Politika
AMNEZIJA? Bivši ambasador BiH se NE SJEĆA gdje je nestalo 1,2 miliona evra?!

Najmanje 1,2 miliona evra koje su vlasti Kuvajta donirale Ambasadi BiH u toj zemlji misteriozno je nestalo.
Donirani novac je, prema dokumentaciji u posjedu portala Istraga.ba, nestajao u periodu od jula 2017. do kraja 2023. godine.
U pitanju su sredstva koja je Kuvajt donirao Ambasadi BiH još od 1994. godine. Sve do 2017. novac je stizao preko bankovnog računa, ali je tada, odlukom tadašnjeg ambasadora Mehmeda Halilovića (danas savjetnik ministra Rame Isaka), donacija počela da se prima u gotovini. Od tada se gubi svaki trag novcu.
O svemu ovome postoje zapisnici u Ministarstvu spoljnih poslova BiH i u Predsjedništvu BiH. Tužilaštvo BiH je otvorilo istragu. A evo šta je dosad otkrio ovaj portal.
Od septembra 2023. ambasador BiH u Kuvajtu je Nusret Čančar. Prema njegovom izvještaju od 21. marta 2024, Ambasada BiH u Kuvajtu zatečena je u katastrofalnom stanju. Telefoni su bili isključeni zbog neplaćenih računa, a ukupan dug iznosio je oko 4677 evra. Ambasador Čančar je obavijestio Ministarstvo spoljnih poslova BiH o situaciji, ali mu je rečeno da “Ministarstvo neće plaćati te račune jer su zastarjeli i ne postoji potpuna dokumentacija”, prenosi Istraga
“Rečeno mi je da preko Ministarstva spoljnih poslova Kuvajta uložim žalbu, što sam i učinio. Tek 26. decembra 2023. godine, uz nekoliko pismenih intervencija, dobio sam sastanak kod pomoćnika ministra za konzularna pitanja”, naveo je u svom izvještaju ambasador Čančar.
A onda – šok.
“Službenik MVP Kuvajta mi je rekao “da se čudi što nismo platili te račune kad smo to mogli učiniti više puta iz sredstava koje MVP Kuvajta donira Ambasadi radi pomoći njenom radu”. Bilo mi je neprijatno”, napisao je ambasador Čančar.
Nakon sastanka, Ambasada BiH zvanično traži pregled svih donacija iz posljednjih deset godina. Umjesto odgovora, ambasador dobija poziv iz Ministarstva spoljnih poslova Kuvajta. Sastanak je zakazan za 5. februar.
“U blagajni Ministarstva spoljnih poslova Kuvajta me dočekuje nižerangirani službenik po imenu Fuad Al Šamari, sa još jednim kolegom koji se nije predstavio. Poslije kurtoazne dobrodošlice obavještavaju me da su pripremili dvije posljednje tranše pomoći za Ambasadu BiH u iznosu od 30 hiljada kuvajtskih dinara, što je po tadašnjem kursu iznosilo oko 90 hiljada evra. Vidno iznenađen, pitam povodom čega, a oni mi kažu da je to redovna dotacija Ministarstva – 5000 kuvajtskih dinara mjesečno za oktobar, novembar, decembar 2023. i januar, februar, mart 2024”, naveo je ambasador Čančar.
Nakon identifikacije, tražili su da potpiše potvrdu o prijemu. Očekivao je ček.
“Ali jedan od njih donosi kesu s logom MVP Kuvajta i stavlja u nju dva paketa gotovine… Pokazuju mi novčanice bankarski upakovane u apoenima od po 10 kuvajtskih dinara i kažu – to je to”, prepričao je ambasador.
Sa tim novcem Čančar se vraća u ambasadu i polaže doniranih 90 hiljada evra na njen račun. Postoji i dokaz o tome.
Ubrzo potom dolazi do još jedne čudne situacije – prvi sekretar ambasade BiH u Kuvajtu, Bojan Jožanc, iznenada daje otkaz i napušta ambasadu, odnosno Ministarstvo spoljnih poslova BiH. Ambasador Čančar tada počinje da pretražuje arhivu. Većina dokumentacije je uništena ili oštećena, ali pronalazi jedan ključni dokument.
“Ambasada BiH upućuje srdačne pozdrave Ministarstvu spoljnih poslova Države Kuvajt i ima čast da vas obavijesti da je prvi sekretar Ambasade BiH, Bojan Jožanc, ovlašten da prima novčana sredstva namijenjena Ambasadi BiH od strane MVP Države Kuvajt”, navedeno je u dopisu koji je 11. jula 2017. godine Ministarstvu spoljnih poslova Kuvajta poslao tadašnji ambasador Mehmed Halilović.
Od jula 2017. do kraja 2023. godine, Ambasada BiH u Kuvajtu je mjesečno primala 15 hiljada evra u kešu. U Ambasadi ne postoji nijedan trag da je taj novac ikada položen na račun ili iskorišćen za potrebe ambasade. U tom periodu ambasadori BiH u Kuvajtu bili su Mehmed Halilović i Sanjin Halimović.
Prije njih, ambasador BiH u Kuvajtu bio je Senahid Bristrić. On je u razgovoru za Istragu potvrdio da je Kuvajt od uspostavljanja ambasade 1994. godine donirao sredstva BiH.
“Taj novac je uvijek bio polagan ili uplaćivan na račun ambasade i korišćen za službene potrebe. Sjećam se da me je, kad je postao ambasador, zvao Mehmed Halilović i pitao šta sam ja radio sa tim novcem. Objasnio sam mu da se koristio za rad ambasade, a on mi je rekao da su mu Kuvajćani rekli kako taj novac pripada ambasadoru. Ne znam s kim je razgovarao, ali znam da je taj novac uvijek pripadao ambasadi”, rekao je Bristrić.
S druge strane, Halilović tvrdi da o novcu nije pričao sa Bristrićem. Na pitanje ko mu je dao odobrenje da potpiše akt kojim se traži da donacije budu primane u kešu, kaže da se – “ne sjeća”.
“Gdje su pare?”, pitamo bivšeg ambasadora Halilovića.
“Ne znam. Nisam ja uzimao. Bio sam tu kratko, nekih 7-8 mjeseci. Ne sjećam se šta se dešavalo”, odgovorio je Halilović.
Kasnije je poslao poruku u kojoj piše: “Poštovani, ne sjećam se da sam bilo šta potpisao”.
Aktuelni ambasador Nusret Čančar o svemu je obavijestio i istražne organe. SIPA je 6. decembra prošle godine dostavila Ambasadi BiH u Kuvajtu obavještenje da ambasador, prilikom dolaska u BiH, da izjavu u vezi s “dugogodišnjim otuđivanjem novca iz Ambasade u Kuvajtu”.
Istovremeno, Ministarstvo spoljnih poslova BiH formiralo je tročlanu komisiju koja je otišla u Kuvajt da ispita sve navode. U zapisniku komisije (Đorđe Latinović, Mile Sadžak i Amir Čorbo) stoji da je ambasador Čančar naveo da je Ambasada BiH 11. jula 2017. godine poslala dopis Ministarstvu, kojim se odobrava preuzimanje donacija. U tom trenutku ambasador je bio Mehmed Halilović.
Politika
DA LI JE SANJA VULIĆ UOPŠTE ZAVRŠILA FAKULTET? Ni traga od diplome

Šef Kluba poslanika SNSD u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić u biografiji navodi da je profesorica razredne nastave, ali se ipak odlučila posvetiti politici.
Zahvaljujući visokim primanjima, za manje od deset godina kupila je dva stana.
Odbija da govoriti o svom obrazovanju.
Sanja Vulić se još kao maloljetna pridružila Savezu nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), da bi 2012. godine bila prvi put izabrana u Skupštinu Doboja. Prema imovinskom kartonu koji je predala Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine (CIK BiH), tada nije imala nijednu nekretninu.
Deset godina kasnije, početkom drugog mandata u Parlamentarnoj skupštini BiH (PSBiH), prijavila je da ima dva stana, u Doboju i Banjaluci, koje je u kartonima procijenila na 246 hiljada KM.
Šta je Sanja Vulić napisala u biografiji?
Vulić u biografiji navodi da je po struci profesorica razredne nastave, ali ne i na kojem fakultetu je diplomirala, piše CiN.
Godine 2007. se upisala na Učiteljski studij Filozofskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci, odjeljenje u Derventi. Iz ove institucije su novinarima odgovorili da u toj ustanovi nije diplomirala.
Iz Sekretarijata PSBiH navode da je prilikom stupanja na funkciju poslanica Vulić priložila diplomu visoke stručne spreme, prenosi Avaz.
Međutim, nisu htjeli dostaviti kopiju diplome ili dati informaciju o ustanovi na kojoj je ona stečena. Kako su naveli, ona nije dala saglasnost da se njena diploma dostavi Centru za istraživačko novinarstvo (CIN).
Vulićeva je u više navrata odbila razgovarati sa novinarima CIN o svojoj imovini, obrazovanju i karijeri.
Lojalnost predsjedniku SNSD i sigurni mandati
Sanja Vulić je rođena 1988. godine u Sarajevu. U rodnom gradu je provela prvih sedam godina života, da bi se nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma sa roditeljima odselila u Doboj. Sa 17 godina je pristupila SNSD, u maju 2005. godine.
– Moja očekivanja su bila da kada priđete jednoj političkoj stranci, da osjećate sigurnost, stabilnost i dobijete mogućnost za realizaciju mnogih ideja – rekla je Vulić prije sedam godina u programu Teleringa na RTRS dok je bila predsjednica Skupštine Grada Doboja.
Tom prilikom je rekla da je po vokaciji profesorica razredne nastave, da taj posao nikada nije radila i da je njena velika ljubav bilo novinarstvo. Izabranim funkcionerima formalno obrazovanje nije preduslov za zaposlenje i obavljanje parlamentarnih dužnosti.
Novinar CIN otkriva da se Vulić 2007. godine upisala u prvi semestar na Učiteljskom studiju – centra Derventa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci kao redovan student.
– Posljednji put je regulisala status studenta akademske 2010/2011. godine upisom obnove treće godine. Imenovana nije stekla akademsko zvanje na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci – odgovorili su iz Filozofskog fakulteta.
Novinari su poslali dopise na adrese još deset univerziteta u BiH koji trenutno imaju studij razredne nastave. Da Vulićeva nema u njihovoj evidenciji, odgovorili su: Pedagoški fakultet u Bijeljini, Filozofski fakultet u Tuzli, Filozofski fakultet u Zenici, Pedagoški fakultet u Bihaću te fakulteti Univerziteta “Džemal Bijedić”. Pedagoški fakultet u Sarajevu i Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru su odgovorili da zbog nedovoljnih podataka nisu mogli utvrditi da li je Vulić bila njihova studentkinja. Kada je riječ o privatnim fakultetima, odgovori su dostavljeni iz Nezavisnog univerziteta Banjaluka, Univerziteta “Privredna akademija” Brčko i Edukacijskog fakulteta Univerziteta u Travniku.
Kada je novinar u Parlamentu BiH postavio pitanje o tome gdje je stekla zvanje profesora razredne nastave, Vulićeva je pozvala pratnju iz Direkcije za koordinaciju policijskih tijela: “Ja kažem da neću da pričam. Marko, reaguj, čovjek me uznemirava”.
Političku karijeru Sanja Vulić započinje 2012. godine kada je izabrana u Skupštinu Grada Doboja sa 4.141 glasom.
U imovinskom kartonu koji je tada predala Centralnoj izbornoj komisiji BiH navela je da je godinu ranije imala platu 800 KM u Bolnici “Sveti apostol Luka” u Doboju i 2.000 KM prihoda u nevladinim organizacijama.
Već 2015. godine je imala prosječna mjesečna primanja od 1.833 KM u Skupštini Grada Doboja. U kartonu koji je predala na početku drugog mandata 2016. godine navela je da ima stan od 44 kvadrata u Doboju i kreditno zaduženje u Sber banci od 100.000 KM. U tom mandatu bila je predsjednica Skupštine Grada Doboja.
Ulazak u Parlamentarnu skupštinu BiH
Vulić je na istu poziciju u lokalnoj skupštini izabrana još jednom, ali je ubrzo prešla u Parlament.
Prije toga je ambiciozno zagazila u visoku politiku i kandidovala se na općim izborima 2018. godine. Nije osvojila dovoljan broj glasova da uđe u Parlament, ali je imala sreće da je godinu poslije njen stranački kolega Vojin Mitrović odstupio sa poslaničke funkcije zbog imenovanja na poziciju ministra saobraćaja BiH.
Vulićeva je kao sljedeća sa SNSD-ove liste sa 15.578 osvojenih glasova početkom 2020. dobila priliku pokazati lojalnost predsjedniku stranke Miloradu Dodiku.
U imovinskom kartonu koji je predala CIK 2022. godine prilikom stupanja na drugi mandat u Parlamentu navela je da pored stana u Doboju ima i stan u Banjaluci od 66,76 kvadrata, vrijedan 176 hiljada KM. Navela je da ima i zaduženje u ATOS banci od 225 hiljada KM. Pežoa je zamijenila skupljim, čiju vrijednost je u posljednjem imovinskom kartonu procijenila na 10 hiljada KM.
Politika
VUKOMANOVIĆ “PDP NEĆE GLASATI ZA USTAV”

Poslanica PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Tanja Vukomanović, kaže da niko ne treba da sumnja u iskrenu i odgovornu namjeru PDP prema Republici Srpskoj.
-Bez obzira na to što smo posljednjih mjeseci dobijali različite etikete, jer smo smatrali da o važnim pitanjima treba razgovarati, naš stav je od početka jasan: PDP neće podržati Dodikov ustav. Smatram da bi to bio opasan politički avanturizam u trenutku velike krize i da ovaj ustav ne spašava Republiku Srpsku, već njeno rukovodstvo. Sjednici ćemo prisustvovati, jer želimo jasno i argumentovano iznijeti zašto smo protiv. Na organima stranke smo i ranije razgovarali o tome kako se odnositi prema eventualnom tajnom glasanju i ako se opozicija zajednički dogovori da sjednicu napusti za vrijeme glasanja – za nas to nije nikakav problem, napustićemo salu – kaže Vukomanovićeva za Srpskainfo.
Suština je, kaže, u tome da ovo nije vrijeme za novi ustav i da ga PDP neće podržati.
-Uvijek ćemo se ponašati odgovorno prema Republici Srpskoj, a odgovorno, u ovom slučaju, znači ne voditi je u političke avanture bez puta i cilja – kategorična je ona.
Politika
DODIKU TEK IZ PETOG POKUŠAJA uručena prvostepena presuda

Prema saznanju portala Raport, Milorad Dodik je presudu preuzeo tek iz petog pokušaja.
Navodi se da je sudsku presudu Dodiku dostavila policija u Laktašima. Dodik je presudu preuzeo i potpisao 15. aprila.
– Dostavnicu je lično potpisao Dodik i time pokazao da priznaje Sud BiH kojem je zabranio djelovanje na području Republike Srpske – navodi se u tekstu i dodaje da je policija o svemu obavijestila Sud i sudiju Senu Uzunović, a kao dokaz poslala dostavnicu s Dodikovim potpisom.
Lider SNSD i predsjednik Republike Srpske je nakon presude rekao da je ne priznaje i da “neće podnijeti žalbu muslimanskom sudu”.
Ipak, njegovi advokati su prošle sedmice podnijeli žalbu, prenosi Buka.
-
Politika2 dana ago
STANIVUKOVIĆ PORUČIO ĐAJIĆU “Lopov misli da svi kradu!”
-
Politika2 dana ago
ALEKSANDRA PANDUREVIĆ “Milorade, ti si endemska lažovčina”
-
Društvo2 dana ago
SRCE HRABROG PSIĆA KOJEM SU RAZNIJELI VILICU I DALJE KUCA! Danas slijedi operacija (VIDEO)
-
Politika2 dana ago
DODIK TVRDI “Imam ponudu moćnih evropskih ljudi DA ODEM I BUDEM SLOBODAN”
-
Sport2 dana ago
OBEĆANJA IZ PALATE NESTALA BEZ TRAGA: Šta je sa novcem za fudbalere Borca?
-
Politika2 dana ago
SUD BiH POSLAO INTERPOLU ZAHTJEV! Traže reviziju odluke o neraspisivanju potjernice za Dodikom i Stevandićem
-
Politika1 dan ago
PREVARANTICA U DODIKOVOM KABINETU! Ko je savjetnica Aurora Weiss koja se ranije zvala Zorica Živković Farina?
-
Politika2 dana ago
DODIK KOMENTARISAO SLUČAJ VIJADUKT “Znaš ko je bio 2004. godine na vlasti?! NISAM JA. JESAM BIO JA?”