Bosna i Hercegovina bi mogla ostati bez 400 miliona dolara ukoliko bi izgubila u arbitražnom postupku koji je protiv nje pokrenula firma Mittal, a zbog ulaganja u Global Ispat Koksnu Industriju Lukavac (GIKIL).

Indijski milijarder Pramod Mittal je početkom 2023. godine pokrenuo arbitražu protiv Bosne i Hercegovine, zbog sukoba koji datira iz njegovog angažmana u lukavačkoj kompaniji GIKIL. Ovaj postupak još uvijek nije završen, a ukoliko epilog bude nepovoljan po BiH, državu bi mogao zadesiti finansijski udar težak čak 400 miliona dolara.

Podsjetimo, GIKIL je nastao spajanjem državne firme KHK Lukavac i britanske kompanije Global Infrastructure Holdings Ltd, a kasnije je kao suosnivač upisana firma Global Steel Holdings Ltd (GSHL).

Upravo je s GSHL-om, 2003. godine, Vlada Tuzlanskog kantona potpisala ugovor o strateškom partnerstvu u ime KHK-a, čime je ovoj inostranoj firmi prenijela upravljačka prava nad zajedničkom kompanijom.

Iako je KHK zadržao 67 odsto kapitala, GSHL je dobio 51 odsto upravljačkih prava. Međutim, kako su tvrdili iz Vlade TK, GSHL nikada nije ispunio preuzete obaveze, posebno one koje se tiču ulaganja u kompaniju.

S druge strane, GSHL je insistirao na tome da su upravo oni bili ti koji su ulagali i spašavali firmu u kriznim situacijama.

Problemi nakon hapšenja

GSHL, na čijem je čelu bio Pramod Mittal, od tada se suočio s nizom problema. Mittal je 2019. uhapšen u Lukavcu zbog sumnje da je organizovao kriminalnu grupu koja je iz GIKIL-a nezakonito izvukla više od 21 milion KM.

Iako je kasnije pušten, određene su mu mjere zabrane djelovanja u kompaniji, a za osiguranje postupka određeno je jemstvo u vrijednosti od tri miliona KM i dodatnih 21 milion kroz imovinsko-pravni zahtjev.

Međutim, Mittal i njegovi saradnici su ubrzo nakon puštanja na slobodu napustili Bosnu i Hercegovinu te su postali nedostupni pravosudnim organima naše zemlje.

Nakon toga, GSHL i Mittal su, sudskim i tužilačkim odlukama, potpuno isključeni iz GIKIL-a. Upravne i nadzorne funkcije preuzeli su predstavnici koje je imenovala domaća strana, uglavnom povezani s tadašnjom političkom strukturom u kantonu.

Smatrajući da su nepravedno izbačeni iz upravljanja firmom u koju su, kako tvrde, najviše ulagali, Mittal i GSHL su se odlučili na međunarodnu arbitražu. Pozivaju se na bilateralni investicioni sporazum (BIT) između BiH i Indije, koji je, prema njihovim navodima, grubo prekršen.

Mittal tvrdi da je tokom godina finansijski održavao GIKIL, čak i u periodima velike krize kada je jedino zahvaljujući njegovim garancijama kompanija opstala.

No, kako tvrdi njegov pravni tim, kada je GIKIL konačno počeo poslovati pozitivno, isključen je iz procesa odlučivanja, uprkos činjenici da GSHL i dalje ima 51 posto upravljačkih prava upisanih u sudskom registru.

Situacija je dodatno zakomplikovana dugovima GIKIL-a prema firmi Stemcor (danas Moorgate). Naime, nakon što GIKIL nije ispunio ugovorne obaveze, arbitražni sud je 2017. godine naložio isplatu više od 166 miliona dolara.

Kako dug nije plaćen, britanski Visoki sud pravde je 2018. presudio protiv Mittala i GSHL-a kao garanata, što ih je odvelo u stečaj.

Mittalovi advokati sada tvrde da je sve ovo posljedica neodgovornog i nezakonitog ponašanja KHK-a, koji je, pod kontrolom Vlade TK, pokušao izbjeći odgovornost i prebaciti finansijski teret na GSHL.

U tužbi protiv BiH navode da je GSHL izbačen iz GIKIL-a upravo kada je firma postala profitabilna, a da nova uprava raspolaže dobiti mimo znanja i saglasnosti vlasnika.

Pošto GIKIL sada funkcioniše bez učešća GSHL-a u upravi, iako se oni formalno i dalje vode kao većinski partner, Mittal smatra da je odgovornost na državi Bosni i Hercegovini, koja je, kako tvrdi, dopustila ovakvo postupanje.

Iz Vlade TK su prošle godine naveli da se tužba u osnovi, neutemeljeno i bez validne argumentacije, poziva da je Bosna i Hercegovina prekršila, odnosno povrijedila obaveze iz Sporazuma između naše zemlje i Republike Indije o unapređenju i zaštiti investicija.

Kako se u Zaključku samog odgovora navodi, od strane države Bosne i Hercegovine ne postoje kršenja, niti povrede Sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Indije o unapređenju i zaštiti investicija od 12. septembra 2006. godine.

“Bosna i Hercegovina i njeni državni organi nisu se ni na koji način uplitali u rad i poslovanje GIKIL-a i da su sva ulaganja evidentirana od strane nadležnog Ministarstva i kod Registarskog suda, kao i u knjizi udjela u Privrednom društvu GIKIL”, dio je teksta odgovora Vlade TK.

BiH štetu već osjeti

U konačnici, ostaje da se vidi kako će arbitražni postupak završiti i hoće li BiH biti obavezana na isplatu stotine miliona dolara, što bi predstavljalo ogroman udar. Takođe, finansijski gubici se već osjete.

Naime, Savjet ministara BiH je na prijedlog Pravobraniteljstva BiH, koncem 2023. godine donio odluku o izvorima finansiranja obaveza u svrhu vođenja međunarodnog investicionog arbitražnog postupka u predmetu tužbe Pramoda Mittala, Sangeeta Mittal, Vartika Mittal, Shristi Mittal i Divyesh Mittal protiv tužene Bosne i Hercegovine.

Savjet ministara BiH odobrio je do 800.000 KM iz budžeta s ciljem zaštite pravnih i imovinskih interesa BiH u ovom arbitražnom postupku.