Višesatni pregovori delegacija Irana i Sjedinjenih Američkih Država u Islamabadu završeni kasno sinoć nisu doveli do mirovnog sporazuma koji bi okončao rat, nakon čega je potpredsjednik SAD Džej Di Vens sa ostatkom američke delegacije napustio Pakistan.

I iranska delegacija je napustila rano jutros Islamabad

I iranska delegacija je napustila rano jutros, 12. Aprila, Islamabad nakon pregovora završenih bez rezultata, javlja iranska agencija Mehr.

Na zajedničkoj konferenciji za novinare sa specijalnim američkim izaslanikom Stivom Vitkofom i Trampovim zetom i savjetnikom u Beloj kući Džaredom Kušnerom, Vens je rano jutros potvrdio da nakon 21-časovnih mirovnih pregovora u Islamabadu, SAD i Iran nisu uspjeli da postignu sporazum o okončanju rata, prenosi BBC.

Vens zahvalio pakistanskim posrednicima

“Imali smo niz suštinskih razgovora sa Irancima, to je dobra vijest. Loša vijest je da nismo postigli sporazum i mislim da je to loša vijest za Iran, a ne za SAD”, izjavio je Vens.

On je zahvalio pakistanskim posrednicima, premijeru Šehbazu Šarifu i feldmaršalu Asimu Muniru, i rekao da su “Pakistanci obavili nevjerovatan posao”.

Na pitanje o iranskom nuklearnom programu, Vens je odgovorio da je glavni cilj američkog predsjednika Donalda Trampa da spriječi Iran da posjeduje nuklearno oružje, sada i u budućnosti, prenio je CNN.

Iran prihvata da odustane od izradnje nuklearno oružje

“Jednostavna činjenica je da moramo da se uvjerimo da Iran prihvata da odustane od nastojanja da izradi nuklearno oružje i da neće posegnuti za alatima koji će im omogućiti da brzo proizvedu nuklearno oružje”, rekao je Vens.

Ponovio je da je iranski nuklearni program uništen i naglasio da je potrebna “fundamentalna posvećenost Irana obavezi da ne razvija nuklearno oružje u budućnosti”.

Razgovarano o zamrznutoj iranskoj imovini

“To još nismo vidjeli. Nadamo se da hoćemo. Odlazimo odavde sa veoma jednostavnim predlogom, koji je naša posljednja i najbolja ponuda. Vidjećemo da li će ga Iranci prihvatiti”, dodao je Vens na konferenciji za novinare.

Naveo je i da su razgovarali o zamrznutoj iranskoj imovini kao i o nizu drugih pitanja.

“Jednostavno, nismo mogli da ostvarimo situaciju u kojoj su Iranci spremni da prihvate naše uslove”, rekao je Vens, dodajući da je delegacija SAD bila fleksibilna u razgovorima i da su se sa Trampom čuli više puta tokom pregovora.

Razgovari se odvijali razmjenom poruka

Kako je prenijela iranska agencija Tasnim, razgovori u Islamabadu su se odvijali razmjenom poruka preko pakistanskih posrednika i nastavljeni su i poslije ponoći po lokalnom vremenu. Prema istim izvorima, “maksimalistički zahtjevi” američke strane, posebno u vezi sa Ormuskim moreuzom, sprečavali su postizanje zajedničkog pregovaračkog okvira.

CNN je, pozivajući se na upućeni izvor, prenio da su zahtjevi Sjedinjenih Američkih Država u vezi sa Ormuskim moreuzom za Iran neprihvatljivi.

U subotu nije bilo jasno da li će pregovori biti produženi za još jedan dan ili će se delegacije vratiti u svoje prijestonice radi dodatnih konsultacija.

Prva runda pregovora

Prva runda pregovora između delegacija Sjedinjenih Američkih Država i Irana u Pakistanu završena je juče nakon nešto manje od dva sata, nakon čega je najavljeno da će biti nastavljena poslije pauze za obrok, a razgovori su bili nastavljeni u večernjim satima. Kako je ranije prenijela Al Džazira, obje strane su tokom prve runde iznijele svoje maksimalističke pozicije, a najveći napredak u razgovorima postignut je u vezi sa napadima Izraela na Liban, odmrzavanjem iranske imovine i otvaranjem Ormuskog moreuza.

Mirovni pregovori delegacija SAD i Irana u Islamabadu imali su za cilj da se postigne sporazum o trajnom mirovnom rješenju, nakon što je u utorak postignut dvonedeljni prekid vatre.

Delegaciju SAD predvodili su američki potpredsjednik Džej Di Vens i specijalni izaslanici Džared Kušner i Stiv Vitkof, a iransku predsjednik parlamenta te zemlje Mohamed Bager Kalibaf.

Komandant estonske mornarice Ivo Vark potvrdio da Estonija neće zadržavati rusku „flotu u sjenci“.

“Rizik od vojne eskalacije je jednostavno previsok”, rekao je Vark agenciji Rojters odgovarajući na pitanje o namjerama da se zaplijene tankeri za naftu i drugi brodovi za koje se vjeruje da pripadaju ruskoj “floti u sjenci”.

On je dodao da bi Estonija razmotrila intervenciju samo u slučaju oštećenja infrastrukture ili izlivanja nafte.

Ranije je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova rekla da sankcije ruskim brodarskim kompanijama i označavanje brodova koji prevoze ruske ugljovodonike kao “flota u sjenci” predstavlja kršenje međunarodnog prava.

Iran i dalje raspolaže sa hiljadama balističkih raketa i zadržava mogućnost da iz podzemnih skladišta ponovo aktivira i rasporedi dio lansirnih sistema, naveli su američki zvaničnici upoznati sa procjenama obavještajnih službi Sjedinjenih Američkih Država

Više od 1.000 raketa srednjeg dometa i dalje u arsenalu

Iranski raketni arsenal je tokom sukoba značajno smanjen, ali i dalje uključuje više od 1.000 raketa srednjeg dometa.

Takođe, dio lansera se nalazi oštećen, skriven ili potencijalno popravljiv u podzemnim kompleksima, objavio je “Volstrit džornal”.

U izvještaju je navedeno da je više od polovine iranskih lansera balističkih raketa uništeno ili onesposobljeno, ali da Teheran i dalje može da “izvuče” dio sistema i da obnovi ograničene kapacitete.

Mogućnost obnove kroz proizvodnju i podršku drugih zemalja

Američki zvaničnici upozoravaju i da Iran može da pokuša da nadoknadi gubitke kroz proizvodnju ili nabavke od trećih zemalja.

Ministar odbrane SAD Pit Hegset ocijenio je da je iranski raketni program “funkcionalno uništen”, dok drugi američki vojni i obavještajni izvori ističu da Iran i dalje ima sposobnost da povremeno izvodi raketne napade, iako u manjem obimu nego na početku sukoba.

Izraelski zvaničnici navode da je tokom rata oko dvije trećine iranskih lansera van funkcije, ali da dio infrastrukture ostaje teško uništiv zbog duboko ukopanih postrojenja.

Oni procjenjuju da Iran trenutno nema kapacitet za masovnu proizvodnju novih raketa, ali da može relativno brzo da obnovi dio arsenala.

Pauza u sukobu kao prilika za jačanje snaga

Američki zvaničnici takođe upozoravaju da bi Iran mogao da koristi pauzu u sukobu za regeneraciju svojih snaga, dok se u Vašingtonu istovremeno vodi proces diplomatskih pregovora sa Teheranom u Islamabadu.

U izvještaju se ističe da Iran i dalje zadržava značajan broj dronova i krstarećih raketa, kao i da bi eventualna podrška iz Rusije ili drugih partnera mogla ubrzati obnovu njegovih vojnih kapaciteta.

Analitičari upozoravaju da, uprkos gubicima, Iran ostaje značajan regionalni akter čija raketna moć i dalje ima potencijal da utiče na bezbjednost i stabilnost Bliskog istoka, prenosi Tanjug.