Connect with us

Svijet

AMERIKA I EVROPA PONOVO NA ISTOJ LINIJI: Šta može očekivati BiH?

Iako je u novom trgovinskom sporazumu s Amerikom EU izvukla deblji kraj, ipak se može reći da će taj sporazum imati pozitivni uticaj na BiH i na zapadni Balkan jer će ova dva politička bloka, koja imaju najveći uticaj na region, konačno riješiti sporove koji traju otkako je Donald Tramp došao na kormilo Amerike.

Tramp je na početku mandata krenuo “na nož” prema Evropi, optužujući je da “pljačka” Ameriku navodno privilegovanim pristupom na američko tržište, kao i da ne želi da plaća za odbranu i da očekuje od Amerike da je brani.

Na NATO samitu u Hagu, koji je održan prije nekoliko sedmica, Evropa se obavezala na povećanje ulaganja u odbranu od pet odsto, što je oduševilo Trampa, a sada je američki predsjednik zadovoljan i novim trgovinskim odnosima koji su uspostavljeni nakon dogovora u Škotskoj između Trampa i Ursule fon der Lajen, predsjednice Evropske komisije.

Od sagovornika koji je upućen u spoljnu politiku nove administracije saznali smo da cirkulišu tri imena za novog ambasadora SAD u BiH, ali da se ne očekuje da će brzo doći do imenovanja, vjerovatno ne prije kraja godine.

Ali, kako nam je rekao, novi odnosi između Brisela i Vašingtona pomoći će Stejt departmentu da bolje formuliše politiku prema regionu.

Za BiH će, kako nam je rečeno, najvažnije biti to što se Trampova administracija neće miješati u unutrašnje odnose u BiH, ali, što je bitno, može se očekivati više tehničke koordinacije s Briselom.

Iako je EU konačno nakon dugo godina preuzela vodeću ulogu u BiH, čini se da neriješeni odnosi između zemalja članica o pristupu prema BiH, nepostojanje jedinstvene spoljnopolitičke realizacije, kao i ambicija pojedinaca u Evropskoj komisiji da demonstriraju da EU može kontrolisati situaciju tako što će spuštati ljestvicu reformi, Brisel ne uspijeva da nametne koherentnu politiku, niti uspostavi autoritet koji je prethodno uživao Majkl Marfi, bivši američki ambasador u BiH.

Novi odnos s Vašingtonom mogao bi pomoći Evropi da usmjeri svoje spoljnopolitičko djelovanje jer se čini da je Tramp spreman da se približi evropskim pogledima kad je u pitanju Ukrajina i njena strateška važnost za bezbjednost u Evropi.

Oslabljena ratom i sankcijama čini se da Rusija nema snage da se aktivnije angažuje u BiH i na zapadnom Balkanu, što bi dodatno moglo pomoći konsolidaciji zapadne politike u BiH.

Faris Kočan, ekspert za evropske integracije zapadnog Balkana, takođe misli da je za Evropu BiH važno pitanje upravo u kontekstu ukrajinskog rata.

“To je za Evropu sigurnosno pitanje radi potencijala ruskog uticaja. U tom smislu sve dok se ne riješi to pitanje, BiH ostaje na agendi iz ovog ugla. Ostaje da se vidi samo u kojoj mjeri će nastojati raditi na tome da se prevaziđe politička kriza kako bi se nastavile reforme”, kaže on.

Prema njegovom mišljenju, uprkos ulozi Amerike, izvjesno je da će se ozbiljnije na reformama u BiH nastaviti raditi nakon izbora u oktobru naredne godine.

Međutim, čak i ako se na ozbiljnije reforme u BiH bude moralo čekati dok ne prođu naredni izbori, približavanje Evrope i Amerike imaće uticaj u najmanju ruku na smirivanju tenzija i demotivisanja pojedinih političara na radikalne poteze protiv Evrope jer misle da za to imaju implicitnu Trampovu podršku.

Related Topics:

Svijet

TRAMP “Moram lično da budem uključen u IZBOR NOVOG LIDERA IRANA”?

Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da mora lično da bude uključen u izbor sljedećeg iranskog lidera.

Tramp je pojasnio da on mora da bude uključen u imenovanje, kao što je to bio slučaj sa Delsi Rodrigez u Venecueli.

Modžtaba Hamnei, sin pokojnog vrhovnog vođe Irana, preživio je američke i izraelske vazdušne napade na Iran u kojima je ubijen njegov otac ajatolah Ali Hamnei.

Sveštenik srednjeg ranga sa bliskim vezama sa elitnom Iranskom revolucionarnom gardom, tvrdolinijaš Modžtaba Hamnei, jedna je od najuticajnijih ličnosti u iranskom sveštenstvu i smatra se mogućim nasljednikom svog oca.

Iran još nije objavio ime novog vođe.

Nastavi čitati

Svijet

OPASNO UPOZORENJE IZ VOJNIH KRUGOVA! Americi ponestaje ključnih raketa

Bivši zamjenik načelnika američke vojske admiral Sendi Vajnfeld upozorio je danas da bi predsjednik SAD Donald Tramp mogao izgubiti ključnu „trku sa vremenom“ u ratu sa Iranom oko toga ko će prvi potrošiti ključne zalihe raketa.

„SAD bi mogle da ostanu bez zaliha presretača za nekoliko dana“, rekao je Vajnfeld u izjavi za britanski list „Tajms“.

Visoko odlikovani oficir i bivši mornarički pilot, koji je pomogao u snimanju filma „Top gan“, iznio je konkretne kritike američke kampanje u Iranu, rekavši da se generalno ne protivi toj misiji.

„Trenutno me brine sofisticirana municija za protivvazdušnu odbranu – Patrioti, rakete AMRAAM… Da li ih imamo dovoljno u trci protiv iranskog inventara dronova i balističkih raketa tipa Šahed? Kome će prvom ponestati? To je trka sa vremenom“, upozorio je on.

Pored toga, ukazao je na ekonomski problem potrošnje raketa od milion dolara za obaranje dronova koji koštaju 20.000 dolara.

„Zalihe se brzo smanjuju i moguće je da Patriot rakete nestanu prije nego što Iranu ponestane ‘šaheda’“, rekao je Vajnfeld.

Vajnfeld je takođe optužio Trampa da otežava posao američke vojske zbog nedostatka jasnoće oko ratnih ciljeva.

„Gotovo je nemoguće da vojska sprovede nešto tako, osim ako ne znate tačne ciljeve koje pokušavate da postignete. Iskreno, to je možda jedan od razloga zašto nemamo koalicione partnere osim Izraela. Mislim da ljude takođe muči kakva je pravna osnova za napad“, dodao je on i ocijenio da je Tramp „možda pokrenuo visokorizične napade na Iran kako bi povećao svoj opadajući rejting pred ključne srednjoročne izbore“.

Bivši vojni zvaničnik SAD istakao je da bi gubitak kontrole nad Kongresom mogao dovesti do prevremenog svrgavanja predsjednika sa funkcije putem postupka impičmenta.

„On preuzima rizike. Preuzima rizike od inflacije ako cijene nafte ostanu visoke. Rizikuje i sa svojom političkom bazom koja ga je zapravo izabrala na platformi koja je podrazumijevala antiratnu strategiju“, dodao je.

Kako je ocijenio, rat bi mogao da se završi „prije nego kasnije nekom vrstom nuklearnog sporazuma da bi se sačuvao obraz“.

„Jedan od načina na koji bi mogao da se zamisli kraj rata jeste da se Oman i Katar, koji su bliski Irancima, umiješaju i pregovaraju o nečemu, pri čemu će Trampu biti dozvoljeno da proglasi pobjedu prije nego što mu ponestane municije, a Iran bi pristao da ne obogaćuje i ne izvozi ništa što je već obogatio“, naveo je Vajnfeld.

Načelnik Združenog generalštaba vojske SAD general Den Kejn privatno je upozorio Trampa na ozbiljnu nestašicu zaliha presretača neposredno prije početka udara, što je značajno povećalo rizik za američko vojno osoblje.

Američke zalihe su već znatno iscrpljene zaštitom Izraela tokom prošlogodišnjeg 12-dnevnog rata sa Iranom i prodajom Ukrajini.

Kao odgovor na pisanje američkih medija o smanjenju zaliha, Tramp je u utorak uveče objavio na mreži „Trut soušl“ da SAD imaju „neograničeno oružje srednjeg i višeg ranga“ i da je „priča Volstrit žurnala netačna i sramotna“.

Centralna komanda američkih snaga (CENTCOM) saopštila je u srijedu da je Iran do sada lansirao više od 500 raketa i 2.000 dronova.

Vjeruje se da je Teheran imao značajne rezerve od 4.000 raketa kratkog i dugog dometa prije početka rata, kao i desetine hiljada dronova tipa „šahed“.

Vajnfeld je bio potpredsjednik Združenog generalštaba američke vojske od 2011. do 2015. godine, a obavljao je i funkciju predsjedavajućeg savjetodavnog odbora za obavještajne poslove od 2022. do 2025. godine.

Sredinom osamdesetih godina bio je i instruktor u Školi za lovačko naoružanje mornarice u San Dijegu u Kaliforniji, pod nadimkom „Top gan“. Dok je bio tamo, leteo je u nekim scenama iz vazduha u filmu „Top gan“ za „Paramaunt pikčers“.

Nastavi čitati

Svijet

IZNOS OD KOJEG SE VRTI U GLAVI! Kina povećava budžet za vojsku

Kina ponovo planira značajno povećati svoj vojni budžet, a prijedlog koji je predstavljen na Nacionalnom narodnom kongresu predviđa rast vojne potrošnje za sedam odsto, na oko 1,9 biliona juana, odnosno 275 milijardi dolara.

  • Kina povećava budžet za vojsku
  • Vojna potrošnja raste na 275 milijardi
  • Modernizacija vojske ključni cilj Pekinga
  • Pritisak na Tajvan dodatno pojačan
  • Čistke među generalima u kineskoj vojsci

Prošle godine budžet za odbranu porastao je za 7,2 odsto.

Kina ima drugi najveći vojni budžet na svijetu, odmah nakon SAD.

Kineski predsjednik Si Đinping od dolaska na vlast 2013. godine insistira na sveobuhvatnoj modernizaciji Narodnooslobodilačke vojske, s ciljem izgradnje “vojske svjetske klase” do 2049. godine.

Povećanje budžeta dolazi u trenutku stalnih regionalnih napetosti, posebno oko Tajvana. Ostrvo, kojim se decenijama upravlja demokratski, Peking smatra dijelom svoje teritorije.

Si je više puta naglasio da ponovno ujedinjenje neće biti odgađano unedogled i da bi moglo uključivati i upotrebu sile.

Kina je u posljednje vrijeme pojačala vojni pritisak na Tajvan kroz velike pomorske i vazduhoplovne vojne vježbe.

Velike promjene i unutar vojske

Uz modernizaciju, kinesko rukovodstvo provodi i opsežne promjene unutar vojske. Posljednjih godina mnogi visoki generali smijenjeni su ili su pod istragom u onome što analitičari nazivaju jednom od najvećih čistki u kineskoj vojsci u posljednjih nekoliko decenija.

Ta kampanja nedavno je dodatno intenzivirana, a nekoliko vojnih predstavnika uklonjeno je iz zakonodavnog tijela uoči Kongresa, prenosi Fena.

Mjere se protežu i na sam vrh oružanih snaga, uključujući oficire povezane sa Centralnom vojnom komisijom, najvišim tijelom Narodnooslobodilačke vojske za donošenje odluka kojim predsjedava Si i koje nadgleda vojnu strategiju i operacije.

Stručnjaci navode da je cilj tih poteza borba protiv korupcije i osiguravanje političke lojalnosti vojske, kao i uklanjanje struktura koje se smatraju preprekama modernizaciji, prenosi DPA.

Nastavi čitati

Aktuelno