Sezona stršljena samo što nije počela, a mnogi od nas strahuju od ujeda ovog insekta, iako stručnjaci objašnjavaju da je otrov i ubod ovog insekta mnogo manje opasan nego ujed pčele.

Srodnici su osa, tri puta veći, izgledom slični, ali sa markantnijim bojama, tako ćete prepoznati stršljena. Kada vas ubode, bol je toliko jak i neprijatan, da ćete biti sigurni da nije nijedan drugi insekt.

Ne dirajte im gnijezdo i ne mlatarajte rukama, ako ne želite da vas ubode!

“Oni ne napadaju osim kada smo u blizini gnijezda, tako da treba to izbjeći, oni se samo brane, tako da treba paziti kod nekih pokreta, ali generalno ne napadaju, osim kada im je velika brojnost, kao npr. na grožđu, na nekom takvom kasnom voću”, savjetuje za “Blic” TV prof. Aleksandar Ćetković sa Biološkog fakulteta.

Ali ko je loše sreće, pa doživi bliski susret sa stršljenom, trebalo bi da ostane miran.

“Treba da ostanemo mirni, da se ne krećemo, ali prije svega treba uočiti gnijezdo. Nekada je vrlo jasno, ali obično je zatvoreno. U prirodi su u šupljinama drveća i to se dosta dobro vidi, malo su i visoko pa neće praviti problem. U selima ali i gradu su na tavanima i šupljim zidovima, ali će gnijezdo praviti tamo gdje ljudi inače nisu često”, kaže Ćetković.

Ubod nije smrtonosan osim ukoliko ne razvijete alergijsku reakciju i doživite gušenje. Najvažnija je prva pomoć i praćenje simptoma.

“Bilo bi najbolje to mjesto oprati vodom i sapunom, zatim staviti neki hladan oblog na mjesto uboda i dati antihistaminik, to su lijekovi koji mogu da ublaže alergijsku reakciju. Ako to nije dovoljno i poslije ujeda dolazi do razvoja drugih simptoma, kao sto su otežano disanje, crvenilo po koži, ubrzan puls, pad pritiska, tada imamo sumnju da dolazi do ozbiljnije alergijske reakcije i tada je potrebno pozvati hitnu pomoć, osobu staviti na bok i sačekati da hitna pomoć dođe”, kaže dr Aleksandra Vukov.

Važno je da zapamtite da, iako su stršljenovi dosadne štetočine koji mogu da vam zadaju prilično bolan ubod, njihovo ubijanje je strogo zabranjeno.

“Nemojte da ih ubijate, jer ćete to platiti više nego uklanjanje. Stručne službe će ih sakupiti i izbaciti negdje u prirodu, a kazna za ubijanje stršljenova u Srbiji je od 500.000 do dva miliona dinara”, rekao je doktor.

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH danas će biti sunčano i još toplije vrijeme nego juče sa temperaturom vazduha do 38 stepeni Celzijusovih.

Ujutro će biti pretežno vedro, na jugu i sjeveroistoku umjereno oblačno.

U kasnijim popodnevnim časovima umjeren razvoj oblačnosti kretaće se od jugozapada ka istoku, gdje je moguća kiša i pljusak s grmljavinom.

Oblačnost će se uveče kretati od jugozapada ka sjeveru, a u Hercegovini će biti vedro, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Vjetar će biti slab do umjeren, povremeno na planinama i na jugu Krajine i pojačan uglavnom zapadnih smjerova.

Jutarnja temperatura vazduha biće od 16 do 22, na jugu do 24, a najviša dnevna od 30 do 36, u sjevernim područjima do 38 stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda. Temperatura vazduha izmjerena u 14 časova: Kalinovik 20, Han Pijesak i Čemerno 24, Bjelašnica 25, Sokolac 26, Gacko 27, Drvar 28, Srebrenica i Sarajevo 29, Mrkonjić Grad, Foča, Zenica i Neum 30, Bileća, Bijeljina, Novi Grad, Prijedor i Tuzla 31, Višegrad, Doboj, Trebinje, Bihać i Mostar 32 i Banjaluka 33 stepena Celzijusova.

Dok u Francuskoj traju rasprave o zakonskoj mogućnosti da se peta sedmica plaćenog godišnjeg odmora zamijeni isplatom naknade, to pitanje otvara i širu raspravu – koliko bi takav model bio primjenjiv i u durgim zemljama?

Francuski prijedlog, koji je najavila ministrica rada Astrid Panosyan-Bouvet, predviđa da radnici mogu sami odlučiti hoće li iskoristiti zakonski zagarantovanu petu sedmicu godišnjeg odmora ili će je “prodati” poslodavcu u zamjenu za novčanu naknadu. Mjera je predstavljena kao dio šireg paketa za podsticanje ekonomske aktivnosti i radne angažovanosti u zemlji.

Dok bi odluka o korištenju ili prodaji godišnjeg odmora ostala u potpunosti na radniku, sindikati i stručnjaci upozoravaju da takav model nosi rizik slabljenja prava na odmor, a time i zaštite fizičkog i mentalnog zdravlja radnika.

U Bosni i Hercegovini zakonom je propisano da zaposleni imaju pravo na najmanje 20 radnih dana godišnjeg odmora, a praksa isplate odmora umjesto njegovog korištenja nije dozvoljena – osim u slučaju prestanka radnog odnosa, i to samo ako radnik objektivno nije bio u mogućnosti da iskoristi odmor.

Za razliku od Francuske, gdje se razmatra fleksibilniji pristup odmoru kroz kolektivne ugovore i dogovore s poslodavcem, u BiH bi takva opcija bila teško primjenjiva. Razlozi su brojni: od neujednačenih radnih prava između entiteta, preko slabih mehanizama zaštite radnika, do nedostatka socijalnog dijaloga u većini sektora.