Connect with us

Politika

BAR U JEDNOJ STVARI SMO NAJJAČI! Parlament BiH jači i od Bundestaga

Po prosječnoj plati BiH je daleko iza svih zemalja članica Evropske unije, a jedino iza nje su dvije balkanske države Sjeverna Makedonija i Albanija, što se ne može reći za primanja ovdašnjih političara, parlamentaraca, koja su, uslovno rečeno, među najvišim na Starom kontinentu.

Prema posljednjim podacima, prosječna plata u BiH iznosila je oko 720 evra, što je za 3,5 puta manje od prosjeka koje imaju države Evropske unije – 2.350 mjesečno. Poređenja radi, primanja u Slovačkoj, koja je najlošije rangirana među državama članicama ove zajednice, iznose 1.233 evra, što je za 70 odsto više nego u BiH. Kada su u pitanju zemlje u okruženju, prosječna plata u Sloveniji iznosi oko 1.640, Hrvatskoj 1.320, Crnoj Gori 850, a Srbiji 840 evra.

A šta je sa platama političara, državnih zvaničnika koji bi trebalo da brinu, između ostalog i o ekonomskom prosperitetu zemlje? Koliko su ona u odnosu na prosječne plate u pojedinim evropskim zemljama te kako se BiH kotira na toj listi? Za primjer uzećemo koliko mjesečno inkasiraju narodni tribuni, odnosno parlamentarci, kojima su ljudi ukazali povjerenje na izborima.

U slučaju BiH, oni koji su na posljednjim izborima uspjeli da uđu u Parlament BiH, imaju za pet puta viša mjesečna primanja od prosječnih. Njihova plata iznosi oko 3.600 evra, a u nekim slučajevima i više, ukoliko su u nekim od odbora ili ostvaruju pravo na odvojeni život. Ovo je više nego dovoljno za normalan život, s obzirom na to da je jednoj porodici u BiH za život potrebno oko 1.500 evra mjesečno.

Ovaj iznos je inače duplo veći od prosječne plate u BiH. Interesantno je da ovdašnji parlamentarci, ako uporedimo njihova mjesečna primanja sa prosječnim, debelo šiju većinu svojih evropskih kolega, pa i ma koliko to na prvu čudno zvučalo, poslanike u Evropskom parlamentu. Mjesečna primanja evroparlamentaraca iznose oko 7.900 evra. Ukoliko to uporedimo sa prosječnim platama na nivou Evropske unije, one su za 3,3 puta veće. Po ovoj stavci i moćna Njemačka je iza BiH.

Od juna ove godine poslanici Bundestaga počeli su da primaju nešto uvećane plate – za 1.000 evra, koje danas iznose oko 11.200 evra, što je za 2,4 puta više od prosječne plate u ovoj zemlji. Ilustracije radi, troškovi jednog domaćinstva procjenjuju se na oko 2.800 evra. I Danska je, po ovom osnovu iza BiH. Tamošnji zakonodavci mjesečno na ruke primaju oko 8.400 evra – 3,5 puta više nego što trenutno iznosi prosječna plata u ovoj skandinavskoj zemlji.

Kada je u pitanju Austrija, njihovi narodni tribuni imaju platu nešto veću od 10.000 evra, što je za 3,4 odsto više od prosječne u toj zemlji, koja trenutno iznosi 2.900 evra. Radi se o bruto iznosu te bi ovaj odnos bio daleko manji kada bi se računala neto plata. Uslovno rečeno i političari iz Hrvatske, odnosno saborski zastupnici, imaju manje plate nego njihove kolege u BiH.

Oni odnedavno na ruke dobijaju 4.000 evra, što je za 2,85 odsto više od prosjeka u Hrvatskoj, koji je prema posljednjim podacima iznosio 1.400 evrića. I poslanici iz Srbije su iza svojih kolega u BiH. Njihova mjesečna primanja kreću se oko 1.250 evra, u zavisnosti od toga iz koje partije dolaze, dok se prosječna plata kreće oko 836 evra. U prevodu, kreatori zakonodavne politike u Srbiji imaju za 1,5 puta veća primanja od prosječnih.

Bugarska
Bugarske vlasti su vjerovatno najelegantnije riješili pitanje visine primanja svojih parlamentaraca. Donijeli su zakon prema kojem je osnovna plata poslanika jednaka tri prosječne plate u javnom sektoru za posljednji mjesec svakog tromjesečja. Ona danas iznosi 4.000 evra, a prosječna plata u zemlji oko 1.330.

Bubreg u loju
Za one koji uspiju svoje radno mjesto obezbijediti u nekom od tijela Evropskog parlamenta kažu da žive poput bubrega u loju. Da je tako govori i podatak da ne moraju da brinu ni o penzijama, jer imaju pravo, pored redovne koje ostvaruju u matičnim zemljama – i na dodatnu. Prema sadašnjim platama, to iznosi oko 1.760 evra, ali tek nakon što navrše 63 godine.

Politika

DOK SELJACIMA LOME KIČMU, direktor agencije za agrarna plaćanja UŽIVA NA AZURNOJ OBALI (FOTO)

Dok se domaći poljoprivrednici širom Republike Srpske bore za goli opstanak, suočeni sa sušom, enormnim poskupljenjima repromaterijala i nedovoljnim podsticajima, čelnici ključnih državnih agencija žive život na visokoj nozi. Aleksandar Trninić, v.d. direktora Agencije za agrarna plaćanja, bez mrve srama po društvenim mrežama dijeli fotografije iz Sen Tropea, a njegovo bahato ponašanje  i netransparentno trošenje narodnog novca izazivaju opravdan gnijev osiromašenog naroda.
Dok vladajući funkcioneri pred kamerama slavodobitno ponavljaju priču o “nikad većem agrarnom budžetu” i “istorijskoj podršci selu”, stvarna slika na terenu je poražavajuća: poljoprivrednici jedva sastavljaju kraj s krajem, dok se milioni iz budžeta odlivaju u nepoznatim pravcima.
Milioni za probrana medijska carstva i sumnjive tokove
Agencija za agrarna plaćanja, na čijem je čelu Trninić, postala je sinonim za netransparentnost. Posljednji podaci i analitika javnih nabavki pokazuju šokantnu praksu: stotine hiljada maraka iz agrarnog budžeta slivaju se na račune medija bliskih režimu, pod izgovorom “promocije i informisanja”.
Postavlja se logično pitanje – zašto je agenciji čiji je jedini posao da dijeli podsticaje seljacima uopšte potrebna milionima teška medijska kampanja?
Netransparentne isplate: Veliki dio novca podijeljen je bez jasnih, provjerljivih kriterijuma i bez uvid u to šta je javnost uopšte dobila zauzvrat.
Kome idu narodne pare? Dok se medijskim kućama i sumnjivim firminim subjektima isplaćuju basnoslovne sume za “usluge”, stvarni poljoprivredni proizvođači dobijaju mrvice ili bivaju odbijeni zbog administrativnih prepreka.
Neprovjereni tragovi novca: Finansijski tokovi u Agenciji godinama izazivaju sumnju stručne javnosti, jer se milionima maraka gubi svaki trag prije nego što uopšte stignu do štala, njiva i plastenika.
Sen Trope u vrijeme najteže krize: Slika bezobrazluka i otuđenosti
Kao da sumnjive isplate i propast poljoprivrede nisu dovoljni, Aleksandar Trninić je odlučio da javnosti ponudi dodatni šamar. U trenutku kada seljaci prijete protestima, a građani grcaju u inflaciji, direktor Agencije se na društvenim mrežama hvali fotografijama iz luksuznog francuskog ljetovališta Sen Trope (Saint-Tropez).


“Dok seljak gleda u nebo i moli se da mu suša ne uništi sve što ima, prvi čovjek agencije koja bi trebalo da mu pomogne objavljuje fotografije iz stijedišta svjetskog džet-seta. To nije samo odsustvo empatije – to je otvoreno ruganje narodu od čijeg se poreza sve to finansira.”
I dok vlast uvjerava javnost da “novca ima” i da je “sve pod kontrolom”, ove fotografije svjedoče o dubokoj razdvojenosti vladajuće elite od realnosti u kojoj narod živi. Neki uživaju na najskupljim svjetskim destinacijama, dok oni koji proizvode hranu za ovu zemlju ne mogu pokriti ni osnovne troškove proizvodnje.
Režimsko prebacivanje odgovornosti i gola gola istina
Slučaj Aleksandra Trninića i Agencije za agrarna plaćanja samo je ogledalo sistema u kojem se javne funkcije ne posmatraju kao obaveza prema građanima, već kao privatni plijen i kartica za besplatno uživanje.
Vrijeme je da se konačno postave prava pitanja:
1. Ko je odobrio da se novac namijenjen poljoprivrednicima preusmjerava na medijske objave i sumnjive konsultantske usluge?
2. Kako je moguće da direktor ključne agencije u vrijeme najveće agrarne krize baškari po Azurnoj obali, dok poljoprivrednici odustaju od sjetve?
3. Dokle će vladajući režim štititi kadrove koji budžet Srpske tretiraju kao lični novčanik?
Poljoprivrednicima i građanima Republike Srpske više ne trebaju prazne priče, lažna obećanja i ružičaste televizijske reportaže. Potrebna im je poljoprivreda koja hrani zemlju, a ne agencija koja finansira medije i privatne odmore po Sen Tropeu.

Banjaluka24

Nastavi čitati

Politika

VJERA KOJA OKUPLJA NAROD: Drinić sa Guslovskih brda čestitao Ilindan i poslao snažnu poruku (FOTO)

Generalni sekretar Pokreta Sigurna Srpska Nebojša Drinić prisustvovao je obilježavanju Ilindana na Guslovskim brdima, gdje je zajedno sa članovima Udruženja „Ratkovo“ učestvovao u lomljenju krsnog hljeba.

Tom prilikom Drinić je istakao da snaga Republike Srpske ne počiva samo na njenim institucijama, već prije svega na ljudima koji svojim radom, slogom i zajedništvom okupljaju narod i ostavljaju trajan trag.

Posebno je ukazao na značaj krsta visokog 22 metra, koji dominira Guslovskim brdima i predstavlja simbol vjere, istrajnosti, srpstva i pravoslavlja.

– Dok je ovakvih domaćina i ljudi koji stvaraju, čuvaju i okupljaju narod, sigurni smo u budućnost Republike Srpske – poručio je Drinić, čestitajući svim vjernicima praznik Svetog proroka Ilije – Ilindan.

Nastavi čitati

Politika

STANIVUKOVIĆ U IMLJANIMA: Obnovljena svetinja dokaz je snage, vjere i opstanka srpskog naroda (FOTO)

Gradonačelnik Banjaluke i predsjednik Pokreta Sigurna Srpska Draško Stanivuković prisustvovao je danas osvećenju obnovljene crkve brvnare u Imljanima, svetinje posvećene Svetom proroku Iliji, stare više od četiri vijeka.

Tom prilikom istakao je da mu predstavlja posebnu čast što je imao priliku da lično podrži obnovu ovog značajnog hrama, koji kroz vijekove okuplja vjerni narod i čuva duhovni i nacionalni identitet srpskog naroda.

Stanivuković je naglasio da razgovori sa ljudima koji se vraćaju u svoj zavičaj potvrđuju da postoji iskrena želja za povratkom, životom na selu i razvojem ovih krajeva, ali da je za to neophodna snažnija podrška institucija Republike Srpske.

– Potrebne su konkretne mjere, podsticaji i ulaganja kako bi ljudi ostajali i vraćali se na svoja ognjišta. Naša je obaveza da čuvamo naše svetinje, ulažemo u ova mjesta i stvaramo uslove za sigurniji i kvalitetniji život – poručio je Stanivuković.

On je dodao da praznik Svetog proroka Ilije podsjeća da se obnovom svetinja obnavljaju i vjera, zajedništvo i ljubav prema Republici Srpskoj, te da upravo takve vrijednosti predstavljaju temelj opstanka srpskog naroda na ovim prostorima.

Nastavi čitati

Aktuelno