Connect with us

Svijet

AMERIKA I EVROPA PONOVO NA ISTOJ LINIJI: Šta može očekivati BiH?

Iako je u novom trgovinskom sporazumu s Amerikom EU izvukla deblji kraj, ipak se može reći da će taj sporazum imati pozitivni uticaj na BiH i na zapadni Balkan jer će ova dva politička bloka, koja imaju najveći uticaj na region, konačno riješiti sporove koji traju otkako je Donald Tramp došao na kormilo Amerike.

Tramp je na početku mandata krenuo “na nož” prema Evropi, optužujući je da “pljačka” Ameriku navodno privilegovanim pristupom na američko tržište, kao i da ne želi da plaća za odbranu i da očekuje od Amerike da je brani.

Na NATO samitu u Hagu, koji je održan prije nekoliko sedmica, Evropa se obavezala na povećanje ulaganja u odbranu od pet odsto, što je oduševilo Trampa, a sada je američki predsjednik zadovoljan i novim trgovinskim odnosima koji su uspostavljeni nakon dogovora u Škotskoj između Trampa i Ursule fon der Lajen, predsjednice Evropske komisije.

Od sagovornika koji je upućen u spoljnu politiku nove administracije saznali smo da cirkulišu tri imena za novog ambasadora SAD u BiH, ali da se ne očekuje da će brzo doći do imenovanja, vjerovatno ne prije kraja godine.

Ali, kako nam je rekao, novi odnosi između Brisela i Vašingtona pomoći će Stejt departmentu da bolje formuliše politiku prema regionu.

Za BiH će, kako nam je rečeno, najvažnije biti to što se Trampova administracija neće miješati u unutrašnje odnose u BiH, ali, što je bitno, može se očekivati više tehničke koordinacije s Briselom.

Iako je EU konačno nakon dugo godina preuzela vodeću ulogu u BiH, čini se da neriješeni odnosi između zemalja članica o pristupu prema BiH, nepostojanje jedinstvene spoljnopolitičke realizacije, kao i ambicija pojedinaca u Evropskoj komisiji da demonstriraju da EU može kontrolisati situaciju tako što će spuštati ljestvicu reformi, Brisel ne uspijeva da nametne koherentnu politiku, niti uspostavi autoritet koji je prethodno uživao Majkl Marfi, bivši američki ambasador u BiH.

Novi odnos s Vašingtonom mogao bi pomoći Evropi da usmjeri svoje spoljnopolitičko djelovanje jer se čini da je Tramp spreman da se približi evropskim pogledima kad je u pitanju Ukrajina i njena strateška važnost za bezbjednost u Evropi.

Oslabljena ratom i sankcijama čini se da Rusija nema snage da se aktivnije angažuje u BiH i na zapadnom Balkanu, što bi dodatno moglo pomoći konsolidaciji zapadne politike u BiH.

Faris Kočan, ekspert za evropske integracije zapadnog Balkana, takođe misli da je za Evropu BiH važno pitanje upravo u kontekstu ukrajinskog rata.

“To je za Evropu sigurnosno pitanje radi potencijala ruskog uticaja. U tom smislu sve dok se ne riješi to pitanje, BiH ostaje na agendi iz ovog ugla. Ostaje da se vidi samo u kojoj mjeri će nastojati raditi na tome da se prevaziđe politička kriza kako bi se nastavile reforme”, kaže on.

Prema njegovom mišljenju, uprkos ulozi Amerike, izvjesno je da će se ozbiljnije na reformama u BiH nastaviti raditi nakon izbora u oktobru naredne godine.

Međutim, čak i ako se na ozbiljnije reforme u BiH bude moralo čekati dok ne prođu naredni izbori, približavanje Evrope i Amerike imaće uticaj u najmanju ruku na smirivanju tenzija i demotivisanja pojedinih političara na radikalne poteze protiv Evrope jer misle da za to imaju implicitnu Trampovu podršku.

Svijet

ZVANIČNI BRISEL STAO UZ SUD: Presuda Dodiku potvrđena, nema nazad!

EU prima k znanju krivičnu presudu po žalbi Milorada Dodika od strane Suda Bosne i Hercegovine, izjavila je Anita Hiper, portparolka Evropske službe za spoljne poslove.

– Presuda je obavezujuća i mora se poštovati. EU poziva sve strane da priznaju nezavisnost i nepristrasnost Suda i da poštuju i potvrde njegovu presudu – navela je ona.

Sud BiH je nakon žalbe odbrane i Tužilaštva donio odluku da potvrdi prvostepenu presudu po kojoj je Dodik osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika, kojeg Republika Srpska ne priznaje.

Nastavi čitati

Svijet

ULTIMATUM IZ VAŠINGTONA! Tramp stisnuo Putina: “Prekidaj rat ili plati cijenu!”

Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je da administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa gubi strpljenje sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, u vezi sa okončanjem rata u Ukrajini.

– Ono što predsjednika najviše muči jesu ti sjajni telefonski pozivi gdje svi tvrde, znate, voljeli bismo da se ovo završi i pronađemo način da se krene naprijed. Onda on uključi vijesti i vidi da je još jedan grad bombardovan – rekao je Rubio za Foks njuz.

Dodao je da SAD istražuju nove načine za napredak u mirovnim pregovorima, ali je upozorio da je Trampovo strpljenje “na izmaku”, prenosi Tanjug.

– Do sada, bar kako mi to doživljavamo, nije bilo iskrenog interesovanja sa ruske strane za postizanje tog cilja. Ali očigledno je da predsjednik neće čekati zauvijek – zaključio je Rubio.

Tramp je u utorak odredio Putinu rok od 10 dana da pristane na sporazum o prekidu vatre ili da se suoči sa novim, oštrim sankcijama.

Nastavi čitati

Svijet

BROJNE OPASNOSTI: ChatGPT ne tretira jednako žene i muškarce, evo i kako

Nakon što je OpenAI predstavio ChatGPT, ovaj četbot se pokazao kao velika prijetnja Guglu (Google) i dugogodišnjem načinu pretraživanja.

Međutim, kako su ljudi vremenom sve više koristili ovaj AI alat, on im je postao mnogo više od puke zamjene za guglanje.

Danas je mnogima vještačka inteligencija glavni savjetnik u vezi sa brojnim stvarima koje rade u životu, bilo da je riječ o emocionalnim problemima, finansijama i slično, dok su se mladi toliko povezali sa četbotovima da su stvorili gotovo prijateljski odnos.

Brojne opasnosti
Takvo vezivanje za tehnologiju i traženje važnih životnih savjeta od četbotova donosi brojne i raznovrsne opasnosti, te ljudi ne bi smjeli da prepuste važne životne odluke jednostavno nekom programu za koji je više puta dokazano da može da izmišlja i greši, piše Zimo, pozivajući se na NYpost.

Ali, to nije sve. Kako je pokazalo istraživanje koje su sproveli naučnici sa Univerziteta Kornel, vještačka inteligencija se u nekim slučajevima pokazala pristrasnom prema određenim grupama ljudi, prvenstveno prema ženama, manjinama i izbjeglicama. U okviru istraživanja, oni su sa AI četbotovima komunicirali kao izmišljene osobe sa različitim karakteristikama, kako bi utvrdili postoji li (i kakva je) razlika u načinu na koji vještačka inteligencija komunicira sa muškarcima i ženama, odnosno sa osobama različitih rasa. Odgovor je, postoji.

Ženama predlaže manju platu
Najbolje se to vidi na primjeru komunikacije o platama za radna mjesta, kada su naučnici postavili pitanje o početnoj zaradi za jednu poziciju u zdravstvenoj ustanovi u Denveru. Kada su upit postavili kao muškarac, četbot im je savjetovao da traže početnu platu od 400.000 dolara, dok je za isti upit, kada je pretpostavljao da razgovara sa ženom, savjetovao platu od 280.000 dolara.

U istraživanju se naglašava da su kvalifikacije obje osobe koje su komunicirale sa četbotom bile iste, a jedina razlika bila je u polu.

Takođe, kada su se naučnici predstavljali kao pripadnici manjina ili izbjeglice, ChatGPT im je takođe savjetovao da traže nižu zaradu. Ti rezultati se poklapaju sa nekim ranijim istraživanjima koja su pokazala da čak i suptilni signali, poput imena kandidata, mogu “aktivirati rodne i rasne razlike” prilikom odgovora AI modela na pitanja vezana za zapošljavanje.

Rezultati ovog istraživanja su prilično zabrinjavajući, naročito zbog sve veće zavisnosti ljudi od AI četbotova kojima se obraćaju za savjete o raznim temama. Čini se da bi dio ljudi koji su privilegovani čak i u očima vještačke inteligencije mogao dobijati korisnije savjete, koji im mogu obezbijediti veću zaradu, napredovanje u karijeri i slično, u poređenju sa ženama, manjinama i drugim grupama, kako se vidi na ovom primjeru, prenosi b92.

Nastavi čitati

Aktuelno