Connect with us

Svijet

ANALIZA SVJETSKE BANKE: Pandemija korona virusa omela razvoj miliona djece i mladih

Pandemija virusa korona uzrokovala je masovno smanjenje ljudskog kapitala u kritičnim momentima životnog ciklusa ometajući razvoj miliona djece i mladih u zemljama niskog i srednjeg dohotka, proizlazi iz prvih analiza globalnih podataka o mladima koji su na početku pandemije imali manje od 25 godina, saopšteno je iz Svjetske banke.
U novom izvještaju Svjetske banke “Kolaps i oporavak: Kako je kovid 19 narušio ljudski kapital i šta učiniti u vezi s tim”, analiziraju se globalni podaci o uticajima pandemije na mlade u ključnim stadijumima razvoja – rano djetinjstvo (do pet godina), školska dob (od šest do 14 godina) i mladost (od 15 od 24 godine).

Prema nalazima izvještaja, današnji učenici i studenti mogli bi izgubiti do 10 odsto svog budućeg dohotka zbog obrazovnih šokova uzrokovanih pandemijom virusa korona, uz to, kognitivni nedostaci današnje male djece mogli bi rezultovati smanjenjem njihovog dohotka u odrasloj dobi za 25 odsto.

“Ljudski kapital – znanje, vještine i zdravlje koje ljudi stiču tokom života, ključ je kojim se otvaraju vrata potencijala djece i omogućuje zemljama da rastu otporno i snažno. Pandemija je, međutim, zatvorila škole i radna mjesta i dovela do poremećaja pružanja drugih usluga ključnih za zaštitu i podsticanje ljudskoga kapitala, kao što su zdravstvena zaštita majke i djeteta i obuka za rad”, ističe se u izvještaju.

Predsjednik Grupacije Svjetske banke Dejvid Malpas rekao je da su pandemija i zatvaranje škola zaprijetile da ponište godine napretka na izgradnji ljudskog kapitala.

Prema njegovim riječima, ciljane politike kojima bi se taj gubitak preokrenuo u osnovno učenje, zdravlje i vještine, od ključnog su značaja da se izbjegne ugrožavanje razvoja više generacija.

“Zemlje trebaju odrediti novi pravac za više ulaganja u ljudski kapital, kako bi se stanovništvu pomoglo da postane otpornije na višestruke prijetnje po ljudsko zdravlje, sukobe, spor rast i klimatske promjene, kao i postaviti solidan osnov za brži i inkluzivniji rast”, istakao je Malpas.

U izvještaju se navodi da su djeci predškolske dobi zbog pandemije u mnogim zemljama za 34 odsto uskraćena znanja iz jezika i pismenosti i za više od 29 odsto znanja iz matematike, u poređenju sa analognom pretpandemijskom grupom.

Prema ovom izvještaju, u mnogim zemljama se stope upisa u predškolsko obrazovanje nisu povratile čak ni nakon ponovnog otvaranja škola krajem 2021, a u mnogim zemljama je upis smanjen za više od 10 procentnih poena.

Učenici su u prosjeku na svakih 30 dana zatvaranja škola izgubili 32 dana učenja, a razlog tome je što su zbog zatvaranja škola i neefektivnih mjera učenja na daljinu propuštali učenje novog gradiva, ali i zaboravljali ranije naučeno.

U saopštenju se navodi da je u zemljama sa niskim i srednjim dohotkom skoro milijarda djece zbog zatvaranja škola propustila punu školsku godinu nastave uživo, a više od 700 miliona djece je propustilo jednu i po godinu.

“Kao rezultat, siromaštvo znanja, koje je već prije pandemije iznosilo 57 odsto, u tim zemljama je dodatno povećano, pri čemu se procjenjuje da 70 odsto desetogodišnjaka nije bilo u stanju razumjeti osnovni napisani tekst”, naglašava se u saopštenju.

Pandemija je značajno uticala i na zaposlenost mladih, navodi se u izvještaju i dodaje da 40 miliona ljudi, koji bi imali posao da nije bilo pandemije, na kraju 2021. godine nisu ga imali, što je pogoršalo trendove nezaposlenosti.

Iz Svjetske banke navode da se dohodak mladih smanjio za 15 odsto u 2020. godini i za 12 odsto u 2021.

“Novi radnici koji tek ulaze na tržište rada će u prvoj deceniji rada ostvariti 13 odsto manju zaradu. Dokazi iz Brazila, Etiopije, Meksika, Pakistana, Južne Afrike i Vijetnama pokazuju da 25 odsto od ukupnog broja mladih u 2021. nije pohađalo ni obrazovanje, ni obuku, niti bilo zaposleno”, dodaje se u izvještaju.

Related Topics:

Svijet

Još uvijek NEMA dogovora: Ljetno, zimsko ili srednje računanje vremena?

Evropske zemlje još nisu odlučile da prekinu pomicanje sata na zimsko i ljetno vrijeme, a razlozi su nesloga oko toga za koju bi se opciju odlučili.

Neke zemlje smatraju da bi zimsko računanje vremena bilo primjerenije, jer je prirodnije – Sunce je uglavnom u zenitu oko podneva.

Ali, druge zemlje smatraju da im je važnije da imaju više sunca u vrijeme koje im ostane nakon radnog vremena.

Većina evroparlamentaraca smatra da bi bilo bolje da Evropska komisija napravi prijedlog podjele EU na vremenske zone, jer bi to pomoglo u pregovorima među zemljama i ubrzalo ih.

Trenutno je EU podijeljena u tri vremenske zone, ali postoji prijedlog prema kom bi EU bila podijeljena u četiri vremenske zone.

Velika Britanija, Francuska, Španija i zemlje Beneluksa bile bi u istoj zapadnoevropskoj vremenskoj zoni. Zemlje te zone postavile bi svoje satove na jedan sat unazad u odnosu na svoje trenutno standardno vrijeme.

Tako bi zadržale sat razlike u odnosu na novu vremensku zonu Azora na zapadu i srednjoeuropsku vremensku zonu na istoku.

U takvoj podjeli Španija i Portugal bile bi u različitim vremenskim zonama. Portugal bi tako bio usklađen sa Islandom i Irskom u vremenskoj zoni Azora, kojoj i pripada.

Najveći problem u tom slučaju, imala bi Irska, jer bi ostrvo biko podijeljeno u dvije vremenske zone. Irci bi morali da odluče da li će se uskladiti sa zonom Velike Britanije ili sa Azorskom.

Turističke zemlje, poput Francuske i Španije, radije bi trajno bile na ljetnom vremenu, dok sjevernije preferiraju zimsko. Problem je u tome što je tu odnos snaga pola pola.

Postoji, međutim, i mogućnost polusatnog pomaka u računanju vremena.

Indija se odlučila za računanje vremena na pola sata 1947. kada je postala nezavisna država. Tada je odlučila da bude 30 minuta “odmaknuta” od dvije susjedne zemlje Bangladeša i Pakistana.

Kada je u Pakistanu npr. 5.00, u Bangladešu je 6.00. a i Indiji  5.30 časova.

Kontinentalna Australija podijeljena je u tri standardne vremenske zone – zapadnu, centralnu i istočnu. Australijsko centralno standardno vrijeme pomaknuto je za pola sata u odnosu na istočno i pola sata u donosu na zapadno.

 

(SRNA)

Nastavi čitati

Svijet

Njemačka pokreće inicijativu za obnovu Ukrajine

Njemački ministar za razvoj Svenja Šulce pokrenula je danas inicijativu za obnovu Ukrajine, uprkos tome što se u toj zemlji nastavljaju sukobi.

– Obnova Ukrajine počinje sada. Vlada neće moći sama da podupre takav veliki zadatak. Potrebna su cijela društva. U Njemačkoj vidimo veliku zainteresovanost za doprinos obnovi Ukrajine – rekla je Šulceova.

Ona je dodala da će “Ukrajinska platforma za obnovu” okupiti zajednice, kompanije i pojedince iz Njemačke i Ukrajine.

Njemačka će potrošiti 25 miliona evra na jačanje prekograničnog partnerstva.

Kijev je prošle jeseni procijenio da će obnova Ukrajine nakon sukoba koštati oko 750 milijardi dolara, dok je Evropska komisija štetu prouzrokovanu tokom ruske specijalne vojne operacije procijenila na 600 milijardi evra.

 

(SRNA)

Nastavi čitati

Svijet

Putin: Rusija će rasporediti taktičko nuklearno oružje u Bjelorusiji

Predsjednik Federacije Rusije, Vladimir Putin izjavio je da će Moskva rasporediti “taktičko nuklearno oružje” u Bjelorusiji.

Ruski čelnik je rekao da je 10 borbenih aviona sposobnih za nošenje taktičkog nuklearnog oružja – generalna referenca na manje oružje koje se koristi za ograničene napade na bojnom polju, a ne veće, “strateško” nuklearno oružje dugog dometa – već raspoređeno u Bjelorusiji.

Putin je rekao da će Rusija takođe u Bjelorusiji postaviti hipersonične rakete Iskander s nuklearnim naoružanjem, dometa od oko 480 kilometara.

Taj potez nije bio sasvim neočekivan, navodi američki “CBS”. Ali, najava novog raspoređivanja takvog oružja navodno predstavljala eskalaciju njegove retorike i brzo je izazvala osudu Zapada.

Gospodin Putin tvrdi da je samo radio ono što su SAD i NATO radili godinama, budući da savez predvođen SAD-om ima rakete s nuklearnim oružjem raspoređene u zapadnoj Evropi.

 

(Nezavisne novine)

Nastavi čitati

Aktuleno