Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik doputovao je u Sjedinjene Američke Države kako bi prisustvovao političkoj konferenciji povezanoj sa republikanskim pokretom MAGA (Make America Great Again).

Svoj dolazak potvrdio je objavom na društvenoj mreži X, gdje je uz fotografiju sa aerodroma kratko poručio: „Stigao sam”.

Međutim, tajming njegovog slijetanja nije mogao biti nepovoljniji po njegove domaćine — u istom trenutku stigli su rezultati američkih međuizbora prema kojima su demokrate odnijele ubjedljivu pobjedu i preuzele potpunu kontrolu nad oba doma Kongresa, nanevši težak udarac Donaldu Trampu i republikancima.

Mreže gore: Oživjelo „Dodikovo prokletstvo”

Ovakav splet okolnosti odmah je postao povod za lavinu ironičnih komentara i šala na društvenim mrežama, gdje je ponovo oživjela tema takozvanog „Dodikovog prokletstva” — satirične teorije da političari i opcije koje lider SNSD-a javno podrži ili posjeti ubrzo dožive izborni krah.

Korisnici društvenih mreža podsjećaju na niz ranijih primjera:

• Otvorena podrška mađarskom premijeru Viktoru Orbanu i krugu oko Aleksandra Vučića u Srbiji, čije su političke snage pretrpjele poraze na parlamentarnim izborima 2026. godine;

• Povezivanje sa bivšim brazilskim predsjednikom Žairom Bolsonarom preko zajedničkih lobista;

• Javno pružanje podrške izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu.

U jednom od viralnih komentara na Fejsbuku navodi se:

„Brat da se ukrca u avion za Sjevernu Koreju, Kim Džong Un bi pao prije nego što bi Mile izletio iz našeg vazdušnog prostora. Plaćaće mu samo da im ne dolazi.”

Panjeta: „Nominovao bih ga za Nobela za mir”

Na Dodikovu posjetu osvrnuo se i bh. novinar Almir Panjeta, koji je kroz satiričan osvrt lidera SNSD-a nazvao neočekivanim „mirovnim izaslanikom”.

„Gdje se podnose nominacije za Nobelovu nagradu za mir? Nominovao bih Dodika. Lik je na misiji mira na svijetu, samo mi ne kontamo! Koga god od autoritarnih lidera podrži i posjeti, taj redom gubi na izborima. Kad ono ide opet kod Putina…”, napisao je Panjeta.

Plan posjete: Mar-a-Lago, Kongres i Čikago

Uprkos hladnom tušu koji su republikanci doživjeli na biralištima, Dodik je ranije najavio opsežan program boravka s druge strane Atlantika.

Planirano je da prisustvuje događaju u Trampovoj rezidenciji Mar-a-Lago na Floridi, uz očekivanja da će održati sastanke sa pojedinim kongresmenima, senatorima i zvaničnicima bliskim desnom krilu američke politike. Nakon boravka na Floridi, Dodik bi trebalo da otputuje u Čikago, gdje je predviđeno prisustvo skupu u organizaciji Srpske pravoslavne crkve.

Nakon što je Ljubiša Petrović u proteklih šest godina zabilježio trijumfe na redovnim lokalnim izborima i uspješno preživio referendum o opozivu, njegovo isključenje iz Srpske demokratske stranke (SDS) otvorilo je krizu nesagledivih razmjera unutar ove političke organizacije.

Potez vrha stranke nametnuo je pitanje da li je SDS, koji je na proteklim opštim izborima izgubio status vodeće opozicione snage u Republici Srpskoj, ovim rezom praktično prepustio kontrolu nad Bijeljinom — drugim po veličini gradom u Srpskoj i višedecenijskom, gotovo neosvojivom bastionu te stranke.

Politička težina čovjeka koji je rušio rekorde
Da bi se razumjele razmjere ovog potresa, neophodno je sagledati Petrovićev politički profil u gradu sa više od 110.000 birača:

2020. godina: Na opšte iznenađenje pobijedio je dugogodišnjeg gradonačelnika Miću Mićića.

2023. godina: Ubjedljivo je odbranio poziciju na referendumu za opoziv, porazivši široku koaliciju predvođenu SNSD-om.

2024. godina: Osvojio je novi gradonačelnički mandat na lokalnim izborima.

Dvije godine kasnije, SDS u Semberiji nalazi se na prelomnoj tački. Lider stranke Branko Blanuša imenovao je Sretena Vučkovića za povjerenika Gradske organizacije SDS-a Bijeljina, no u samom povjereništvu za sada vlada oprez.

„Nisam davao izjave od kada sam imenovan za povjerenika. Očekujem da u najskorije vrijeme bude konferencija za štampu, pa ćemo se tek onda oglasiti”, kratko je poručio Vučković u telefonskom razgovoru za Nezavisne novine.

„Rukovodstvo baš boli briga za Petrovića”
Politički analitičari upozoravaju da je rukovodstvo stranke ovim potezom stvorilo vakuum koji će teško popuniti.

„Očigledno je da SDS trenutno ne računa ni na Ljubišu Petrovića ni na Bijeljinu kao jedno od najjačih uporišta. Legitimna pitanja su kako će SDS to nadomjestiti i ko će preuzeti kormilo nakon Petrovića, koji i dalje tvrdi da je član SDS-a. Mislim da SDS i rukovodstvo trenutno baš boli briga za Petrovića, a time i za članove SDS-a u gradu u kojem je on gradonačelnik”, ocjenjuje banjalučki novinar Elvir Padalović.

Bunt odbornika: „Isključili su najboljeg igrača, Blanuša mora otići”
Iz bijeljinskog ogranka stranke stižu direktne optužbe na račun stranačke centrale. Šef Kluba odbornika SDS-a u Bijeljini Slavko Jović upozorava da se ovakvim odlukama urušava pozicija stranke u cijeloj Republici Srpskoj, podsjećajući da je Bijeljina po prvi put u istoriji ostala bez ijednog narodnog poslanika.

„Odlukom Branka Blanuše slabi se SDS. Ako ćemo sportskim rječnikom — isključujete najboljeg i najjačeg igrača tima. Jedino razumno rješenje je da aktuelni predsjednik stranke podnese ostavku i da Glavni odbor poništi odluku o isključenju Petrovića, vrati mu Povjereništvo i da se krene u konsolidaciju”, izričit je Jović.

Žalba na isključenje i repovi opštih izbora
Petrović je već uputio zvaničnu žalbu Glavnom odboru SDS-a, osporavajući statutarnu utemeljenost odluke o prekidu članstva i tvrdeći da je proces praćen proceduralnim manipulacijama. U obraćanju javnosti nije štedio oštre riječi na račun Blanuše, nazvavši ga „trostrukim gubitnikom i marionetom dijela stranke koji strepi za sopstvenu egzistenciju”.

Iza kulisa ovog sukoba stoje i razmimoilaženja sa proteklih opštih izbora:

Zamjerke Petroviću: Dio stranke ne može mu oprostiti što je tokom kampanje otvoreno podržao kandidaturu lidera Liste za pravdu i red Nebojše Vukanovića za člana Predsjedništva BiH, umjesto zvaničnog kandidata SDS-a Marinka Božovića.

Izborni debakl vrha: Obojicu kandidata opozicije ubjedljivo je porazila SNSD-ova Željka Cvijanović, dok je stranački lider Branko Blanuša izgubio trku za predsjednika Republike Srpske od Save Minića (SNSD).

I dok jedni u stranci vjeruju da bi se Petrović nakon sjednice Glavnog odbora mogao vratiti „na velika vrata”, drugi smatraju da je jaz nepremostiv — što vlastima u Banjaluci širom otvara vrata za preuzimanje kontrole nad Semberijom.

Nakon Hrvatske i Crne Gore, gdje su lisice na rukama visokih političkih i biznis funkcionera postale redovna pojava, pravosudni rezovi zahvatili su i Srbiju. Za to vrijeme, Bosna i Hercegovina ostaje usamljeno ostrvo na Balkanu gdje su krupne ribe i dalje van domašaja istražnih organa, a zemlja tone među četiri najkorumpiranije države u Evropi.

Ovih dana javnost u regionu svjedoči udaru pravosuđa u Beogradu, gdje je iza rešetaka završio vlasnik Alta banke Davor Macura, ali i ključni policijski rukovodioci — načelnik Uprave kriminalističke policije Marko Kričak i načelnik Službe za suzbijanje kriminala Boško Sekulović.

Kako komšije „čiste redove”: Od ministara do čelnika javnih preduzeća
Ovakve akcije nisu izuzetak, već postaju pravilo u susjedstvu:

Crna Gora: Tokom februara privedeni su bivša ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić, kao i nekadašnji direktor Uprave za imovinu Blažo Šaranović.

Hrvatska: USKOK ne posustaje — uhapšen je bivši gradonačelnik Nove Gradiške Vinko Grgić, načelniku opštine Nova Kapela Ivanu Šmitu određen je istražni zatvor zbog sumnje u primanje mita, dok je podignuta optužnica i protiv Josipa Škorića, bivšeg predsjednika Uprave „Hrvatskih cesta”.

Za razliku od susjeda, spektakularne akcije hapšenja nosilaca najviših funkcija u Bosni i Hercegovini praktično su endemska rijetkost.

Poražavajuća statistika: Prijave rastu, istrage se gase
Podaci nevladinog sektora razotkrivaju razmjere institucionalne paralize. Damjan Ožegović, viši istraživač u Transparency Internationalu BiH, upozorava da pravosuđe u BiH sistemski ignoriše koruptivna djela.

„Institucije ne procesuiraju prijave do kraja: 54 odsto prijava završava naredbom o nesprovođenju istrage, a skoro 30 odsto se obustavi nakon pokretanja. Broj istraga za korupciju je 2016. godine iznosio 618, dok je 2025. pao na svega 359. Kada je riječ o visokoj korupciji, prošle godine pokrenuto je tek 28 istraga”, ističe Ožegović.

Dodatni problem predstavlja kaznena politika sudova:

Čak 43,4 odsto osuđujućih presuda svodi se na uslovne kazne;

U ukupnoj strukturi presuda za korupciju, tek svaka deseta odnosi se na funkcionere na visokom nivou.

Time se, ocjenjuje Ožegović, u društvu stvara opasna klima nekažnjivosti i šalje poruka da se korupcija isplati.

Zid bez političke volje
Novinar Dejan Šajinović naglašava da pritisak Evropske unije ne može nadomjestiti nedostatak stvarne političke volje na domaćem terenu.

„EU vas može pritisnuti da usvojite zakone, ali ne može ništa učiniti ako nosioci funkcija ne žele da ih primjenjuju. Potrebna je famozna politička volja koja bira ljude od integriteta. Tu ne pomaže Brisel, već domaća javnost koja mora dati mandat onima koji žele promjene, kao što je to bio slučaj u Srbiji. Dok se to ne desi u BiH, napretka nema”, jasan je Šajinović.

Predmeti iz fioka i put iz pritvora u poslaničke klupe
Iako Tužilaštvo BiH u izvještajima za 2025. godinu navodi slučajeve visoke korupcije, riječ je o postupcima koji godinama tapkaju u mjestu:

Bivši direktor Granične policije BiH Zoran Galić nalazi se u bjekstvu;

Bivši predsjednik Suda BiH Ranko Debevec i bivši direktor OBA-e Osman Mehmedagić Osmica suočeni su s optužnicama, ali bez pravosnažnih ishoda;

Bivši ministar bezbjednosti Nenad Nešić, osumnjičen za višemilionske zloupotrebe, brani se sa slobode.

Apsurd domaćeg sistema najbolje oslikava upravo činjenica da akteri nezavršenih korupcijskih afera nastavljaju političku karijeru — Nešić je na opštim izborima u oktobru 2026. osvojio mandat i uskoro sjeda u poslaničke klupe Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.