesara Kancelarije za trgovinu CBP-a Susan S. Thomas.

„Sprovođenjem zakona protiv prisilnog rada CBP štiti ljudska prava, ali i ekonomsku bezbjednost naše zemlje“, navela je ona.

Prema saopštenju CBP-a, istraga agencije uključivala je analizu izjava radnika, fotografija, bilješki sa terenskih razgovora, snimaka tekstualnih poruka, izvještaja nevladinih organizacija, medijskih izvještaja i akademskih istraživanja.

CBP tvrdi da prikupljeni materijal ukazuje na šest indikatora prisilnog rada prema kriterijumima Međunarodne organizacije rada (ILO): zloupotrebu ranjivosti radnika, uskraćivanje zarada, zastrašivanje i prijetnje, ograničavanje kretanja, zadržavanje ličnih dokumenata i prekomjeran prekovremeni rad.

Agencija navodi da podaci o trgovini pokazuju da su proizvodi Serbia Zijin Copper već uvoženi ili postoji vjerovatnoća njihovog uvoza u SAD.

CBP je saopštio da je ovo četvrti nalog za zadržavanje robe izdat u fiskalnoj 2026. godini.

Posljednjih godina američke vlasti više puta su preduzimale slične mjere protiv kompanija iz različitih zemalja, uključujući i pojedine kineske investicije u Srbiji. Krajem 2025. godine CBP je izdao sličan nalog protiv fabrike guma Linglong u Zrenjaninu, takođe navodeći indicije o prisilnom radu migrantnih radnika.

Pojedine kompanije iz sastava kineske grupacije Zijin i ranije su se našle na američkim listama povezanih sa navodima o prisilnom radu i to u kineskoj pokrajini Sinđang, što je kompanija odbacivala uz tvrdnju da posluje u skladu sa domaćim zakonima i međunarodnim standardima rada.

U saopštenju CBP-a nije navedena reakcija kompanije Serbia Zijin Copper na odluku američkih vlasti.

Prema pravilima CBP-a, uvoznici čije pošiljke budu zadržane mogu ih izvesti iz SAD ili uništiti, ali mogu i pokušati da dokažu da roba nije proizvedena korištenjem prisilnog rada.

CBP navodi da informacije o mogućem prisilnom radu prima od državnih institucija, nevladinih organizacija, medija i građana, te da svako ko raspolaže relevantnim podacima može podnijeti prijavu putem portala agencije.

Region

KOLAPS NA JUGU HRVATSKE: Putnici zaglavljeni u kolonama dugim 20 kilometara

Velike gužve zahvatile su jug Hrvatske, a kolone vozila prema granici sa Crnom Gorom protežu se kilometrima.

Na području Konavala, posebno prema graničnim prelazima Debeli Brijeg i Karasovići, vozači satima čekaju u nepomičnim kolonama, dok pojedini putnici tvrde da se na izlaz iz Hrvatske čeka i do 28 časova.

Čitaoci su poslali snimke i fotografije ogromnih kolona iz Župe dubrovačke i Čilipa, na kojima se vidi veliki broj vozila koja gotovo stoje u mjestu, piše Index. Prema procjenama sa terena, kolona kod Čilipa duga je više od 20 kilometara.

Mnogi putnici zbog velikih vrućina izlaze iz automobila i traže hladovinu, a u pomoć su priskočili i lokalni stanovnici.

Kako prenose hrvatski mediji, mještani ljudima koji čekaju u kolonama donose vodu, a pojedine putnike puštaju u svoje domove kako bi mogli koristiti toalete i skloniti se od visokih temperatura.

Na granici prema Crnoj Gori čeka se satima

Prema informacijama Hrvatskog autokluba (HAK), na graničnom prelazu Karasovići prema Crnoj Gori zabilježene su višesatne gužve, a prema izvještajima sa terena čekanja su duža od deset časova.

Snimci iz Čilipa pokazuju da je jedna saobraćajna traka gotovo potpuno blokirana, dok se kolona proteže od granice prema dubrovačkom aerodromu.

Velike gužve zabilježene su i na prelazu Vitaljina, gdje je situacija nešto povoljnija, ali se i dalje bilježi pojačan saobraćaj.

Načelnik Konavala Božo Lasić ocijenio je stanje nedopustivim i upozorio da zbog kilometarskih kolona stanovnici pojedinih mjesta satima ne mogu normalno do svojih kuća.

Zbog velikih vrućina organizovana je i cisterna sa pitkom vodom za putnike koji čekaju na granici.

Gužve širom hrvatskih puteva

Pojačan saobraćaj zabilježen je od ranog jutra na većini važnijih hrvatskih saobraćajnica, posebno prema moru, turističkim mjestima, trajektnim lukama i graničnim prelazima.

Na auto-putu A1 pred naplatnom stanicom Lučko u smjeru mora kolona iz pravca Buzina bila je duga oko dva kilometra, dok se između Lučkog i čvora Bosiljevo 2 povremeno vozi usporeno u kolonama.

Gužve su zabilježene i na auto-putu A2 Zagreb – Macelj, gdje je pred naplatnom stanicom Trakošćan u smjeru Zagreba kolona bila duga oko 1,5 kilometara.

Na auto-putu A3 Bregana – Lipovac prema graničnom prelazu Bajakovo kolona putničkih i teretnih vozila duga je oko četiri kilometra.

Vozačima dodatne probleme stvaraju radovi na pojedinim dionicama, kao i ljetne zabrane saobraćaja za teretna vozila teža od 7,5 tona na određenim državnim putevima u Istri i priobalju.

Prometni haos na hrvatskim putevima počeo je još u subotu, a nastavljen je i tokom nedjeljnog jutra, kada je veliki broj turista krenuo prema moru ili povratku kući.

Nastavi čitati

Region

DUNAV OTKRIO TAJNU POSLIJE 13 GODINA: Iz rijeke izvučen ukradeni automobil

Rekordno niski Dunav ovih dana otkrio je nevjerojatne prizore, od potonulih brodova, ostatke mamuta i automobila, a upravo takav jedan pronašli su i u blizini mađarskog grada Szoba.

Auto ukraden prije 13 godina

Tamo su iz rijeke izvukli olupinu za koju su utvrdili da je auto ukraden prije 13 godina.

Opel Corsa pripadala je danas penzionisanom Imreu Pásztoru, kojemu je vozilo nestalo ispred kuće u septembru 2013. godine.

Nizak vodostaj Dunava

Na automobil su u srijedu naišli zahvaljujući izrazito niskom vodostaju Dunava.

Na intervenciju su izašli vatrogasci iz Vámosmikole i dobrovoljni vatrogasci iz Nagymarosa.

Riba u autu

Ronioci su pričvrstili vozilo, nakon čega ga je tehnička služba vitlom izvukla na obalu i predala policiji. Iz automobila su pritom morali izvaditi i nekoliko desetina riba te ih vratiti u rijeku.

Tog petka u septembru 2013. ujutro sam izašao pred kuću i vidio policajce kako obilaze.

“Pokazalo se da su tokom noći provalili u garaže i odvezli i moj automobil. Jako sam ga volio. Kupio sam ga 15 godina prije toga od jednog starijeg gospodina u Budimpešti, u gotovo novom stanju. Njime sam išao na posao i bio mi je sredstvo za rad”, ispričao je Pásztor za Blikk.

Krađu je prijavio policiji, no nakon mjesec dana obaviješten je da je istraga obustavljena. Nikada nije utvrđeno ko je ukrao automobil ni zašto. Pásztor se prisjetio i da je tokom noći možda vidio kradljivce, ali tada nije posumnjao što rade.

“Kasno naveče, oko ponoći, izašao sam u dvorište zapaliti cigaretu i vidio dvojicu visokih ljudi kako se kreću sa svjetiljkama. Mislio sam da se moje komšije spremaju na ribolov pa im ništa nisam rekao, ali sada sam siguran da su to bili lopovi. Kasnije su kružile glasine o različitim osobama, ali za to nikada nije bilo dokaza”, kazao je.

Porodica se odselila

Porodica se u međuvremenu odselila, no njihova tadašnja kuća nalazila se samo stotinak metara od mjesta na kojem je automobil pronađen. Jedan poznanik obavijestio je Pásztora da je u rijeci pronađeno vozilo, a prema registarskoj oznaci ubrzo je potvrđeno da je riječ o njegovoj korsi.

Užasni osjećaji

“U meni su se probudili užasni osjećaji, čak sam se i rasplakao, a i sada mi je teško govoriti o tome. Bili smo jako vezani za taj automobil”, rekao je Pásztor.

Skupi dijelovi

Dodao je da je nekoliko dana prije krađe na automobilu zamijenio velik broj dijelova i u njega uložio mnogo novca.

“Moguće je da ga je neko, nakon što je to doznao, ukrao upravo zbog tih dijelova, a zatim je smatrao da ga se ovako najjednostavnije može riješiti”, rekao je.

U olupini je pronađena i Pásztorova torba, u kojoj se još nalazio njegov novčanik. Vlasnik sada mora organizovati odvoz ostataka automobile, prenosi 24sata.

Nastavi čitati

Društvo

KOLONE SE TEK OČEKUJU: U avgustu i septembru masovno vraćanje vozača sa granica EU

BiH je proteklih sedam godina napustilo između 15.000 i 20.000 profesionalnih vozača, a taj trend se nastavlja, izjavio je predsjednik Udruženja prevoznika za unutrašnji i međunarodni transport Republike Srpske Nikola Grbić.

“Danas pronaći vozača koji može zadovoljiti potrebe firme zaista vrijedi zlata”, rekao je Grbić.

Kaže da su jedan od glavnih razloga odlaska profesionalnih vozača iz BiH višečasovna čekanja na graničnim prelazima.

“Nemoguće je izdržati 15 ili 20 časova, a zna biti i po dva dana čekanja da se pređe granični prelaz. To je neizdrživo,”naveo je Grbić.

Osim nedostatka vozača i višečasovnih čekanja na graničnim prelazima, kaže Grbić,

problemi sa kojima se suočavaju profesionalni vozači i transportne kompanije u BiH su rast cijena goriva i ograničenja boravka u EU, a stanje se iz dana u dan pogoršava.

“Nažalost, iz dana u dan sve više i više vozača odlazi iz BiH. Trenutno nemamo bukvalno nijednu transportnu firmu kojoj ne nedostaje od pet do 50 vozača. Veliki broj prevoznika radi preregistraciju firmi u Sloveniji ili Hrvatskoj i odlazi sa ovih područja upravo zbog nedostatka vozača i stanja na graničnim prelazima”, ukazao je Grbić.

On je podsjetio da poseban problem predstavlja i primjena pravila o boravku od 90 dana u periodu od 180 dana u zemljama EU.

“Već imamo slučajeve gdje vozači, kojima je od aprila ponovo počeo da se računa taj period, više ne mogu da voze jer su iskoristili dozvoljenih 90 dana i sada moraju da pauziraju. Ni u vezi s tim nije urađeno ništa. Postojala je opcija da Hrvatska prihvati izdavanje viza za vozače iz BiH, ali do danas apsolutno ništa nije urađeno”, rekao je Grbić.

On je upozorio da će naredni period donijeti dodatne probleme – avgust i septembar biće mjeseci masovnog vraćanja vozača sa granice, jer se već pri ulasku u Hrvatsku evidentira koliko je ko boravio u EU.

“Dobro je kada vozača vrate odmah sa granice. Problem nastaje kada ga zateknu u Njemačkoj, Austriji, Italiji ili Francuskoj. Tada slijede pritvor, deportacija, velike kazne, a kamion ostaje blokiran. To su ogromni problemi za prevoznike”, naveo je Grbić.

Govoreći o broju transportnih firmi, Grbić je naveo da je došlo do znatnog pada i da je od 2019. godine taj broj prepolovljen.

“Koliko znam, licenciranih prevoznika u Republici Srpskoj bilo je oko 3.700, a sada ih je oko 1.500, možda i manje”, rekao je Grbić.

Nastavi čitati

Aktuelno