Connect with us

Društvo

BANJALUKA I SARAJEVO TARGETIRANI KAO GRADOVI REKETAŠA! BiH zauzela visoko mjesto u Evropi

Prema Globalnom indeksu organizovanog kriminala za 2023. godinu, BiH je zauzela osmo mjesto u Evropi, a u obrazloženju se navode brojni problemi s kojim bi institucije trebalo da se izbore, pa su tako, između ostalog, Banjaluka i Sarajevo targetirani kao gradovi u kojim su česti slučajevi reketiranja.
Pritom je istaknuto da je broj evidentiranih organizovanih kriminalnih grupa koje djeluju na poljima trgovine drogom, krijumčarenja ljudi, privrednog kriminala, korupcije, trgovine oružjem, kompjuterskog kriminala, trgovine ljudima i imovinskog kriminala u BiH posljednjih godina raste.

U zemlji, dodaje se, postoji značajan broj kriminalnih mreža koje su veoma dobro umrežene i čija je saradnja uglavnom fluidna.

“Poznato je i da ove mreže sarađuju sa organizovanim kriminalnim grupama iz drugih zemalja u regionu, posebno iz Srbije, Crne Gore i Hrvatske”, ističe se u obrazloženju.

Grupe organizovanog kriminala sa Balkana, istaknuto je, igraju istaknutu ulogu na raznim kriminalnim tržištima u BiH. Korupcija je, upozoreno je, i dalje rasprostranjena u BiH, uz bliske veze između vlasti i kriminalnih grupa.

“Političke grupe i kriminalne mreže često imaju preklapanje interesa”, istaknuto je u obrazloženju.

Dodaje se i da iznuda i reketiranje nisu neuobičajeni u BiH, a obično ih sprovode kriminalne grupe povezane sa visokim političarima.

“Reketiranje se uglavnom nameće restoranima i barovima na svim značajnijim lokacijama u Sarajevu i Banjaluci, a iznuda je prisutna u građevinarstvu”, navodi se u objašnjenju.

Istaknuto je i da nedavne zapljene pokazuju da je trgovina oružjem u BiH aktivna te dobro organizovana.

“Mnogo oružja iz devedesetih godina prošlog vijeka je ostalo u opticaju i BiH je među vodećim državama u svijetu po broju legalnog i ilegalnog vatrenog oružja u posjedu civila. Pored toga, BiH se nalazi duž jedne od ruta trgovine između velikih zemalja snabdjevača oružjem, kao što su Srbija i Crna Gora, i zemalja odredišta za ilegalno vatreno oružje u Evropi. Trgovina oružjem u BiH nije efikasno riješena zbog korupcije, nedostatka političke volje i evidentnih veza između političara i kriminalnih grupa”, navodi se u objašnjenju.

Ko zna koji put, dakle, istraživanja pokazuju da BiH zauzima sami vrh liste po organizovanom kriminalu i godinama se ništa ne mijenja.

Damjan Ožegović, viši istraživač i saradnik za pravne poslove u “Transparency Internationalu BiH”, kaže da, i prema globalnom indeksu percepcije korupcije, koji je jedini relevantan pokazatelj stanja korupcije u svijetu, BiH jedina u regionu bilježi konstantan pad već 10 godina, odnosno, najlošije je rangirana u Evropi ako izuzmemo dvije države koje su trenutno zahvaćene ratnim okolnostima.

“Pravosuđe je glavni krivac. Pravosuđe bi trebalo da bude stub borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, a postalo je sam izvor problema”, rekao je Ožegović za “Nezavisne novine”.

Inače, da nevolja bude veća, BiH je gore pozicionirana u odnosu na većinu zemalja regiona, na rang-listi koja je obuhvatila ukupno 44 evropske države.

Naime, prema globalnom indeksu organizovanog kriminala u 2023, lošije od nas su Srbija (treće mjesto) i Crna Gora, koja se nalazi na petoj poziciji, dok je Albanija na 15, Hrvatska na 16. i Sjeverna Makedonija na 18. mjestu, a Slovenija je na 31.

Podsjetimo, u Strategiji za borbu protiv organizovanog kriminala u BiH 2023-2026. godine, o kojoj su “Nezavisne novine” ranije pisale, između ostalog, takođe je upozoreno na organizovane kriminalne grupe koje djeluju u BiH.

“U najvećem broju slučajeva domaći državljani javljaju se kao izvršioci, ali u posljednje vrijeme prisutan je trend da se državljani BiH pojavljuju i kao organizatori pojedinih faza realizacije aktivnosti nekog većeg kriminalnog lanca koji počinje i završava se van prostora BiH”, naglašeno je u ovom dokumentu.

POZICIJE ZEMALJA U REGIONU

Srbija – 3.

Crna Gora – 5.

BiH – 8.

Albanija – 15.

Hrvatska – 16.

Makedonija – 18.
Slovenija – 33.

Društvo

NAPUŠTENI KONJI pustoše imanja po VIŠEGRADSKIM SELIMA

Na seljačku muku u skoro napuštenim selima višegradske Župe svaka nevolja udara. Na njegovu ljetinu i stoku nasrću divlje svinje, vukovi, medvjedi, prži je suša i ljuti mrazevi. A u poslednjih više od deset godina ljetina strada i od napuštenih poludivljih konja. Krdo od tridesetak konja, čiji vlasnsik živi u Sarajevu i povremeno dolazi u rodni kraj , više od deset godina luta šumama i livadama deset sela višegradske opštine i nanosi štetu na imanjima, vrtovima, voćnjacima i pčelinjacima preostalim stanovnicima.

Seljaci su ogorčeni jer niko, pa ni opštinske vlasti, ne može da stane ukraj ovom zlu od koga sami nemaju načina da se odbrane.

“Pojeli su mi prošle godine jednuu tonu zrele kruške koja je bila opala i tako sam ostao bez dvije hiljade maraka jer bi ih zaradio na rakiji. I ove jeseni pojedoše oko 500 kilograma jabuka i krušaka i na kraju nikome ništa, izjeo vuk magarca”, žali se domaćin Milorad Ivanović iz sela Blaca.

Zehija Kapetanović iz sela Kapetanovića priča da su konji ojadili i njeno i domaćinstvo komšija.

“Bili smo u gradu i kad dodjosmo vidimo da su konji oborili tri košnice sa pčelama. Nazvala sam njihovog vlasnika da nam nadoknadi štetu ali on to nikad nije učinio. Komšiji su životinje uništile tek oformljen voćnjak a drugom “ubrali” sve plodove u vrtu. Nemoguće je da nam niko ne može da pomogne da se riješimo ove napasti, jer konji nisu krivi nego njihov vlasnik”, dodaje Zehija.

U selu Blacama krdo konja protutnjalo je i kroz seosko groblje  i prešlo preko grobova o čemu svjedoče otisci  kopita. Mještani pričaju da ih nekad u sred noći budi topot konja kad projure kroz njihova dvorišta.  I pitaju se dokle tako.

(BN)

Nastavi čitati

Društvo

NAREDNIH DANA TOPLIJE SA KIŠOM! Evo kad nam stiže prava zima

Od danas ulazimo u period stabilnog i monotonog vremena, a prava zima mogla bi da stigne sredinom decembra.

Oko 7. decembra u našem regionu malo hladnije, ali za sada bi se do oko 15. decembra trebalo zadržati relativno toplo.

Od danas slijedi stabilizacija vremena uz dosta sunčanih intervala i malo više maksimume, objavio je na svom Fejsbuk profilu meteorolog amater Marko Čubrilo. „Ali, kako je to najčešće zimi, dugotrajno anticiklonalno stanje donosi temperaturnu inverziju i pojavu magle i niskih oblaka, posebno u nizijama. Do četvrtka suvo, u nizijama sve češće pojava dugotrajne magle ili niskih oblaka, a na planinama sunčanije i toplije. Jutra hladna, ali slab mraz samo ponegd‌je, u toku dana maksimumi od 5 do 10 stepeni Celzijusa, a u mjestima sa dugotrajnom maglom oko 3 stepena Celzijusa“, navodi se u objavi. Drugi dio sedmice donosi jačanje ciklonske aktivnosti nad Jonskim morem, jačanje vjetra i razbijanje niskih oblaka. Oko četvrtka bi na istoku regiona bilo manje magle uz pojačan jugoistočni

vjetar, dok bi više tmurnog vremena bilo na zapadu regiona. Jugoistočni vjetar bi nad Srbijom, sjeverom Crne Gore i istokom Hrvatske povremeno mogao biti jak. Dnevni maksimumi od 5 do 14 stepena Celzijusa. Na istoku regiona će od četvrtka biti moguća slaba kiša.

Za naredni vikend okretanje vjetra na sjeveroistočni smjer uz manje zahlađenje i kišu povremeno, najviše na jugu i istoku regiona. Maksimumi u manjem padu i kretaće se od 2 do 8 stepeni Celzijusa.

Bitna promena vremena se ne očekuje sve do sredine mjeseca, biće oblačno, često i tmurno, ali ne i hladno vrijeme, uz maksimume od 3 do 10 stepeni Celzijusa.

„Sredinom mjeseca, proračuni GFS-a i ECMWF modela sugerišu mogućnost promjene sinoptike, koja bi nas u drugoj polovini decembra mogla uvesti u pravu zimu“, stoji u objavi.

Nastavi čitati

Društvo

KREDITNI BUM U NAJAVI! Banke ublažavaju kriterijume, raste potražnja građana

Banke očekuju da će u četvrtom kvartalu ove godine doći do ublažavanja standarda za odobravanje kredita stanovništvu, te se očekuje rast potrošačkih i nenamjenskih kredita.

Ovo piše u anketi o kreditnoj aktivnosti banaka u BiH koju je uradila Centralna banka BiH.

“Rezultati analize ankete pokazuju da je neto procenat odgovora pozitivan, što upućuje na očekivanje banaka da će doći do ublažavanja standarda za odobravanje kredita stanovništvu u četvrtom kvartalu 2025. godine. Banke imaju optimističan pogled na potražnju stanovništva za potrošačkim i nenamjenskim kreditima, te u četvrtom kvartalu 2025. godine očekuju njen porast, dok se u pogledu stambenih kredita predviđa da će potražnja ostati nepromijenjena”, navodi se u anketi.

Dodaje se da neto rezultat iz prikupljenih odgovora banaka ukazuje da će kreditni standardi za odobravanje kredita preduzećima ostati nepromijenjeni u zadnjem kvartalu ove godine.

“Istovremeno, banke očekuju da će doći do povećanja potražnje preduzeća za kratkoročnim kao i za dugoročnim kreditima i/ili kreditnim linijama u četvrtom kvartalu 2025. godine”, piše u podacima.

Ističe se da je u trećem kvartalu 2025. godine neto procenat promjene ukazao da je došlo do neznatnog ublažavanja standarda za odobravanje stambenih kredita, dok su standardi za odobravanje potrošačkih i nenamjenskih kredita ostali nepromijenjeni u odnosu na prethodni kvartal.

U pogledu uslova odobravanja kredita stanovništvu u trećem kvartalu 2025. godine, kamatna marža, provizije i naknade su imale neto efekat ublažavanja, dok su zahtjevi kolaterala, ročnost i maksimalni iznos kredita ostali nepromijenjeni u odnosu na prethodni kvartal”, stoji u anketi o kreditnoj aktivnosti banaka u BiH.

Neto rezultat ankete banaka pokazuje da je potražnja stanovništva za stambenim, potrošačkim i nenamjenskim kreditima nastavila da raste i u trećem kvartalu 2025. godine.

“Rast potražnje za stambenim kreditima bio je izraženiji u odnosu na potrošačke i nenamjenske kredite”, zaključuje se u anketi.

Ekonomista Admir Čavalić je rekao za “Nezavisne novine” da je došlo do značajnije formalizacije prihoda u realnom sektoru u vezi sa politikama minimalne plate.

“Ovo je omogućilo bankama da budu liberalnije po pitanju kreditiranja. Istina, riječ je o nominalno višim prihodima. Ne nužno realno višim”, istakao je Čavalić.

Prema njegovim riječima, iz pozicije bankarskog sektora koji je posrednik kod datih transakcija, nominalni iznosi prave razliku.

“Pored toga, imamo kontinuitet rasta bankarskog sektora, kao i veću potražnju za kreditima, a kako bi se očuvao potrošački/životni standard”, istakao je Čavalić.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže da je jedini razlog zašto banke bilo šta rade povećanje njihovog profita.

“Sigurno im namjera nije olakšanje života klijentima, pa je tako i sada slučaj. Da banke zanima interes klijenata, one bi, recimo, povećale kamatne stope na štednju, koje su trenutno besramno niske. Naravno da će, nažalost, mnogi klijenti biti spremni zbog olakšavanja kriterija, jer rast troškova života stvara pritisak na većinu građana, da se zadužuju jer ne mogu drugačije podmiriti svoje potrebe. U rijetkim slučajevima i uz vrlo pažljivo upravljanje vlastitim obavezama, kredit može imati pozitivan učinak”, ističe Gavran.

Dodaje da je, međutim, većinom to olakšavanje kriterija zaduživanja na štetu klijenata jer ih podstiče da uzmu kredit i kada možda mogu bez njega i onda ih dalje vodi u prekomjerno zaduživanje i dugoročne probleme s otplatom.

“I za same banke ovo može biti rizik jer se može povećati broj kredita koji se ne izmiruju redovno, ali vjerujem da će osigurati mehanizme da od toga zaštite sebe prije nego klijente. Više kredita bi potaklo i veću potrošnju, ali ako građani budu kupovali većinom uvozne proizvode, to je opet štetno,  a ne pozitivno za domaću privredu”, zaključio je Gavran.

Nastavi čitati

Aktuelno