Connect with us

Svijet

ANALIZA SVJETSKE BANKE: Pandemija korona virusa omela razvoj miliona djece i mladih

Pandemija virusa korona uzrokovala je masovno smanjenje ljudskog kapitala u kritičnim momentima životnog ciklusa ometajući razvoj miliona djece i mladih u zemljama niskog i srednjeg dohotka, proizlazi iz prvih analiza globalnih podataka o mladima koji su na početku pandemije imali manje od 25 godina, saopšteno je iz Svjetske banke.
U novom izvještaju Svjetske banke “Kolaps i oporavak: Kako je kovid 19 narušio ljudski kapital i šta učiniti u vezi s tim”, analiziraju se globalni podaci o uticajima pandemije na mlade u ključnim stadijumima razvoja – rano djetinjstvo (do pet godina), školska dob (od šest do 14 godina) i mladost (od 15 od 24 godine).

Prema nalazima izvještaja, današnji učenici i studenti mogli bi izgubiti do 10 odsto svog budućeg dohotka zbog obrazovnih šokova uzrokovanih pandemijom virusa korona, uz to, kognitivni nedostaci današnje male djece mogli bi rezultovati smanjenjem njihovog dohotka u odrasloj dobi za 25 odsto.

“Ljudski kapital – znanje, vještine i zdravlje koje ljudi stiču tokom života, ključ je kojim se otvaraju vrata potencijala djece i omogućuje zemljama da rastu otporno i snažno. Pandemija je, međutim, zatvorila škole i radna mjesta i dovela do poremećaja pružanja drugih usluga ključnih za zaštitu i podsticanje ljudskoga kapitala, kao što su zdravstvena zaštita majke i djeteta i obuka za rad”, ističe se u izvještaju.

Predsjednik Grupacije Svjetske banke Dejvid Malpas rekao je da su pandemija i zatvaranje škola zaprijetile da ponište godine napretka na izgradnji ljudskog kapitala.

Prema njegovim riječima, ciljane politike kojima bi se taj gubitak preokrenuo u osnovno učenje, zdravlje i vještine, od ključnog su značaja da se izbjegne ugrožavanje razvoja više generacija.

“Zemlje trebaju odrediti novi pravac za više ulaganja u ljudski kapital, kako bi se stanovništvu pomoglo da postane otpornije na višestruke prijetnje po ljudsko zdravlje, sukobe, spor rast i klimatske promjene, kao i postaviti solidan osnov za brži i inkluzivniji rast”, istakao je Malpas.

U izvještaju se navodi da su djeci predškolske dobi zbog pandemije u mnogim zemljama za 34 odsto uskraćena znanja iz jezika i pismenosti i za više od 29 odsto znanja iz matematike, u poređenju sa analognom pretpandemijskom grupom.

Prema ovom izvještaju, u mnogim zemljama se stope upisa u predškolsko obrazovanje nisu povratile čak ni nakon ponovnog otvaranja škola krajem 2021, a u mnogim zemljama je upis smanjen za više od 10 procentnih poena.

Učenici su u prosjeku na svakih 30 dana zatvaranja škola izgubili 32 dana učenja, a razlog tome je što su zbog zatvaranja škola i neefektivnih mjera učenja na daljinu propuštali učenje novog gradiva, ali i zaboravljali ranije naučeno.

U saopštenju se navodi da je u zemljama sa niskim i srednjim dohotkom skoro milijarda djece zbog zatvaranja škola propustila punu školsku godinu nastave uživo, a više od 700 miliona djece je propustilo jednu i po godinu.

“Kao rezultat, siromaštvo znanja, koje je već prije pandemije iznosilo 57 odsto, u tim zemljama je dodatno povećano, pri čemu se procjenjuje da 70 odsto desetogodišnjaka nije bilo u stanju razumjeti osnovni napisani tekst”, naglašava se u saopštenju.

Pandemija je značajno uticala i na zaposlenost mladih, navodi se u izvještaju i dodaje da 40 miliona ljudi, koji bi imali posao da nije bilo pandemije, na kraju 2021. godine nisu ga imali, što je pogoršalo trendove nezaposlenosti.

Iz Svjetske banke navode da se dohodak mladih smanjio za 15 odsto u 2020. godini i za 12 odsto u 2021.

“Novi radnici koji tek ulaze na tržište rada će u prvoj deceniji rada ostvariti 13 odsto manju zaradu. Dokazi iz Brazila, Etiopije, Meksika, Pakistana, Južne Afrike i Vijetnama pokazuju da 25 odsto od ukupnog broja mladih u 2021. nije pohađalo ni obrazovanje, ni obuku, niti bilo zaposleno”, dodaje se u izvještaju.

Related Topics:

Svijet

„NE ŽELIMO DA IDEMO U RAT“: Orban poručio da je Mađarska na strani mira i da počinje sa ANTIRATNOM turnejom širom zemlje

Mađarski premijer Viktor Orban najavio je danas pokretanje antiratne turneje širom zemlje.

Oni koji žele mir pridružiće nam se. Županija Đer-Mošon-Šopron, spremite se. Vidimo se tamo 15. novembra – napisao je Viktor Orban na “Fejsbuku”.

Orban je ocijenio da je rizik od širenja rata danas veći nego ikada ranije, dodajući da Evropljani žele da idu u rat.

– Mi smo Evropljani, ali ne želimo da idemo u rat. Mađari neće ići u rat. Mi smo protiv rata, na strani mira – poručio je Orban.

Podsjećamo, nedavno je u Budimpešti organizovan „Marš mira“ na kojem je Orban poručio pristalicama da Mađarska treba da kaže ne ratu i da neće da gine za Ukrajinu.

Danas šaljemo poruku cijelom svijetu: Mađarska kaže NE ratu! Nećemo ginuti za Ukrajinu. Nećemo slati našu djecu u klanicu po nalogu Brisela – poručio je Orban.

On je tada izjavio i da bi rat u Ukrajini bio završen da Brisel nije ometao mirovnu misiju američkog predsjednika Donalda Trampa.

Nastavi čitati

Svijet

HOROR NA ODMORU: Putnica umrla sama na pustom ostrvu nakon što ju je kruzer ostavio

Ono što je trebalo da bude putovanje života, završilo se potpunom tragedijom.

Osamdesetogodišnja Suzana Ris, penzionerka iz Australije, umrla je sama na udaljenom ostrvu nakon što ju je luksuzni kruzer – jednostavno – ostavio.

Njena kćerka, Ketrin Ris, potresena i bijesna, otkrila je da je majka učestvovala u organizovanom pješačenju na ostrvu Lizards, blizu Velikog koralnog grebena, kada joj je pozlilo. Umjesto da joj pruže pomoć, vodiči su, navodno, tražili od nje da se sama vrati niz planinu.

„Onda je brod otplovio, izgleda bez ikakve provjere putnika. U tom trenutku – ili ubrzo poslije toga – mama je umrla. Sama“, rekla je Ketrin za list The Australian.

„Propust brige i zdravog razuma“
Porodica je, kaže, u šoku i duboko potresena. Najoštrije kritikuju „nečuven propust brige i zdravog razuma“, jer Suzana nije ni prijavljena kao nestala sve do oko 18 časova te večeri – punih nekoliko sati nakon što je brod napustio ostrvo.

Suzana je putovala sama, u okviru luksuznog kružnog putovanja oko Australije vrijednog čak 40.000 funti (oko 80.000 dolara), na brodu Coral Adventurer, koji je tog dana tek započeo svoje dvomjesečno putovanje.

Policija i obducent sada istražuju kako je došlo do toga da žena ostane sama na ostrvu Lizards, i da li bi možda bila spašena da je potraga počela ranije. Istražitelji pokušavaju da utvrde zašto je trebalo toliko vremena da se oglasi alarm, i zašto potraga nije započela odmah.

„Vidjeli smo ih kako brzo odlaze“
Kobnog dana, brod je usidren u blizini ostrva – udaljenog oko 90 kilometara sjeveroistočno od Kuktauna – gdje su putnici proveli dan u šetnji i ronjenju. Vjeruje se da je Suzana pokušala da se popne na najviši vrh ostrva, poznat kao Cook’s Look, ali se odvojila od grupe.

Prema svjedočenjima, zaostala je jer se umorila i zastala da se odmori, a zatim izgubila put pri povratku.

„Grupa je nastavila dalje i ukrcala se na brod, a da nisu ni shvatili da nje nema“, rekao je jedan izvor. Drugi svjedok tvrdi da je možda pala s litice.

Tek kad je brod već bio na otvorenom moru, posada je primijetila da Suzana nedostaje. Coral Adventurer se okrenuo i počeo da se vraća ka ostrvu – ali tek oko 2 časa ujutru.

Potraga u noći
Helikopter je počeo potragu nešto poslije ponoći, dok je sedam članova posade pretraživalo planinu s baterijskim lampama. Tragično, Suzana je pronađena tek u svitanje, u blizini stijene poznate kao Telstra Rock.

„Vidjeli smo da je helikopter kružio, a kad se zaustavio iznad mjesta gdje je nestala, postalo je jasno da je mrtva“, rekla je Traci Airis, jahtistkinja koja je bila usidrena u blizini.

„Tijelo je tamo ležalo cijeli dan. Tek predveče, nešto prije 16 časova, helikopter ju je odnio. Bio je to strašan prizor – svi smo bili duboko potreseni.“

Kasnije je na Fejsbuku napisala: „Na Lizardsu nikad nije dosadno, ali ovo je bilo užasno. Putnica s kruzera ostavljena je iza grupe i pronađena mrtva. Strašno iskustvo za sve koji su to vidjeli.“

Kompanija: „Duboko žalimo“
Australijska pomorska služba (AMSA) primila je prvi poziv za pomoć tek oko 21 čas uveče. Uprkos tragediji, brod Coral Adventurer, koji prima do 120 putnika, nastavio je svoje putovanje ka ostrvu Torsdej.

Direktor kompanije Coral Expeditions, Mark Fifield, potvrdio je smrt putnice i rekao: „Posada je odmah obavijestila vlasti da je žena nestala i pokrenuta je potraga na kopnu i moru.“

Dodao je: „Nakon završetka operacije, obaviješteni smo od policije Kvinslenda da je putnica pronađena mrtva. Duboko žalimo zbog ovog tragičnog događaja i u potpunosti podržavamo njenu porodicu. Kompanija je u stalnom kontaktu s njima.“

Istraga o ovom slučaju i dalje traje, dok porodica zahtijeva da se odgovori na pitanje kako je moguće da brod otplovi – a da niko ne primijeti da jednog putnika nema, prenosi The Sun.

Nastavi čitati

Svijet

MISTERIJA BEZ ODGOVORA! Belgija istražuje pojavu novih dronova iznad vojne baze

Belgija je pokrenula istragu nakon što su dva drona primijećena iznad vojne baze na jugoistoku zemlje, izjavio je danas ministar odbrane te zemlje Teo Franken.

Franken je u dvije objave na platformi “Iks” rekao da su stražari u kasarni u gradu Marš-an-Famen primijetili nekoliko dronova kako lete iznad ključnih dijelova vojne baze juče i u nedjelju, 26. oktobra, što je dovelo do istrage policije i obavještajne agencije ADIV, prenosi Rojters. – Ovo nije bio rad amatera, već vještih pilota dronova – rekao je Franken.

Zemlje NATO-a su posljednjih nedjelja bile u stanju visoke pripravnosti nakon viđenja dronova i u drugoj belgijskoj vojnoj bazi i drugih vazdušnih upada, kakvih je bilo i na aerodromima u Kopenhagenu, Minhenu i u baltičkom regionu.

Glas Srpske

Nastavi čitati

Aktuelno