Connect with us

Svijet

“VI STE SLJEDEĆI”: Izrael poslao video poruku drugim zemljama

U jeku sve češćih napada i eskalacije sukoba između Izraela i Irana, Izraelske odbrambene snage (IDF) objavile su noćas video kojim poručuju kako su iranski balistički i nuklearni programi egzistencijalna prijetnja – ne samo Izraelu, već i drugim državama svijeta.

U poruci se direktno sugeriše da bi iranske sposobnosti mogle dovesti do “uništenja tih zemalja”.

“Uništenje SAD, Kanade, Kine, Ukrajine, Velike Britanije…”, ovako počinje video koji je IDF objavio na društvenoj mreži Iks uz poruku: “Ako ih mi ne zaustavimo, vi ste sljedeći”.

“Iran ima plan koji prijeti milionima nevinih civila i plan koji ne staje s nama. Njihov idući plan je da unište i sve druge države”, tvrdi IDF u videu.

Sukob između Irana i Izraela, koji je buknuo 13. juna, predstavlja jednu od najopasnijih eskalacija na Bliskom istoku u posljednjim decenijama, sa potencijalom da preraste u regionalni, pa čak i globalni rat.

Sve je počelo izraelskim vazdušnim napadima na strateške ciljeve u Iranu, uključujući vojne baze i objekte povezane sa razvojem raketnog i nuklearnog programa.

Izrael je tvrdio da je reagovao na planirane napade iz Irana, koji su uključivali slanje balističkih raketa i dronova prema izraelskoj teritoriji, kao i pokušaje da se oružje preko Iraka i Sirije dopremi libanskom Hezbolahu.

Iran je odgovorio snažno – uslijedili su baraži raketa ka izraelskim gradovima, uključujući Tel Aviv i Haifu, dok je veliki broj dronova lansiran iz unutrašnjosti zemlje pokušao da probije izraelski protivraketni štit.

SAD su odmah stavile svoje snage u regionu u stanje pripravnosti, a nosač aviona USS Nimic napustio je Južno kinesko more i uputio se ka Bliskom istoku. Iako američki zvaničnici tvrde da ne žele da uđu u rat sa Iranom, prisustvo u regionu je značajno pojačano. Rusija je ponudila posredovanje i obnovila ideju o čuvanju iranskog obogaćenog uranijuma na svojoj teritoriji. Turska se takođe stavila u ulogu potencijalnog posrednika u nuklearnim pregovorima.

Desetine hiljada civila evakuisano je iz ugroženih područja u Izraelu, dok su ambasade više zemalja organizovale evakuacije svojih državljana iz Irana i Izraela. Masovni bijeg stanovništva iz Teherana zabilježen je 16. juna, dok su iranske vlasti pokušale da umanje razmjere izvještajima o “saobraćajnim gužvama zbog kvarova na vozilima”.

IDF je posljednjih dana pojačao operacije unutar pojasa Gaze i na granici sa Libanom, ali je dio trupa povučen iz Gaze i premješten ka granicama sa Еgiptom i Jordanom, zbog mogućeg širenja sukoba. Izrael tvrdi da je tokom noći 17. juna uništio desetine skladišta raketa i lansera u zapadnom Iranu, uključujući i sisteme za lansiranje projektila zemlja-vazduh.

Iran je jutros lansirao veliki broj balističkih raketa ka Izraelu, zbog čega su sirene za uzbunu aktivirane širom zemlje, a stanovništvu je naloženo da se skloni u skloništa, piše “Telegraf”.

Svijet

KRIZA NA ARKTIKU! Građani prave zalihe, strah od američke intervencije raste

Grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen upozorio je građane da budu spremni na svaku mogućnost, uključujući i američku vojnu intervenciju, zbog sve oštrije retorike predsjednika Donalda Trumpa (Tramp) o aneksiji Grenlanda.

U intervjuu za NBC News, Nielsen je rekao da je vlada savjetovala stanovništvu da obezbijedi osnovne zalihe za krizne situacije.

Poziv na pripremu za najgore

Građanima je preporučeno da pripreme hranu, vodu i toplu odjeću za najmanje pet dana.

„Ako nešto preduzmu u vezi s našom infrastrukturom, mi, naravno, moramo biti spremni“, rekao je premijer.

Dodao je da se građani Grenlanda ne osjećaju bezbjedno i da su zabrinuti zbog Trumpovih ponovljenih izjava.

Strah od mogućeg sukoba

Posebnu zabrinutost Nielsen je izrazio u vezi sa reakcijom NATO-a u slučaju eventualnog sukoba sa Sjedinjenim Državama.

„Ne znam da li bi NATO dao garancije da će se boriti za nas“, naveo je.

Trumpove poruke dodatno podižu tenzije

Donald Trump već duže vrijeme zagovara preuzimanje Grenlanda, tvrdeći da je to važno za američku nacionalnu bezbjednost i kontrolu Arktika.

Na svojoj platformi Truth Social nedavno je poručio:

„NATO nije bio tu kada nam je bio potreban i neće biti tu ako nam ponovo bude potreban. Sjetite se Grenlanda, tog velikog, loše vođenog komada leda!!!“

Grenland odbacuje ideju aneksije

Grenlandski premijer je još ranije jasno odbacio takve ideje.

„Grenland ne želi biti u vlasništvu Sjedinjenih Država. Grenland ne želi biti upravljan iz Sjedinjenih Država. Grenland ne želi biti dio Sjedinjenih Država“, poručio je.

Napeta situacija bez zvaničnih planova

Iako iz Bijele kuće nije isključena mogućnost upotrebe vojne sile, zvanični planovi za takav scenario još nisu potvrđeni.

Situacija na Grenlandu ostaje napeta, a vlasti pozivaju građane na oprez i pripremljenost, prenosi Newsweek.

Trump najavljuje i nove mete

Podsjetimo, Trump je nedavno najavio da razmatra i druge poteze na međunarodnoj sceni.

Govoreći na summitu u Majamiju, poručio je:

„Kuba je sljedeća“.

Nekoliko dana ranije dodatno je rekao:

„Vjerujem da ću imati čast da preuzmem Kubu. To je velika čast – preuzeti Kubu na ovaj ili onaj način“.

Kubu je godinama označavao kao neprijatelja Sjedinjenih Država kojim vladaju „zle sile komunizma“, prenosi Večernji list.

Nastavi čitati

Svijet

FICO: Rusi kleče samo kada vežu pertle

Politika Brisela da baci Rusiju na koljena je pogrešna i neproduktivna, jer Rusi kleče samo kad vežu pertle, izjavio je premijer Slovačke Robert Fico.

“To je problem, pravi se neka strategija da se Rusija baci na koljena. Mislim da je to loša i nesprovodiva strategija, jer se to ne može desiti”, rekao je Fico u video-poruci na “Iksu”.

On je naglasio da, od početka ruske specijalne vojne operacije u Ukrajini, medijima kruže lažne vijesti o navodnom bacanju Moskve na koljena.

“Rusi vole da kažu: kada klečimo, to je zato što vežemo pertle, ne zato što nam je neko naredio”, dodao je slovački premijer.

Nastavi čitati

Svijet

NAUČNICI UPOZORAVAJU: Moguće teške posljedice po Evropu

Atlantski okean i njegov sistem morskih struja imaju ključnu ulogu u oblikovanju klime i vremenskih prilika u Evropi, Africi i Amerikama.

Međutim, najnoviji klimatski modeli upozoravaju na mogućnost njihovog ozbiljnog slabljenja, pa čak i potpunog kolapsa, što bi moglo imati katastrofalne posljedice.

Šta je AMOC i zašto je važan
Atlantska meridionalna obrtajuća struja (AMOC) dio je globalnog klimatskog sistema i odgovorna je za razmjenu tople i hladne vode u Atlantskom okeanu.

Naučnici su još 2021. godine primijetili njeno slabljenje i upozorili na moguće posljedice. Razlog za to je ubrzano zagrijavanje Arktika, usljed čega se okean sporije hladi.

Toplija voda ima manju gustinu i sporije tone, što dovodi do promjena u salinitetu i dodatno usporava struju, stvarajući začarani krug koji dodatno destabilizuje cijeli sistem.

Modeli pokazuju različite scenarije
Korišćenjem različitih klimatskih modela, naučnici su pokušali da predvide budućnost AMOC-a, ali rezultati nisu jedinstveni.

Dok neki modeli ne ukazuju na značajnije promjene, drugi predviđaju drastično usporavanje. Ipak, kombinovanjem podataka iz stvarnih mjerenja i modela, istraživači su došli do zabrinjavajućih zaključaka.

Prema studiji objavljenoj u časopisu Science Advances, AMOC bi do kraja vijeka mogao da oslabi između 42 i 58 odsto, što bi gotovo sigurno vodilo ka njegovom kolapsu.

Posljedice po Evropu i svijet
Takav razvoj događaja imao bi ozbiljne posljedice po zapadnu Evropu, zapadnu Afriku i istočne obale Amerike.

Pomjeranje pojasa tropskih kiša ugrozilo bi proizvodnju hrane za milione ljudi, dok bi zapadna Evropa mogla da se suoči sa ekstremno hladnim zimama i sušnim ljetima.

Uz to, nivo mora mogao bi da poraste i do jednog metra, što bi dovelo do potapanja brojnih obalnih gradova, uključujući Rio de Žaneiro i Njujork.

Naučnici upozoravaju na „tačku preokreta“
Istraživači ističu da se AMOC približava kritičnoj tački nakon koje bi promjene mogle postati nepovratne.

„Otkrili smo da će AMOC usporiti više nego što se ranije očekivalo, što znači da smo bliže prekretnici“, upozorio je dr Valentin Portman iz istraživačkog centra u Francuskoj.

Profesor Stefan Rahmstorf iz Njemačke upozorava da je rizik značajno porastao.

„Ranije smo govorili o pet odsto šanse za kolaps, danas se pominje čak 50 odsto“, naveo je on.

Scenario koji treba izbjeći
Naučnici naglašavaju da bi ovakav scenario morao da se izbjegne po svaku cijenu, jer bi posljedice bile globalne i dugotrajne.

Rahmstorf upozorava i da bi stvarna situacija mogla biti još gora nego što modeli pokazuju, jer u proračune nisu u potpunosti uključeni efekti topljenja grenlandskog leda.

„To je dodatni faktor koji ukazuje da bi stvarnost mogla biti još ozbiljnija“, zaključio je on, prenosi tportal.

Nastavi čitati

Aktuelno