Connect with us

Društvo

HERCEGOVCI ZNAJU KAKO ZGRNUTI PARE! Ko su najbogatiji ljudi “Doline milionera” u BiH

Jedna od najrazvijenijih regija u Bosni i Hercegovini – nazvana i dolinom milionera – je Zapadna Hercegovina.

Kada prođete ovom regijom nećete vidjeti velike zgrade, široke avenije, pa čak ni visoke fabričke dimnjake karakteristične za neke druge dijelove BiH. Zapravo, ovaj dio BiH čine četiri relativno mala mjesta – Široki Brijeg, Grude, Posušje i Ljubuški.

Ali, tek kada pogledate broj uspješnih kompanija koje ovdje posluju i njihove rezultate, onda shvatite da se radi o regiji koja ima poseban poduzetnički duh i specijalnu “žicu” za pravljenje novca.

BiznisInfo.ba je napravio pregled najuspješnijih kompanija u ovoj regiji, sa njihovim ukupnim prihodima i zaradom u 2024. godini, uključujući oblast poslovanja i vlasničku strukturu.

U ovom pregledu uzeli smo u obzir samo one kompanije koje imaju godišnje prihode više od sto miliona KM, te smo ih razvrstali po gradovima.

Grude

Najveća firma u Grudama je Violeta u vlasništvu Petra Ćorluke. Kompanija je lani imala prihode od 442 miliona maraka i dobit od 57,5 miliona.

Kompanija je lani otvorila veliku fabriku kartonske ambalaže. U toku je realizacija još jedne velike investicije – shopping centra i hotela u Grudama. Ove godine grade još jednu novu fabriku u Grudama za svoju osnovnu djelatnost.

Sve ovo se dešava nakon što su pokrenuli proizvodnju i fabrici Lasta Čapljina. Uz sve to, Ćorluka je vlasnik nekoliko hotela na hrvatskoj obali i u BiH.

Često se zaboravlja da u Grudama posluje još jedna velika firma a to je Grafotisak. Ova kompanija u 2024. je imala prihode od 146,6 miliona maraka i dobit od 16,1 milion maraka. Vlasnici firme su Marko i Nikola Vranješ.

Posušje

Najveća firma u Posušju je Lager u vlasništvu Milenka Bašića. Firma je prošle godine imala prihode od 282,3 miliona maraka i dobit od čak 83 miliona KM.

Grupacija Lager niz godina je regionalni lider u prodaji i servisiranju građevinskih mašina i rudarske opreme te generalni zastupnik najvećih svjetskih proizvođača građevinskih mašina. Posljednjih godina mnogo ulažu u energetske projekte u BiH i regionu.

Druga najveća firma u Posušju je Miviko, koja se bavi proizvodnjom električnih kablova. Lani su imali prihode od 206,9 miliona KM i dobit od 16,8 miliona. Osnovana je 2008. godine u Posušju, a njen vlasnik je Damir Vican. Ovih dana su najavili otvaranje novog proizvodnog pogona čime će dodatno učvrstiti svoju poziciju regionalnog lidera.

Još jedna velika komapanija je Planet, koja je prošle godine ostvarila prihode od 152,3 miliona i zaradu od 14,2 miliona. Firma se bavi distribucijom robe široke potrošnje a vlasnik je Krasnodar Petrović.

Posušje se može pohvaliti još jednom više nego uspješnom kompanijom dobro poznatom u cijeloj BiH, a riječ je o Vokelu. Kompanija je lani imala ukupne prihode od 113,3 miliona i dobit od 12,2 miliona maraka. Vlasnik je Radica Lončar. Osnovna djelatnost je uvoz, izvoz i prodaja materijala za vodovodne instalacije, transportnih i distribucijskih vodovoda, keramike, sanitarija, parketa, laminata te uređaja i opreme za centralno grijanje i klimatizaciju. Imaju mrežu svojih centara širom BiH.

Inače, preko prihode veće od sto miliona KM u Posušju ima i firma Meggle koja je u stranom vlasništvu.

Široki Brijeg

Najveća firma u Širokom Brijegu su TT Kabeli koji su lani imali prihode od 357,4 miliona KM i dobit od 17,5 miliona, u vlasništvu porodice Kožul.

Kompanija je vodeći proizvođač niskonaponskih kablova u jugoistočnoj Evropi. Nakon proizvodnje prvih par metara kabela u ljeto 2008. godine, sada opskrbljuju sve glavne veletrgovce i stručnjake za kablove u Evropi, Africi, Bliskom istoku a prodrli su na tržište Sjeverne Amerike. Osnivač firme Josip Kožul preminuo je prije dvije godina a posao je naslijedila porodica.

Slijedi kompanija Feal s prihodima od 215,7 miliona ali sa još većom zaradom koja iznosi čak 28,5 miliona. Većinski vlasnik kompanije je Mario Čolak. Feal je vodeći proizvođač aluminijskih profila za građevinarstvo i industriju, firma na tržištu postoji već 20 godina. Prije nekoliko dana su otvorili novu fabriku u Karlovcu u Hrvatskoj. Investitor su i u sektoru proizvodnje električne energije.

Među najvećim kompanija je i firma MCI s prihodima od 184,8 miliona i dobiti od 11 miliona maraka u 2024. godini. Vlasnik kompanije je Miljenko Crnjac. Primarna djelatnost je trgovina i zastupanje domaćih i inozemnih robnih marki, s posebnim naglaskom na distribucijsku ulogu na tržištu Bosne i Hercegovine.

Tu su i firme Lukas TP Nakić koja je imala prihode od 166,8 miliona KM i dobit od 17,7 miliona, te Nameks s prihodima od 148 miliona i zaradom od 11,4 miliona u prošloj godini. Ove dvije kompanije su u vlasništvu porodice Nakić.

Nameks je vodeći maloprodajni lanac supermarketa koji djeluje na području Hercegovine. Lukas TP Nakić jedan je od najvećih uvoznika i distributera u BiH za široki raspon namirnica i proizvoda za domaćinstvo od renomiranih evropskih i regionalnih proizvođača.

Ne smije se zaboraviti kompanija Mepas s prihodima od 165,7 miliona i dobiti od 20,4 miliona maraka, u vlasništvu porodice Grbešić. Uspješna poduzetnička porodica iz Bosne i Hercegovine u svom vlasništvu ima niz kompanija u Hrvatskoj koje se ubrajaju u lidere tamošnje industrije. Vlasnici su firmi Saponija, Brodomerkur i Koestlin u Hrvatskoj. Ove firme pod njihovom upravom posluju sve bolje. Takođe, preuzeli su poznati Hotel Park u Makarskoj. Vlasnici su i luksuznog hotela u Mostaru uz najveći hercegovački šoping centar Mepas Mall.

Na kraju, kompanija koja je u prošloj godini prvi put prešla prag od sto miliona KM godišnjih prihoda, je Bernina Široki Brijeg. Vlasnik je Ivan Hrkać. Lani su imali prihoda od 114,7 miliona maraka i dobit od 5,8 miliona. Bave se trgovinom na veliko voćem i povrćem, između ostalog i uvozom banana.

Ljubuški

Kada je riječ o Ljubuškom, u tom gradu takođe ima dosta bogatih i uspješnih preduzetnika. Nijedna kompanija ne prelazi od sto miliona KM prihoda, ali su dvije na samom pragu i vjerovatno će ga uskoro preći, pa ćemo ih ovdje spomenuti i svakako dalje pratiti.

Jedna je firma Džajić-Commerce d.o.o. čija je osnovna djelatnost uvoz, distribucija i prodaja robe široke potrošnje svjetski poznatih brandova. Firma je lani imala 99,6 miliona KM prihoda i 8,5 miliona KM dobiti. Vlasnici firme su Goran i Mladen Džajić.

Druga je firma Jur Prom koja je lani imala prihode od 99 miliona KM i dobit od 9,5 miliona. Ova kompanija se bavi trgovinom autodijelovima a vlasnica je Plamenka Jurčić.

Related Topics:

Društvo

REKORD KOJI SE NE PAMTI 70 GODINA! Temperatura iznad Pola skočila za više od 25 stepeni, evo kakav vremenski scenario čeka Evropu!

Vjetrovi oko polarnog vrtloga u stratosferi promijenili su smjer 10. novembra, najranije otkako postoje mjerenja. Ovaj preokret dogodio se oko dvije i po sedmice ranije nego tokom bilo koje zime u posljednjih gotovo 70 godina, a prognoze pokazuju da bi poremećaj mogao postepeno da zahvati niže dijelove atmosfere i utiče na vremenske prilike u Evropi.

Kada je snažan i stabilan, zadržava najhladniji vazduh oko Sjevernog pola. Međutim, poremećaj polarnog vrtloga može da promijeni atmosferske obrasce i omogući prodor hladnijeg vazduha prema jugu.

Jedan od glavnih uzroka takvog poremećaja jeste nagli porast temperature i pritiska u stratosferi, poznat kao naglo stratosfersko zagrijavanje.

U ovom slučaju temperature na posmatranoj visini porasle su za više od 25 stepeni Celzijusa iznad uobičajenih vrijednosti za ovo doba godine.

Vjetrovi su prvo usporili oko 6. novembra, a zatim su 10. novembra zaista promijenili smjer.

Kada bi poremećaj mogao da utiče na vremenske prilike?

Promjena u stratosferi ne znači da će se vremenske prilike pri tlu odmah promijeniti.

Njen uticaj obično se spušta kroz atmosferu tokom perioda od jedne do tri sedmice.

Klimatske simulacije za slične događaje u novembru ukazuju na prvi mogući uticaj na niže slojeve atmosfere oko 15 dana nakon promjene smjera vjetra, uz još jedan talas uticaja oko 30. dana.

Prognoze pokazuju da bi poremećaj mogao da se poveže sa nižim dijelovima atmosfere, kroz proces koji se naziva sprezanje.

Jedna analiza pokazuje moguću povezanost sa Zemljinom površinom oko 22. novembra.

Ipak, to ne znači da će svaka promjena vazdušnog pritiska pri tlu poticati iz stratosfere, niti da će se očekivani vremenski obrazac sigurno ostvariti.

Šta simulacije pokazuju za Evropu?

Simulacije sličnih događaja prikazuju područje niskog vazdušnog pritiska iznad Evrope i pojačan uticaj visokog pritiska sjevernije od kontinenta.

Takav raspored mogao bi da usmjeri hladnije vazdušne mase sa sjevera prema evropskom kontinentu.

U posmatranom periodu, od 15. do 30. dana nakon zagrijavanja, modeli ukazuju na temperature niže od uobičajenih u velikom dijelu Evrope, uz izuzetke na krajnjem jugoistoku i sjeveroistoku.

Simulacije pokazuju i povećanu mogućnost snježnih padavina u centralnim i jugoistočnim dijelovima Evrope, dok bi na sjeveru kontinenta snijega moglo biti manje.

Međutim, riječ je o opštem vremenskom obrascu, a ne o konkretnoj prognozi za određeno mjesto ili datum.

Stvarni razvoj situacije zavisiće od postojećih vremenskih prilika, kao i od toga koliko će se snažno poremećaj iz stratosfere prenijeti prema Zemljinoj površini.

Prognoze za Evropu zasad ne pokazuju značajniji pad temperature, iako pojedini scenariji predviđaju hladnije vrijeme na zapadu i u centralnim dijelovima kontinenta.

Pojedinačni proračuni za period od deset do 15 dana unaprijed mogu znatno da se mijenjaju, zbog čega ih ne treba smatrati pouzdanom vremenskom prognozom.

Nastavi čitati

Društvo

RADNICI RITE UGLJEVIK TRAŽE OBUSTAVU DOVOZA UGLJA IZ BUKOVE KOSE: Upozoravaju na havarije i zastoje

Radnici RiTE Ugljevik zahtijevaju hitnu obustavu dovoza uglja iz Bukove Kose zbog lošeg kvaliteta i rizika od havarija.

Radnici Rudnika i Termoelektrane (RiTE) Ugljevik zahtijevaju hitnu obustavu dovoza uglja iz ležišta Bukova Kosa kod Prijedora, tvrdeći da je njegov kvalitet nezadovoljavajući i da uzrokuje probleme u radu postrojenja, zastoje i rizik od havarija.

Sindikalni odbor RiTE Ugljevik na današnjem sastanku usvojio je zaključke kojima traži da se prekine dopremanje ovog uglja, ali ne i proizvodnja električne energije, objavio je portal CAPITAL.

Ugalj iz Bukove Kose termoelektrani isporučuje kompanija „Drvo-Eksport“, iza koje stoji teslićki biznismen i odbornik SNSD-a Srđan Klječanin Rufi.

„Ugalj ne može samostalno da gori“

U zaključcima Sindikalnog odbora, koje je potpisala većina članova, navodi se da je neophodno pronaći drugog dobavljača koji može obezbijediti ugalj odgovarajućeg kvaliteta.

„Zahtijeva se hitna obustava dovoza nekvalitetnog uglja, ali ne da se obustavi proizvodnja u Termoelektrani, nego da se nađe drugi ponuđač“, navodi se u dokumentu u koji je CAPITAL imao uvid.

Radnici ističu da se u proizvodnji može koristiti isključivo ugalj koji ispunjava propisane standarde i omogućava stabilan rad postrojenja.

„Ovaj ugalj se pokazao kao nekvalitetan i u nemogućnosti je da samostalno gori“, navedeno je u zaključcima.

Sindikalci upozoravaju da nastavak korištenja takvog uglja može ugroziti tehnološki proces i bezbjednost zaposlenih.
Radnici traže regres i najavljuju tužbe
Pored problema sa snabdijevanjem ugljem, Sindikalni odbor otvorio je i pitanje poštovanja prava zaposlenih.

Radnici zahtijevaju da se odmah prekine praksa kršenja Kolektivnog ugovora, kojim je predviđeno da regres mora biti isplaćen najkasnije do kraja septembra.

Od Sindikalnog odbora zatraženo je da bez odlaganja pokrene sudske postupke radi zaštite finansijskih prava zaposlenih.

„Od Sindikalnog odbora je izričito zatraženo da bez odlaganja pokrenu tužbe pred nadležnim sudovima radi finansijskih prava zaposlenih“, navedeno je u zaključcima.

Radnici su zatražili i da se odblokira postupak izbora predsjednika Sindikalnog odbora RiTE Ugljevik.

Smatraju da je, zbog najavljene reorganizacije preduzeća i pripreme novog Kolektivnog ugovora, neophodno obezbijediti potpuno funkcionalan sindikat.

„Trenutne teške okolnosti u kojima se preduzeće nalazi, od najavljene reorganizacije do izrade novog Kolektivnog ugovora, zahtijevaju potpuno funkcionalan, jak i legitiman sindikat koji će kapacitetom i pravnim sredstvima zastupati i braniti isključivo interese radnika“, poručili su.

Ugovor o isporuci uglja vrijedan 100 miliona evra

Problemi sa kvalitetom uglja iz Bukove Kose već su bili predmet upozorenja stručnih službi termoelektrane.

CAPITAL je ranije objavio da postoje ozbiljne poteškoće prilikom istovara i korištenja ovog uglja, kao i upozorenja na mogućnost oštećenja postrojenja.

Navodi o problemima potvrđeni su i u dokumentu „Informacija o trenutnom stanju u TE Ugljevik“, koji je direktor RiTE Ugljevik Žarko Novaković prošle sedmice dostavio Vladi Republike Srpske, resornom ministarstvu i Elektroprivredi Republike Srpske.

Uprkos ranijim upozorenjima o kvalitetu uglja, sa kompanijom „Drvo-Eksport“ zaključen je ugovor o isporuci vrijedan 100 miliona evra.

Prema pisanju istog portala, ugovor je potpisao direktor Elektroprivrede Republike Srpske Luka Petrović, uz saglasnost ministra energetike i rudarstva Petra Đokića i podršku Save Minića.

Sindikalni odbor sada zahtijeva da se snabdijevanje termoelektrane organizuje na način koji neće ugrožavati proizvodnju električne energije, postrojenja i bezbjednost radnika.

Nastavi čitati

Društvo

PRAVOBRANILAŠTVO GLASALO PROTIV: Nije izvršena prodaja imovine “Nove Ljubije”

Jedina jednoglasno donesena odluka je da se za svih 48 radnika produže ugovori o radu za period do kraja godine.

Skupština povjerilaca u stečajnom postupku nad rudnikom “Nova Ljubija” u Prijedoru nije se danas izjašnjavala o popisu i prodaji cjelokupne imovine jer je Pravobranilaštvo Republike Srpske osporilo u raspravi ove prijedloge stečajnog upravnika.

Okružni privredni sud u Prijedoru zbog toga je naredio stečajnom upravniku da dopuni izvještaj tako da se uvrste upisi u zemljišne knjige i identifikuju nekretnine.

Skupština je usvojila izvještaj o radu stečajnog upravnika, protiv kojeg su glasali predstavnici Pravobranilaštva Republike Srpske i prijedorskog “Vodovoda”.

Pravobranilaštvo je glasalo i protiv prodaje rude koja je već obavljena, dok su saglasnost dali svi ostali povjerioci.

Ruda je prodata uz saglasnost Odbora povjerilaca, a prije saglasnosti Skupštine povjerilaca.

Skupština je glasala protiv prijedloga stečajnog upravnika da Rudarski institut u Prijedoru izradi projekat trajne obustave rada, uz obrazloženje većinskog povjerioca da drugi ponuđač, firma “DMD konsalting” iz Bijeljine, nema potrebne licence, te da javna nabavka treba da ima više od jednog ponuđača.

Za ovu odluku glasao je predstavnik prijedorskog “Vodovoda” rekavši da bijeljinska firma svakako nije izabrana jer je imala nepovoljniju ponudu, ali da u vrijeme sprovođenja postupka jeste imala sve potrebne licence, ali su istekle u međuvremenu.

Skupština je podržala prijedlog stečajnog upravnika da se brana Međeđa vrati Rudnicima željezne rude /RŽR/ “LJubija” kao titularu, a protiv je bilo Pravobranilaštvo Republike Srpske.

Jedina jednoglasno donesena odluka je da se za svih 48 radnika produže ugovori o radu za period do kraja godine.

Stečajni upravnik LJiljana Mandić naglasila je da je rok za dodatno prijavljivanje potraživanja 21. novembar, o čemu će se razmatrati na dodatnom ispitnom ročištu.

Prema njenim riječima, očekuje se da to ročište, kao i naredno izvještajno ročište, budu polovinom decembra, budući da je za 8. decembar zakazano i prvo ročište u stečaju nad “Novom željezarom Zenica” od koje “Nova LJubija” potražuje 82 miliona KM.

Ona je danas odbacila zahtjeve RŽR-a da se zgrada rudničke direkcije i zgrada u kojoj se nalaze Rudarski institut i Rudarski fakultet u Prijedoru izuzmu iz imovine koje se namjerava prodati, uputivši RŽR na sudski postupak dokazivanja vlasništva.

Prema popisu koji je danas osporen kao nepotpun, vrijednost cjelokupne imovine rudnika “Nova LJubija” u stečaju je oko 154 miliona KM.

Priznata potraživanja povjerilaca su oko 30 miliona KM, a o dodatnim će se odlučivati naknadno.

U Skupštini povjerilaca većinu prilikom odlučivanja ima firma ALZV iz Zvornika, čiji je punomoćnik advokat Saša Radovanović, koji je ujedno i povjerilac.

Stečajni postupak vodi sudija Bojana Rauš Pilipović.

Srna

Nastavi čitati

Aktuelno