Connect with us

Svijet

AMERIKA I EVROPA PONOVO NA ISTOJ LINIJI: Šta može očekivati BiH?

Iako je u novom trgovinskom sporazumu s Amerikom EU izvukla deblji kraj, ipak se može reći da će taj sporazum imati pozitivni uticaj na BiH i na zapadni Balkan jer će ova dva politička bloka, koja imaju najveći uticaj na region, konačno riješiti sporove koji traju otkako je Donald Tramp došao na kormilo Amerike.

Tramp je na početku mandata krenuo “na nož” prema Evropi, optužujući je da “pljačka” Ameriku navodno privilegovanim pristupom na američko tržište, kao i da ne želi da plaća za odbranu i da očekuje od Amerike da je brani.

Na NATO samitu u Hagu, koji je održan prije nekoliko sedmica, Evropa se obavezala na povećanje ulaganja u odbranu od pet odsto, što je oduševilo Trampa, a sada je američki predsjednik zadovoljan i novim trgovinskim odnosima koji su uspostavljeni nakon dogovora u Škotskoj između Trampa i Ursule fon der Lajen, predsjednice Evropske komisije.

Od sagovornika koji je upućen u spoljnu politiku nove administracije saznali smo da cirkulišu tri imena za novog ambasadora SAD u BiH, ali da se ne očekuje da će brzo doći do imenovanja, vjerovatno ne prije kraja godine.

Ali, kako nam je rekao, novi odnosi između Brisela i Vašingtona pomoći će Stejt departmentu da bolje formuliše politiku prema regionu.

Za BiH će, kako nam je rečeno, najvažnije biti to što se Trampova administracija neće miješati u unutrašnje odnose u BiH, ali, što je bitno, može se očekivati više tehničke koordinacije s Briselom.

Iako je EU konačno nakon dugo godina preuzela vodeću ulogu u BiH, čini se da neriješeni odnosi između zemalja članica o pristupu prema BiH, nepostojanje jedinstvene spoljnopolitičke realizacije, kao i ambicija pojedinaca u Evropskoj komisiji da demonstriraju da EU može kontrolisati situaciju tako što će spuštati ljestvicu reformi, Brisel ne uspijeva da nametne koherentnu politiku, niti uspostavi autoritet koji je prethodno uživao Majkl Marfi, bivši američki ambasador u BiH.

Novi odnos s Vašingtonom mogao bi pomoći Evropi da usmjeri svoje spoljnopolitičko djelovanje jer se čini da je Tramp spreman da se približi evropskim pogledima kad je u pitanju Ukrajina i njena strateška važnost za bezbjednost u Evropi.

Oslabljena ratom i sankcijama čini se da Rusija nema snage da se aktivnije angažuje u BiH i na zapadnom Balkanu, što bi dodatno moglo pomoći konsolidaciji zapadne politike u BiH.

Faris Kočan, ekspert za evropske integracije zapadnog Balkana, takođe misli da je za Evropu BiH važno pitanje upravo u kontekstu ukrajinskog rata.

“To je za Evropu sigurnosno pitanje radi potencijala ruskog uticaja. U tom smislu sve dok se ne riješi to pitanje, BiH ostaje na agendi iz ovog ugla. Ostaje da se vidi samo u kojoj mjeri će nastojati raditi na tome da se prevaziđe politička kriza kako bi se nastavile reforme”, kaže on.

Prema njegovom mišljenju, uprkos ulozi Amerike, izvjesno je da će se ozbiljnije na reformama u BiH nastaviti raditi nakon izbora u oktobru naredne godine.

Međutim, čak i ako se na ozbiljnije reforme u BiH bude moralo čekati dok ne prođu naredni izbori, približavanje Evrope i Amerike imaće uticaj u najmanju ruku na smirivanju tenzija i demotivisanja pojedinih političara na radikalne poteze protiv Evrope jer misle da za to imaju implicitnu Trampovu podršku.

Related Topics:

Svijet

NAJVEĆA TUŽBA U ISTORIJI MEDIJA? Tramp traži 15 milijardi dolara od Njujork tajmsa

Donald Tramp je najavio tužbu od čak 15 milijardi dolara protiv “Njujork tajmsa”, optužujući list za klevetu i lažno prikazivanje, samo nekoliko dana nakon tekstova o njegovim navodnim vezama sa ozloglašenim finansijerom Džefrijem Epstajnom.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je u ponedjeljak da će podneti tužbu od 15 milijardi dolara protiv lista “Njujork tajms” zbog klevete i lažnog prikazivanja – samo nekoliko dana nakon što su novine objavile članke o njegovim vezama sa osramoćenim finansijerom Džefrijem Epstinom, javlja Rojters.

Ova izjava je uslijedila nakon što je Tramp prošle nedjelje zaprijetio da će tužiti Njujork tajms zbog izvještavanja o seksualno sugestivnoj poruci i crtežu koji je Epstajn navodno dobio.

“Danas imam veliku čast da podnesem tužbu za klevetu i lažno prikazivanja protiv Njujork tajmsa u vrednosti od 15 milijardi dolara”, napisao je Tramp na svojoj društvenoj mreži Truth Social.

Tramp je optužio list da laže o njemu, njegovoj porodici i poslu, kao i o republikanskim pokretima i ideologijama poput pokreta “Amerika na prvom mjestu” i slogana “Učinimo Ameriku ponovo velikom” (MAGA). Dodao je da će tužba biti podnijeta na Floridi, ali nije pružio dodatne detalje. Njujork tajms nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar.

Nastavi čitati

Svijet

SVOTE OD KOJIH SE VRTI U GLAVI! Koliko dnevno Ukrajina troši na rat?

Ukrajina trenutno troši 172 miliona dolara dnevno na rat, što predstavlja dramatičan porast od 22,9 odsto u odnosu na prošlu godinu, saopštila je Roksolana Pidlasa, predsjednica Odbora za budžet ukrajinskog parlamenta, nakon sastanka sa predstavnicima Ministarstva odbrane i Generalštaba.

„Prije tačno godinu dana, jedan dan rata koštao nas je 140 miliona dolara. Danas ta cifra iznosi 172 miliona. Ovo uključuje ne samo nabavku oružja i municije, već i plate vojnika, podršku ranjenima, porodicama nestalih i poginulih boraca“, istakla je Pidlasa.

Prema podacima Nacionalne banke Ukrajine, zemlja trenutno usmjerava čak 31 odsto svog BDP-a na odbranu, što je najveći udio u svijetu. I pored ekonomske krize izazvane ratom, Ukrajina ove troškove pokriva sopstvenim prihodima i domaćim zaduživanjem, ali, kako naglašavaju zvaničnici, bez hitne međunarodne pomoći opstanak odbrambenog sistema je u pitanju.

Bez podrške sa strane rat nije moguć
Načelnik Generalštaba Oružanih snaga Ukrajine, general Andrej Hnatov, upozorio je da zemlja ne može sama da podnese ovaj finansijski teret. „Dnevni troškovi rata iznose 7,1 milijardi grivnji. Bez podrške partnera, održavanje linija fronta i razvoj odbrambene industrije postaju nemogući“, rekao je Hnatov tokom konferencije JES 2025.

Ministar odbrane Denis Šmigalj najavio je da će Ukrajini 2026. godine biti potrebno najmanje 120 milijardi dolara za odbrambene potrebe — čak i ako dođe do prekida vatre. Ovaj iznos uključuje 60 milijardi dolara iz domaćeg budžeta i 60 milijardi kroz vojnu pomoć saveznika, uključujući platforme Ramštajn i PURL.

Velika Britanija da bude uzor
Pidlasa je pozvala zapadne partnere da omoguće direktnu upotrebu budžetske pomoći za vojne nabavke, po uzoru na Ujedinjeno Kraljevstvo. Takođe je predložila korišćenje zamrznute ruske imovine kao izvor finansiranja. „Kredit za reparacije“ ili slično rješenje bilo bi politički prihvatljivije od opterećivanja poreskih obveznika EU“, dodala je.

Ova objava dolazi u trenutku kada se rat zavlači u četvrtu godinu, a ruski pritisak na frontu raste. Američki kongresmeni, uključujući Mardžori Tejlor Grin, već su ukazali na mogućnost smanjenja vojne pomoći Ukrajini 2026. godine, što Kijev dočekuje sa ozbiljnom zabrinutošću.

Ključne cifre:
Dnevni troškovi rata: 172 miliona dolara (7,1 mlrd grivnji)
Udio odbrane u BDP-u: 31% (najviši na svijetu)
Potrebna sredstva za 2026: 120 milijardi dolara

Nastavi čitati

Svijet

UPOZORENJE IZRAELSKOG PREMIJERA! “Građani da se pripreme na IZOLACIJU”

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu pozvao je u Izraelce da se pripreme za ekonomsku izolaciju usljed rastućeg međunarodnog pritiska, posebno onog od manjina u Evropi koje promovišu anticionističku i ekstremnu islamističku ideologiju.
Netanjahu je na konferenciji Ministarstva finansija za izolaciju okrivio i zemlje poput Katara, koje ulažu u oblikovanje globalnog diskursa putem društvenih mreža.

“Ovo dovodi do sankcija protiv Izraela i mijenja međunarodni ugled jevrejske države, a to dovodi do neke vrste izolacije”, rekao je Netanjahu.

On je dodao da je moguće izvući se iz takve izolacije, ali da se mora “značajno ulagati u kontramjere, posebno u operacije uticaja na medije i društvene mreže”.

Netanjahu je rekao da bi Izrael trebao da smanji zavisnost svoje industrije od trgovine sa drugim zemljama.

“Mogli bismo se naći blokirani ne samo u istraživanju i razvoju već i u stvarnoj industrijskoj proizvodnji. Moramo da počnemo da razvijamo svoje kapacitete i da se više oslanjamo na sebe”, rekao je izraelski premijer i dodao da bi to trebalo da uključuje oružje i druge odbrambene proizvode.

Nastavi čitati

Aktuelno