Connect with us

Politika

AMNEZIJA? Bivši ambasador BiH se NE SJEĆA gdje je nestalo 1,2 miliona evra?!

Najmanje 1,2 miliona evra koje su vlasti Kuvajta donirale Ambasadi BiH u toj zemlji misteriozno je nestalo.

Donirani novac je, prema dokumentaciji u posjedu portala Istraga.ba, nestajao u periodu od jula 2017. do kraja 2023. godine.

U pitanju su sredstva koja je Kuvajt donirao Ambasadi BiH još od 1994. godine. Sve do 2017. novac je stizao preko bankovnog računa, ali je tada, odlukom tadašnjeg ambasadora Mehmeda Halilovića (danas savjetnik ministra Rame Isaka), donacija počela da se prima u gotovini. Od tada se gubi svaki trag novcu.

O svemu ovome postoje zapisnici u Ministarstvu spoljnih poslova BiH i u Predsjedništvu BiH. Tužilaštvo BiH je otvorilo istragu. A evo šta je dosad otkrio ovaj portal.

Od septembra 2023. ambasador BiH u Kuvajtu je Nusret Čančar. Prema njegovom izvještaju od 21. marta 2024, Ambasada BiH u Kuvajtu zatečena je u katastrofalnom stanju. Telefoni su bili isključeni zbog neplaćenih računa, a ukupan dug iznosio je oko 4677 evra. Ambasador Čančar je obavijestio Ministarstvo spoljnih poslova BiH o situaciji, ali mu je rečeno da “Ministarstvo neće plaćati te račune jer su zastarjeli i ne postoji potpuna dokumentacija”, prenosi Istraga

“Rečeno mi je da preko Ministarstva spoljnih poslova Kuvajta uložim žalbu, što sam i učinio. Tek 26. decembra 2023. godine, uz nekoliko pismenih intervencija, dobio sam sastanak kod pomoćnika ministra za konzularna pitanja”, naveo je u svom izvještaju ambasador Čančar.

A onda – šok.

“Službenik MVP Kuvajta mi je rekao “da se čudi što nismo platili te račune kad smo to mogli učiniti više puta iz sredstava koje MVP Kuvajta donira Ambasadi radi pomoći njenom radu”. Bilo mi je neprijatno”, napisao je ambasador Čančar.

Nakon sastanka, Ambasada BiH zvanično traži pregled svih donacija iz posljednjih deset godina. Umjesto odgovora, ambasador dobija poziv iz Ministarstva spoljnih poslova Kuvajta. Sastanak je zakazan za 5. februar.

“U blagajni Ministarstva spoljnih poslova Kuvajta me dočekuje nižerangirani službenik po imenu Fuad Al Šamari, sa još jednim kolegom koji se nije predstavio. Poslije kurtoazne dobrodošlice obavještavaju me da su pripremili dvije posljednje tranše pomoći za Ambasadu BiH u iznosu od 30 hiljada kuvajtskih dinara, što je po tadašnjem kursu iznosilo oko 90 hiljada evra. Vidno iznenađen, pitam povodom čega, a oni mi kažu da je to redovna dotacija Ministarstva – 5000 kuvajtskih dinara mjesečno za oktobar, novembar, decembar 2023. i januar, februar, mart 2024”, naveo je ambasador Čančar.

Nakon identifikacije, tražili su da potpiše potvrdu o prijemu. Očekivao je ček.

“Ali jedan od njih donosi kesu s logom MVP Kuvajta i stavlja u nju dva paketa gotovine… Pokazuju mi novčanice bankarski upakovane u apoenima od po 10 kuvajtskih dinara i kažu – to je to”, prepričao je ambasador.

Sa tim novcem Čančar se vraća u ambasadu i polaže doniranih 90 hiljada evra na njen račun. Postoji i dokaz o tome.

Ubrzo potom dolazi do još jedne čudne situacije – prvi sekretar ambasade BiH u Kuvajtu, Bojan Jožanc, iznenada daje otkaz i napušta ambasadu, odnosno Ministarstvo spoljnih poslova BiH. Ambasador Čančar tada počinje da pretražuje arhivu. Većina dokumentacije je uništena ili oštećena, ali pronalazi jedan ključni dokument.

“Ambasada BiH upućuje srdačne pozdrave Ministarstvu spoljnih poslova Države Kuvajt i ima čast da vas obavijesti da je prvi sekretar Ambasade BiH, Bojan Jožanc, ovlašten da prima novčana sredstva namijenjena Ambasadi BiH od strane MVP Države Kuvajt”, navedeno je u dopisu koji je 11. jula 2017. godine Ministarstvu spoljnih poslova Kuvajta poslao tadašnji ambasador Mehmed Halilović.

Od jula 2017. do kraja 2023. godine, Ambasada BiH u Kuvajtu je mjesečno primala 15 hiljada evra u kešu. U Ambasadi ne postoji nijedan trag da je taj novac ikada položen na račun ili iskorišćen za potrebe ambasade. U tom periodu ambasadori BiH u Kuvajtu bili su Mehmed Halilović i Sanjin Halimović.

Prije njih, ambasador BiH u Kuvajtu bio je Senahid Bristrić. On je u razgovoru za Istragu potvrdio da je Kuvajt od uspostavljanja ambasade 1994. godine donirao sredstva BiH.

“Taj novac je uvijek bio polagan ili uplaćivan na račun ambasade i korišćen za službene potrebe. Sjećam se da me je, kad je postao ambasador, zvao Mehmed Halilović i pitao šta sam ja radio sa tim novcem. Objasnio sam mu da se koristio za rad ambasade, a on mi je rekao da su mu Kuvajćani rekli kako taj novac pripada ambasadoru. Ne znam s kim je razgovarao, ali znam da je taj novac uvijek pripadao ambasadi”, rekao je Bristrić.

S druge strane, Halilović tvrdi da o novcu nije pričao sa Bristrićem. Na pitanje ko mu je dao odobrenje da potpiše akt kojim se traži da donacije budu primane u kešu, kaže da se – “ne sjeća”.

“Gdje su pare?”, pitamo bivšeg ambasadora Halilovića.

“Ne znam. Nisam ja uzimao. Bio sam tu kratko, nekih 7-8 mjeseci. Ne sjećam se šta se dešavalo”, odgovorio je Halilović.

Kasnije je poslao poruku u kojoj piše: “Poštovani, ne sjećam se da sam bilo šta potpisao”.

Aktuelni ambasador Nusret Čančar o svemu je obavijestio i istražne organe. SIPA je 6. decembra prošle godine dostavila Ambasadi BiH u Kuvajtu obavještenje da ambasador, prilikom dolaska u BiH, da izjavu u vezi s “dugogodišnjim otuđivanjem novca iz Ambasade u Kuvajtu”.

Istovremeno, Ministarstvo spoljnih poslova BiH formiralo je tročlanu komisiju koja je otišla u Kuvajt da ispita sve navode. U zapisniku komisije (Đorđe Latinović, Mile Sadžak i Amir Čorbo) stoji da je ambasador Čančar naveo da je Ambasada BiH 11. jula 2017. godine poslala dopis Ministarstvu, kojim se odobrava preuzimanje donacija. U tom trenutku ambasador je bio Mehmed Halilović.

Related Topics:

Politika

KONKURS SAMO FORMALNOST! Zakon promijenjen da bi „prošao“ željeni kandidat za pravobranioca Srpske?

Ministarstvo pravde Republike Srpske raspisalo je konkurs za izbor i imenovanje novog Pravobranioca RS nakon što je dosadašnjem pravobraniocu Milimiru Govedarici istekao drugi mandat.

Govedarica je prije isteka mandata prenio ovlaštenja na svog dosadašnjeg zamjenika u Banjaluci Milana Raduјka koji će taj posao raditi do izbora novog pravobranioca.

Iako kandidati imaju rok od 15 dana da se prijave na konkurs, tokom nedavne skupštinske rasprave o izmjenama zakona o Pravobranilaštvu RS moglo se čuti da se zakon mijenja kako bi za novog pravobranioca bila izabrana Jelena Pajić Baštinac, generalni sekretar Predsjednika Republike Srpske.

Pored nje, spekuliše se i da su uslovi za pravobranioca prilagođeni donedavnom ministru pravde i funkcioneru dobojskog SNSD Milošu Bukejloviću.

Nedavno su usvojene izmjene i dopune zakona o Pravobranilaštvu RS koje su naišle na oštre kritike opozicije zato što su pojednostavljeni kriterijumi za izbor pravobranioca, prenosi Capital.

Prema starom zakonu, kandidat za pravobranioca morao je da ima najmanje osam godina radnog iskustva na pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita.

Usvojenim izmjenama su ti uslovi izmijenjeni pa se kaže da kandidat mora da ima najmanje deset godina radnog iskustva na pravnim poslovima, od čega najmanje dvije godine nakon položenog pravosudnog ispita.

To praktično znači da kandidati za pravobranioca umjesto dosadašnjih osam, moraju imati samo dvije godine radnog iskustva na ozbiljnim pravnim poslovima za koje je potreban pravosudni ispit.

Ministar pravde Goran Selak pozvao je sve zainteresovane da se prijave na javni konkurs, ističući da je rok za podnošenje prijava 15 dana od dana posljednjeg objavljivanja konkursa.

– S obzirom na to da su uloga i značaj rada Pravobranilaštva u sistemu pravne zaštite Republike Srpske veoma važni, postupak izbora i imenovanja će se provoditi profesionalno i transparentno u skladu sa zakonom kakva je bila i dosadašnja praksa – rekao je Selak.

Nastavi čitati

Politika

PRIJE IZBORA ‘NEMA POSKUPLJENJA’, SAD VEĆ MORA! Minić: Đokić i Petrović ne odustaju od skuplje struje

Savo Minić, premijer Republike Srpske, rekao je danas, 5. decembra, da Srpska mora imati najpovoljniju cijenu struje u regionu, iako Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva RS i Luka Petrović, generalni direktor “Elektroprivrede RS” smatraju da cijena mora biti povećana.

On je istakao da su njih dvojica ostali pri stavu da mora doći do nekog poskupljenja struje, pa će se vidjeti šta dalje.

Mrežarina
“Kada je riječ o mrežarini, obaviješten sam da je Republika Srpska u nepovoljnijem položaju u odnosu na Federaciju BiH, jer se ovo pitanje uređuje na nivou BiH”, istakao je Minić.

Podsjećamo, kako su “Nezavisne” ranije objavile, Đokić je rekao da je razlog taj što su povećani troškovi poslovanja preduzeća u elektroenergetskom sektoru Srpske.

“Troškovi poslovanja su konstantno u porastu, svake godine su veći, i dovode ovaj sistem u stanje da pri troškovima koje imaju i realnom rastu tih troškova sami ne mogu pronalaziti rješenja, nego moraju potezati za drugim mjerama. Oni su podnijeli zahtjev za promjene cijena. U narednom periodu politika Vlade RS je da mora ostati najniža, najpovoljnija i najpristupačnija cijena svim našim potrošačima u Republici Srpskoj u odnosu na ostale u regionu”, kazao je Đokić.

Na pitanje novinara da li to znači da mora doći do poskupljenja struje u Srpskoj, Đokić je rekao:

“Do poskupljenja će vjerovatno doći. Ne možemo u ovom času reći, jer to nije pitanje na stolu da se danas razmatra, ali očito je da će doći do povećanja”, naglasio je Đokić.

Znači, gotovo sigurno od 1. januara građani i privreda će plaćati veće račune za električnu energiju, ali se još ne zna koliko će ti računi biti veći.

Prema projekcijama, ukoliko dođe do poskupljenja distributivne mrežarine, odnosno Regulatorna agencija za energetiku RS uvaži zahtjev distributivnih preduzeća o povećanju mrežarine od 46 odsto, to znači da bi potrošačima koji potroše oko 500 kilovata račun bio veći za oko 15 KM računajući PDV.

Kako kaže izvor “Nezavisnih novina” iz “Elektroprivrede RS”, ukoliko dođe do odobravanja zahtjeva distributivnih preduzeća za povećanje mrežarine od 46 odsto, računi potrošača koji potroše 500 kilovata električne energije biće procentualno veći za 17,6 odsto.

“Međutim, sve više što se troši, povećanje će biti manje u procentima jer se povećava udio energije u računu”, ističe ovaj izvor, pišu Nezavisne novine.

Nastavi čitati

Politika

SAVIĆ: Blanuša treba na čelo SDS-a

Prof. dr Branko Blanuša, koji je kroz poslednje izbore postao jedno od najomiljenijih imena u SDS-u, prepoznat je po mirnoći, poštenju, obrazovanju i hrabrosti, što mu je donijelo snažnu podršku naroda – treba da bude na čelu SDS-a.

Prof. dr Branko Blanuša, koji je kroz poslednje izbore postao jedno od najomiljenijih imena u SDS-u, prepoznat je po mirnoći, poštenju, obrazovanju i hrabrosti, što mu je donijelo snažnu podršku naroda – treba da bude na čelu SDS-a.

Obo je za BN izjavio visoki funkcioner SDS-a i načelnik opštine Lopara Rado Savić.

On ističe da Blanuša treba da bude most koji će ujediniti podijeljeni SDS.

„Ako ga želi narod, treba ga i stranka. Izbor Branka Blanuše za predsjednika stranke bio bi ključni korak ka stabilizaciji SDS-a. On ne bi trebalo da se dvoumi, već da sa političkim kapitalom i velikim brojem osvojenih glasova preuzme ulogu lidera koji će stranku ujediniti i izvesti je jedinstvenu na izbore 2026, kako bi se donijele prijeko potrebne promjene narodu i Republici Srpskoj“, kazao je Savić.

On dodaje da je u ovom trenutku teško pronaći podjednako jaku i prihvatljivu ličnost koja bi mogla objediniti stranku, te da bi tijesna pobjeda bilo koje struje dodatno narušila odnose i ojačala podjele.

„Svima je jasno da u SDS-u danas postoje dvije snažne frakcije koje su iskreno podržale Blanušu u predsjedničkim izborima. Upravo zato obje frakcije mogu i treba da ga podrže i u unutarstranačkom procesu“, dodao je Savić.

On naglašava da, kako god da se završi ponovno brojanje glasova, Blanuša ima snažan rejting i podršku.

„Upravo zato treba ponovo da bude kandidat SDS-a za 2026. godinu. Ukoliko ostane po strani, postoji opasnost da se energija i entuzijazam naroda rasprše, što bi moglo otvoriti vrata propalom režimu da se održi“, kaže Savić.

Savić poziva Glavni odbor SDS-a da se što prije sastane i jedinstveno predloži Blanušu Skupštini za predsjednika stranke, kao što je to urađeno i prilikom njegove kandidature za prijevremene izbore.

On ističe da ljudi u stranci imaju kapacitet da istovremeno prate proces prebrojavanja glasova i dovrše unutrašnje izbore, a da kampanja za 2026. godinu uveliko traje i da nema više vremena za gubljenje.

Nastavi čitati

Aktuelno