Connect with us

Svijet

Bajden položio vijence na groblju: Supruga i beba stradali prije 50 godina

Bajdenova prva žena i beba poginule su u nesreći pre tačno 50 godina. Američki predsednik položio vence na njihove grobove.

Američki predsjednik Džo Bajden obilježio je u nedjelju 50 godina od smrti svoje prve supruge i kćerke, koja je imala samo godinu dana kada je preminula.

Nejlija Bajden (30) i beba Naomi stradale su u stravičnoj saobraćajnoj nesreći 18. decembra 1972. godine. Nejlija je vodila troje djece, Naomi i sinove Hantera i Boa, da kupe novogodišnju jelku. Porodični automobil udario je traktor sa prikolicom, a majka i beba stradale su na licu mjesta. Dječaci su zadobili povrede i prebačeni su u bolnicu. Bo je polomio nogu, dok je Hanter imao frakturu lobanje, a Bajden je zakletvu za Senat položio u bolnici gdje su mu sinovi ležali.

Bajden se pet godina kasnije oženio Džil Džejkobs i sa njom dobio kćerku Ešli. Sin Bo preminuo je 2015. od raka mozga, dok se Hanter borio sa zavisnošću od droge i alkohola i trenutno je pod istragom zbog poslovanja sa stranim partnerima tokom administracije Baraka Obame.

Related Topics:

Svijet

BRAZIL: Naoružani starosjedioci upali na klimatski samit, IMA POVRIJEĐENIH (VIDEO)

Demonstranti iz redova starosjedilačkog stanovništva probili su se na klimatski samit COP30 u brazilskom gradu Belemu, sukobivši se sa obezbjeđenjem i zahtijevajući odlučne akcije u zaštiti šuma i prava autohtonih naroda.

Prema svjedočenjima očevidaca, sukob se dogodio oko 19.20 po lokalnom vremenu, odmah nakon završetka konferencije za novinare na kojoj je predstavljen izvještaj o dosadašnjim aktivnostima. Demonstranti, naoružani zastavama, palicama i lukovima, pokušali su da upadnu u tzv. „Blue Zone“ – prostor u kojem se održavaju zvanični sastanci UN delegacija.

Zaštitari su postavili improvizovane barikade od stolova kako bi spriječili dalje upade. U metežu je povrijeđen jedan pripadnik obezbjeđenja koji je zatražio medicinsku pomoć nakon što ga je, prema riječima svjedoka, pogodio bubanj bačen iz gomile. Drugi zaštitar zadobio je posjekotinu iznad oka od drvene palice.

Nakon kraćeg sukoba, demonstranti su se razišli. Bili su dio grupe od nekoliko stotina ljudi koji su marširali do mjesta održavanja samita, noseći transparente s porukama poput „Naša zemlja nije na prodaju“ i zastave s natpisima o pravima starosjedilaca.

„Ne možemo jesti novac“
Vođa zajednice Tupinamba s donjeg toka rijeke Tapajos, Gilmar, izjavio je da su demonstranti ogorčeni zbog širenja industrijskih projekata u amazonskoj šumi.

„Ne možemo jesti novac. Želimo da naša zemlja bude slobodna od agrobiznisa, istraživanja nafte, ilegalnih rudara i sječe drva“, rekao je on.

Reuters navodi da su zaštitari nakon sukoba dodatno pojačali mjere sigurnosti, a UN je privremeno zabranio kretanje delegatima dok se situacija nije smirila.

Reakcije i istraga
Sekretar za organizaciju COP30, Valter Koreja, saopštio je da su odmah preduzete sve neophodne mjere kako bi se garantovala bezbjednost učesnika samita.

„Svi bezbjednosni protokoli su na snazi, a mi preduzimamo sve potrebne korake“, rekao je on.

Iz Ujedinjenih nacija potvrđeno je da brazilske i UN-ove vlasti istražuju incident. „Prostor je u potpunosti osiguran, a pregovori na COP30 se nastavljaju“, naveli su iz UN-a.

Starosjedilačke zajednice traže veći uticaj
Predsjednik Brazila Luiz Inasio Lula da Silva naglasio je da su autohtone zajednice ključni učesnici ovogodišnjeg samita. Tokom konferencije deseci starosjedilačkih vođa stigli su u Belem kako bi učestvovali u pregovorima i zahtijevali veći uticaj na odluke koje se tiču upravljanja amazonskim šumama.

Poznati poglavica Raoni Metuktire rekao je da su mnogi starosjedioci uznemireni zbog industrijskih projekata koji prijete opstanku Amazone. „Moramo osnažiti domorodačke narode kako bi sačuvali šumu, jer bez njih nema budućnosti za Amazon“, poručio je Raoni.

Nastavi čitati

Svijet

HRANA U FRANCUSKOJ SVE SKUPLJA! Postaje simbol društvene podjele

Tržište hrane u Francuskoj pod sve većim je pritiskom zbog rasta cijena, što, kako pokazuje danas objavljena studija instituta IDDRI, ugrožava stabilan i pravedan prehrambeni sistem u zemlji.

Takva struktura tržišta, zajedno sa trajnim rastom cijena, produbljuje jaz između bogatih i siromašnijih domaćinstava.

Rast cijena hrane i faktori koji ga pokreću

Prema IDDRI, cijene hrane u Francuskoj nastaviće da rastu pod uticajem faktora kao što su klimatske promjene, troškovi energije i česte zdravstvene krize u stočarstvu.

Studija pokazuje da je prosječan godišnji rast cijena hrane u periodu 2020–2024. dostigao šest odsto, dok je u ranijim periodima bio manji od dva odsto. U 2023. godini cijene hrane u Francuskoj bile su za 10 odsto veće od evropskog prosjeka.

Uticaj na domaćinstva i porodične budžete

Sve veća nesigurnost u snabdijevanju i rast siromaštva dodatno opterećuju porodične budžete i izdatke za hranu, navodi institut.

Slične promjene beleže se i u drugim zemljama Evropske unije. “Visoki troškovi života i dalje pogađaju domaćinstva, a cijene hrane nastavljaju da rastu širom Evrope”, upozorava predstavnik Evropske organizacije potrošača (BEUC) Samuele Tonelo.

Da bi se ublažio pritisak na domaćinstva, IDDRI predlaže politike koje podstiču zdraviju i održiviju ishranu, uz posebnu podršku najugroženijima.

Na nivou Evropske unije, Tonelo smatra da su potrebne sistemske promjene, uključujući i duboku reformu Zajedničke poljoprivredne politike (CAP).

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP OBEĆAVA! “2.000 dolara za većinu građana SAD”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je kako želi da većini Amerikanaca isplati 2.000 dolara finansiranih od carina, čime nastoji da odbrani jedan ključnih stubova politike njegove administracije.
Tramp je svoju carinsku politiku hvalio kao pomoć Sjedinjenim Američkim Državama u prikupljanju novih prihoda, što je, kako je rekao, podstaklo rekordna ulaganja u domaću proizvodnju.

– Dividenda od najmanje 2.000 dolara po osobi (ne računajući ljude sa visokim prihodima) biće isplaćena svima – napisao je Tramp u nedjelju u objavi na svojoj mreži Truth Social.

Predsjednik nije pružio dodatne detalje o tome kako će se takvi povraćaji isplaćivati Amerikancima.

Tramp je ranije pokrenuo ideju o carinskim povraćajima za pojedince, a u julu je rekao da njegova administracija razmatra davanje Amerikancima malog povraćaja na osnovu milijardi koje je savezna vlada prikupila od carinskih prihoda otkako je stupio na dužnost.

Predsjednikov prijedlog dolazi u trenutku kada se ključni dio njegove carinske politike nalazi pred Vrhovnim sudom SAD, navodi Rojters.

Neke od sudija pomenutog suda prošle nedjelje su djelovale skeptično prema Trampovoj upotrebi Zakona o međunarodnim vanrednim ekonomskim ovlašćenjima (IEEPA) iz 1977. godine za donošenje širokog spektra uvoznih carina, dodaje agencija.

(Blic)

Nastavi čitati

Aktuelno