Connect with us

Politika

Analize posljednjih izbora još traju: Vreće nepoželjne u centru za brojanje

 Iako je od posljednjih opštih izbora u BiH prošlo više od pola godine, proces je i dalje pod lupom mnogih, među kojima je i Glavni centar za brojanje čiji su nadležni sumirali svoj rad nakon zatvaranja biračkih mjesta, a na papir su stavili sve što misle da je potrebno na toj lokaciji uraditi da bi olakšali sebi posao.

Nakon izborne noći, a posebno poslije prvih rezultata, veliki pritisak i političkih stranaka i javnosti bio je upravo na Glavnom centru za brojanje, prvenstveno kada je riječ o glasovima za predsjednika Republike Srpske za koje je bilo najviše zahtjeva za ponovno, kontrolno brojanje.

U Centru, na čijem čelu je generalni sekretar Centralne izborne komisije BiH Goran Mišković, potpisali su u svom izvještaju o radu sve sa čim su se susreli, navodeći šta su evidentirali na biračkim mjestima i kutijama koje su im stigle. Popisali su i prijedloge za unapređenje rada Centra.

– Potrebno je utvrđivanje novog načina pakovanja izbornog materijala kojim bi plastične vreće zamijenili kutijama, kartonskim ili plastičnim te time postigli efikasniji sistem transporta u i iz skladišta CIK-a i učinio dostupnijim materijal za rad Glavnog centra za brojanje – navedeno je u izvještaju uz opasku da se na ovaj način dostavljaju materijali iz diplomatsko-konzularnih predstavništava BiH.

Smatraju da je potrebno razmotriti mogućnost uvođenja providnih vreća sa markerima u boji za pojedine nivoe te “bar­-kod” pečata i naljepnice za biračke komplete što bi, navode, znatno ubrzalo proces prijema i obrade.

– Treba i podzakonski akt kojim će biti obuhvaćen prijem, elektronska obrada u svrhu kontrole prijema, sortiranje, verifikacija, kontrola i pakovanje, brojanje, unos i arhiviranje glasačkog materijala kao definisan i popisan proces rada i to od dana donošenja odluke CIK-a o formiranju Glavnog centra za brojanje, te koji bi uključivao sve ostale procese koji prethode početku rada Glavnog centra za brojanje – smatraju u Centru.

Osim toga, naglašavaju da su neizborne godine pravo vrijeme za revizije i za usvajanje pravila, među kojima je i dorada Zapisnika o radu biračkog odbora koji bi obuhvatio unificirane obrasce za informacije o greškama prilikom potpisivanja, evidentiranja pomoći drugog lica, kao i osoba koje su se potpisale sa DžDž.

Svoje viđenje cjelokupnog procesa naredne sedmice prezentovaće i CIK i to tokom konferencije “Opšti izbori 2022 – Izazovi i naučene lekcije”.

– Fokus je na analizi kako su organizovani i sprovedeni izbori  – kazali su u CIK-u, uz poziv kompanijama koje se bave novim tehnologijama da na toj konferenciji predstave opremu namijenjenu za upotrebu na izborima.

Izborima, odnosno promjenama Izbornog zakona BiH, baviće se i radni tim sastavljen od po jednog člana iz SNSD-a, HDZ-a i SDP-a BiH, a predsjednik Foruma građana Tuzla i čelnik Strateškog odbora “Koalicije pod lupom” Vehid Šehić za “Glas” podvlači da BiH mora da riješi probleme u izbornom zakonodavstvu, jer je to i jedan od ključnih prioriteta na putu ka EU.

– Akcenat je na implementaciji odluka Evropskog suda za ljudska prava, ali i na uvođenju novih tehnologija, odnosno biometrijske identifikacije birača i skeneri, a da bi se spriječio ljudski faktor koji je najodgovorniji za to što građani nemaju povjerenja u rezultate izbora – rekao je Šehić.

Smatra da je potrebno formirati parlamentarnu interresornu radnu grupu za izmjenu izbornog zakonodavstva i u ovom mandatu vlasti, podsjećajući da su članovi u prethodnom sazivu dobili dosta materijala i od nevladinog sektora i političkih stranaka.

– Taj proces mora biti u potpunosti transparentan i ne ponoviti grešku poput one tokom mostarskog sporazuma za sprovođenja izbora u tom gradu, jer smo imali različita tumačenja pregovora. Izborni zakon mora na kraju da obezbijedi da se poštuje volja birača, a ne stranaka – zaključio je Šehić.

Zahtjev

Iz Savjeta Evrope je saopšteno da zahtijevaju od političara u BiH da pod hitno prestanu sa ignorisanjem presuda Evropskog suda za ljudska prava u slučaju “Sejdić i Finci” te tako, usvajanjem ustavnih amandmana, zaustave diskriminaciju po nacionalnoj pripadnosti. Riječ je o presudi koja je na snazi već 14 godina.

Glas Srpske

Related Topics:

Politika

VELIKI FINANSIJSKI PROBLEMI: Dug Srpske ide ka 7 milijardi

Rebalansom budžeta zaduženje Republike Srpske za ovu godinu povećano je za dodatnih 220,8 miliona maraka, pa ukupno godišnje zaduženje dostiže oko 1,144 milijarde KM.

Vlast tvrdi da prostora za novo zaduživanje ima još najmanje pet milijardi, dok ekonomisti i opozicija upozoravaju da ukupan dug prilazi cifri od sedam milijardi maraka i da to nosi ozbiljan rizik po budžet, plate i penzije u narednim godinama.

Rebalansom budžeta zaduženje Republike Srpske za 2025. godinu raste sa 943 na milijardu i 144 miliona KM, što znači dodatnih 220,8 miliona novog duga.

Ministar finansija Zora Vidović poručuje da ni poslije tog povećanja Srpska, prema procjenama Vlade, nije visoko zadužena:

„Republika Srpska bi mogla da se zaduži za još pet milijardi. Prema tome, daleko smo mi od visoko zadužene zemlje“, navela je Vidović.

Ekonomisti upozoravaju da je slika značajno drugačija kada se sabere ukupan javni dug.

Poslanik SDS u Narodnoj skupštini Republike Srpske Mirjana Orašanin ukazuje da su budžet Srpske, jedinice lokalne samouprave i fondovi socijalne zaštite zajedno dužni preko šest milijardi maraka, te da, kada se tome dodaju obaveze IRB-a i javnih preduzeća, ukupne obaveze prilaze cifri od skoro sedam milijardi KM.

Dok ekonomisti ponavljaju da je „dug zao drug“, iz vladajuće koalicije stiže poruka da je zaduženje neminovan prateći efekat rada institucija.

Poslanik SNSD-a u NSRS Srđan Mazalica poručuje da bez novih kredita nema ni aktivnosti: „Naravno, ko se ne zadužuje, taj ništa i ne radi“, poruka je vladajuće strane.

Ekonomista Milenko Stanić naglašava da je zaduženje opravdano samo u izuzetnim okolnostima i kada je usmjereno na kapitalne projekte, što, kako tvrdi, u ovom rebalansu nije slučaj.

„Ovdje nema nijednog kapitalnog projekta – ovo je potrošnja, i to nerazumna, neodgovorna, neracionalna potrošnja. Vlada nije ugostiteljski servis da se kupuju hoteli u Brčkom i na Kozari, da se pokrivaju dugovi neodgovornog poslovanja OC Jahorina“, ističe Stanić.

On podsjeća i da rebalans podiže milionske stavke za lobiranja i stručne usluge Ministarstvu za evropske integracije, dok se kreditom od 75 miliona maraka krpe stari dugovi bolnica.

Stanić ocjenjuje da Republika Srpska ima „raskalašen pristup zaduženju“ i da će ukupan dug do kraja godine, po sadašnjoj dinamici, sigurno preći sedam milijardi maraka.

Upozorava i na obaveze po tzv. londonskom dugu – rata za iduću godinu iznosi oko 1,6 milijardi maraka, za budžet čiji su ukupni prihodi oko 5,6 milijardi KM.

Uz ovakav rast obaveza, smatra Stanić, biće potrebna posebna vještina da se izbjegne rezanje penzija, plata i pomoći socijalnim i boračkim kategorijama u narednim godinama.

Nastavi čitati

Politika

IMAJU PREČIH STVARI? Nema povećanja naknada nezaposlenim roditeljima

Vlada Republike Srpske utvrdila je juče Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o podršci nezaposlenom roditelju četvoro i više djece u Republici Srpskoj, ali nije mijenjala iznos naknade od 750 maraka.

Ministar porodice, omladine i sporta Selma Čabrić kazala je da ne zna kada bi moglo da bude povećanje te da roditelji moraju da se prilagode ovom primanju koje je uvedeno 2023. godine.

“Minimalan iznos, ali kad ste sigurni da ćete ga dobiti, budžet možete prilagoditi. Ovaj iznos nije vezan za najnižu platu. To je materijalna pomoć. Ne znam kad bi moglo doći do povećanja”, kazala je ona.

Dodala je da je cilj izmjena zakona bio usklađivanje sa odlukom Ustavnog suda Republike Srpske. Takođe, izmjene su iskorištene kako bi se preduprijedile određene zloupotrebe.

“Postoje zloupotrebe po pitanju fiktivnog mjesta prebivališta. Roditelji su koristili pravo za dijete koje je otišlo u hraniteljsku porodicu. To više neće biti moguće”, kazala je ministrica Čabrić.

Inače, 4.880 korisnika u Republici Srpoj prima ovu naknadu, a Vlada godišnje po ovom osnovu izdaja oko 60 miliona maraka.

Nastavi čitati

Politika

ŠOKANTNO! Šta sve od imovine ima “PREPOŠTENI” Luka Petrović, direktor ERS-a?

Centralna izborna komisija (CIK) BiH objavila je imovinske kartone dvojice trebinjskih odbornika Luke Petrovića (SNSD) i Jovice Vlatkovića (NPS), koji ranije nisu bili dostupni na sajtu CIK-a. Imovina ove dvojice političara posebno je zanimljiva javnosti u Hercegovini, budući da se radi o visokopozicioniranim stranačkim kadrovima, ali i osobama koje su na važnim javnim funkcijama.

Luka Petrović je vršilac dužnosti generalnog direktora Elektroprivrde Republike Srpske (ERS), jedan od pet potpredsjednika SNSD-a, predsjednik trebinjskog odbora ove stranke i odbornik u Trebinju.

Prema podacima koje je dostavio CIK-u, on je tokom prošle godine od plata zaradio ukupno 58.000 maraka, dok je na ime naknada u 2024. godini prihodovao tek 1.000 maraka.

Od imovine posjeduje polovinu kuće vrijednosti od 300.000 maraka, zatim zemljište ukupne vrijednosti 200.000 maraka te vozilo pasat od 30.000 maraka.

U imovinskom kartonu koji je Luka Petrović dostavio CIK-u u januaru 2022. godine naveo je da od imovine posjeduje vikendicu na Ivanici, tadašnje vrijednosti 100.000 maraka. U novom imovinskom kartonu, koji je dostavio u septembru 2025. godine, vikendica nije navedena.

Takođe, Petrović je 2022. godine imao ušteđevinu od 40.000 maraka, a sada, makar prema stanju na bankovnom računu, ima 60.000 maraka. Prije tri godine Petrović je naveo da, pored ušteđevine od 40.000 maraka, u pozajmicama koje je davao drugim fizičkim licima ima još 65.000 maraka.

U imovinskom kartonu nagalasio je da u suvlasništvu ima i kuću i zemljište u selu Zagora, procijenjene vrijednosti 200.000 maraka.

Petrovićeva supruga je od plata prošle godine zaradila 20.000 maraka, a posjeduje i vozilo od 30.000 maraka. Takođe, zadužena je za iznos od 50.000 maraka i kredit će vraćati do 2031. godine.

Jovica Vlatković, predsjednik je Gradskog odbora Narodne partije Srpske (NPS) i odbornik ove stranke u trebinjskoj skupštini. Takođe, vršilac je dužnosti izvršnog direktora za investicije i razvoj u ERS-u.

U njegovom imovinskom kartonu navedeno je da posjeduje porodičnu kuću sa pratećim objektima, koju procjenjuje na 1,5 miliona maraka, zatim zemljište od 200.000 maraka, a na banci je uspio da uštedi 50.000 maraka.

Takođe, ima i kredit od oko 210.000 maraka koji će vraćati do 2034. godine.

Vlatkovićeva supruga na bankovnom računu ima 30.000 maraka, a posjeduje i mercedes od čak 100.000 maraka. Od plata je prošle godine uspjela da zaradi 26.000 maraka.

Vlatković navodi da ne može da kaže kolika je tačna vrijednost imovine njegove supruge, budući da nije upoznat sa tržišnim cijenama.

Njegova supruga je kreditno zadužena do 2035. i to u iznosu od 60.000 maraka.
Ipak ne treba gubiti iz vida da je oco samo djelić imovine, jer sasvim sigurno nije sve prijavljeno.

(Direkt portal)

Nastavi čitati

Aktuelno