Connect with us

Politika

Analize posljednjih izbora još traju: Vreće nepoželjne u centru za brojanje

 Iako je od posljednjih opštih izbora u BiH prošlo više od pola godine, proces je i dalje pod lupom mnogih, među kojima je i Glavni centar za brojanje čiji su nadležni sumirali svoj rad nakon zatvaranja biračkih mjesta, a na papir su stavili sve što misle da je potrebno na toj lokaciji uraditi da bi olakšali sebi posao.

Nakon izborne noći, a posebno poslije prvih rezultata, veliki pritisak i političkih stranaka i javnosti bio je upravo na Glavnom centru za brojanje, prvenstveno kada je riječ o glasovima za predsjednika Republike Srpske za koje je bilo najviše zahtjeva za ponovno, kontrolno brojanje.

U Centru, na čijem čelu je generalni sekretar Centralne izborne komisije BiH Goran Mišković, potpisali su u svom izvještaju o radu sve sa čim su se susreli, navodeći šta su evidentirali na biračkim mjestima i kutijama koje su im stigle. Popisali su i prijedloge za unapređenje rada Centra.

– Potrebno je utvrđivanje novog načina pakovanja izbornog materijala kojim bi plastične vreće zamijenili kutijama, kartonskim ili plastičnim te time postigli efikasniji sistem transporta u i iz skladišta CIK-a i učinio dostupnijim materijal za rad Glavnog centra za brojanje – navedeno je u izvještaju uz opasku da se na ovaj način dostavljaju materijali iz diplomatsko-konzularnih predstavništava BiH.

Smatraju da je potrebno razmotriti mogućnost uvođenja providnih vreća sa markerima u boji za pojedine nivoe te “bar­-kod” pečata i naljepnice za biračke komplete što bi, navode, znatno ubrzalo proces prijema i obrade.

– Treba i podzakonski akt kojim će biti obuhvaćen prijem, elektronska obrada u svrhu kontrole prijema, sortiranje, verifikacija, kontrola i pakovanje, brojanje, unos i arhiviranje glasačkog materijala kao definisan i popisan proces rada i to od dana donošenja odluke CIK-a o formiranju Glavnog centra za brojanje, te koji bi uključivao sve ostale procese koji prethode početku rada Glavnog centra za brojanje – smatraju u Centru.

Osim toga, naglašavaju da su neizborne godine pravo vrijeme za revizije i za usvajanje pravila, među kojima je i dorada Zapisnika o radu biračkog odbora koji bi obuhvatio unificirane obrasce za informacije o greškama prilikom potpisivanja, evidentiranja pomoći drugog lica, kao i osoba koje su se potpisale sa DžDž.

Svoje viđenje cjelokupnog procesa naredne sedmice prezentovaće i CIK i to tokom konferencije “Opšti izbori 2022 – Izazovi i naučene lekcije”.

– Fokus je na analizi kako su organizovani i sprovedeni izbori  – kazali su u CIK-u, uz poziv kompanijama koje se bave novim tehnologijama da na toj konferenciji predstave opremu namijenjenu za upotrebu na izborima.

Izborima, odnosno promjenama Izbornog zakona BiH, baviće se i radni tim sastavljen od po jednog člana iz SNSD-a, HDZ-a i SDP-a BiH, a predsjednik Foruma građana Tuzla i čelnik Strateškog odbora “Koalicije pod lupom” Vehid Šehić za “Glas” podvlači da BiH mora da riješi probleme u izbornom zakonodavstvu, jer je to i jedan od ključnih prioriteta na putu ka EU.

– Akcenat je na implementaciji odluka Evropskog suda za ljudska prava, ali i na uvođenju novih tehnologija, odnosno biometrijske identifikacije birača i skeneri, a da bi se spriječio ljudski faktor koji je najodgovorniji za to što građani nemaju povjerenja u rezultate izbora – rekao je Šehić.

Smatra da je potrebno formirati parlamentarnu interresornu radnu grupu za izmjenu izbornog zakonodavstva i u ovom mandatu vlasti, podsjećajući da su članovi u prethodnom sazivu dobili dosta materijala i od nevladinog sektora i političkih stranaka.

– Taj proces mora biti u potpunosti transparentan i ne ponoviti grešku poput one tokom mostarskog sporazuma za sprovođenja izbora u tom gradu, jer smo imali različita tumačenja pregovora. Izborni zakon mora na kraju da obezbijedi da se poštuje volja birača, a ne stranaka – zaključio je Šehić.

Zahtjev

Iz Savjeta Evrope je saopšteno da zahtijevaju od političara u BiH da pod hitno prestanu sa ignorisanjem presuda Evropskog suda za ljudska prava u slučaju “Sejdić i Finci” te tako, usvajanjem ustavnih amandmana, zaustave diskriminaciju po nacionalnoj pripadnosti. Riječ je o presudi koja je na snazi već 14 godina.

Glas Srpske

Politika

SERDAROV ZADRŽAVA ČETVRTINU “KOMSARA” dok ne dobije sav novac

Iako je Vlada Republike Srpske najavila potpuno preuzimanje preduzeća „Comsar energy RS“, a koje je nosilac koncesije za površinski kop „Ugljevik-istok 2“, ruski oligarh Rašid Serdarov će, barem za sada, zadržati četvrtinu vlasništva, otkriva portal CAPITAL. Serdarov će ostati suvlasnik sve dok Vlada u potpunosti ne izmiri 123 miliona evra, odnosno 240 miliona KM, koliko se obavezala da će platiti za ovo preduzeće. Do sada je, prema zvaničnim informacijama platila 93 miliona evra (181 milion KM).

Serdarov će ostati suvlasnik sve dok Vlada u potpunosti ne izmiri 123 miliona evra, odnosno 240 miliona KM, koliko se obavezala da će platiti za ovo preduzeće. Do sada je, prema zvaničnim informacijama platila 93 miliona evra (181 milion KM).

To se vidi u Odluci o izmjeni osnivačkog akta preduzeća „Comsar energy RS“ (CERS) koja će se naći pred akcionarima „Rudnika i termoelektrane (RiTE) Ugljevik“, a koja je zakazana za 17. decembar.

Prema ovom dokumentu, novi većinski vlasnik „Comsar RS“ je javno preduzeće „Gas-RES“ sa udjelom od 74,40 odsto, dok „Comsar Energy Group Limited“ sa Kipra, a koji je do sada imao najveći udio, zadržava 24 odsto.

Udio RiTE Ugljevik od 1,60 odsto se nije mijenjao i ostaje isti.

Direktor Gas-RES-a Nikica Vranješ u izjavi za CAPITAL kaže da je firmi sa Kipra preostalo da se isplati još 30 miliona evra, te da su oni shodno tome zadržali svoj udio.

„Nakon što se u potpunosti isplati kupoprodajna cijena jedini vlasnik preduzeća će biti država, odnosno mi i RiTE Ugljevik“, kaže Vranješ.

Podsjećamo, „Comsar Energy RS“ nosilac je koncesije na ležištu „Ugljevik – Istok 2“ a koja je data 2013. godine uz koncesiju za gradnju trećeg bloka termoelektrane.

Međutim, ruski investitor elektranu nikad nije izgradio, a vlast mu je godinama unazad izlazila u susret i pomjerala rokove sve dok se nije dovela u situaciju da bogato ležište uglja koje je mogla zadržati za sebe plaća 240 miliona maraka.

Ugalj će koristiti preduzeće RiTE „Ugljevik“ najveći proizvođač struje u Srpskoj.

Za sada nije poznato na koji način će „Gas-RES“ sa ovim preduzećem regulisati svoje poslovne odnose.

Rudnik i Termoelektrana „Ugljevik“ još nije započela eksploataciju uglja sa ležišta „Ugljevik-Istok 2“ jer nisu završene sve formalnosti oko preuzimanja, a zbog nedostatka uglja više puta je bila van mreže.

(BN)

Nastavi čitati

Politika

JOŠ JEDAN POKUŠAJ! Sjednica Savjeta ministara u ponedeljak

Savjet ministara BiH trebao bi održati novu sjednicu u ponedjeljak 8. decembra u 12.00 časova

Iz Savjeta ministara su naveli da će dnevni red dostaviti naknadno. Podsjetimo, Savjet ministara BiH juče nije održao sjednicu jer nije postignut konsenzus o predloženom dnevnom redu.

Za usvajanje dnevnog reda nisu glasali ministri iz SNSD-a, ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac, te zamjenik civilnih poslova Marijana Mojić koja je prisustvovala juče sjednici na kojoj je oboren dnevni red jer nije prisustvovala ministar.

Savjet ministara BiH juče je trebalo razmatrati nacrte zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH, te o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu BiH, kao i Prijedlog odluke o formiranju Kancelarije glavnog pregovarača BiH sa Evropskom unijom, kao prioritete na EU putu, ključne za usvajanje pregovaračkog okvira za Bi H.

Glas Srpske

Nastavi čitati

Politika

STANIVUKOVIĆ NAKON SASTANKA SA FLEMINGOM “Političke tenzije nikome ne donose dobit”

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković održao je danas sastanak sa Markom Flemingom, direktorom Kancelarije u Birou za evropska i evroazijska pitanja Stejt departmenta, na kojem je razgovarano o aktuelnoj političkoj situaciji u BiH i Republici Srpskoj, kao i o značaju stabilnosti za razvoj društva.

Stanivuković ističe da je stabilnost ključni preduslov za funkcionisanje institucija, privredni rast i poboljšanje životnog standarda građana, te da međunarodni partneri očekuju odgovoran pristup i smirivanje tenzija.

– „Razgovarali smo o aktuelnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini i Republici Srpskoj, te o važnosti stabilnosti kao preduslova za normalno funkcionisanje institucija, ekonomski razvoj i bolji život svih građana. Posebno sam istakao da političke tenzije i krize nikome ne donose dobit, te da je odgovorna politika, uz poštovanje Ustava i dijalog, jedini put za napredak“ – rekao je Stanivuković.

Naglašava da strane investicije, uključujući i američke, dolaze samo u sredine koje nude sigurnost i uređen sistem.

– „Upravo zato je naš fokus da gradimo stabilnost, a ne da o njoj deklarativno govorimo. Razgovor je bio otvoren, konkretan i u interesu svih građana naše zemlje“ – zaključio je gradonačelnik Banjaluke.

Kako navodi, ovakvi sastanci su važni za jačanje međunarodnih veza i stvaranje povoljnije političke i ekonomske klime u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini.

Nastavi čitati

Aktuelno