Na svjetskim tržištima, cijena nafte Brent je pala ispod 84 dolara po barelu, dok investitori očekuju otvaranje Ormuskog moreuza.

Pakistan, koji je posredovao u pregovorima između SAD i Irana, saopštio je da će zvanična ceremonija potpisivanja sporazuma biti održana 19. juna u Švajcarskoj.

Zamjenik šefa diplomatije Irana potvrdio sporazum

Zamjenik ministra spoljnih poslova Irana Kazem Garibabadi potvrdio je tokom razgovora na državnoj televiziji da je sporazum sa SAD finalizovan. Donald Tramp je tim povodom na društvenim mrežama napisao: “Neka nafta ponovo teče!“

Ipak, analitičarka energetskog tržišta Vandana Hari iz kompanije Vanda Insights upozorila je da nedostatak detalja o sadržaju sporazuma može izazvati dodatnu nervozu i neizvjesnost na tržištu.

“To bi moglo da znači još jednu nedjelju neizvjesnosti i velike volatilnosti na tržištu nafte”, ocijenila je Hari.

Ormuz bio zatvoren od početka sukoba

Ormuski moreuz praktično je zatvoren ubrzo nakon što su SAD i Izrael 28. februara pokrenuli vazdušne napade na Iran.

Nakon početka sukoba, Teheran je zaprijetio napadima na brodove koji koriste ovaj strateški važan plovni put kroz koji u normalnim okolnostima prolazi oko 20 odsto svjetskog izvoza nafte i tečnog prirodnog gasa.

Berze pozitivno reagovale na sporazum

Globalna energetska tržišta posljednjih mjeseci prolazila su kroz velike oscilacije, a cijene su često naglo rasle ili padale u zavisnosti od razvoja događaja u sukobu između SAD, Izraela i Irana.

Prije početka rata, cijena nafte Brent iznosila je oko 70 dolara po barelu, dok je tokom sukoba dostigla vrhunac od približno 120 dolara.

Na azijskim berzama zabilježen je snažan rast. Japanski indeks Nikkei 225 završio je trgovanje sa rastom od pet odsto, dok je južnokorejski Kospi porastao za 5,2 odsto.

U Evropi je njemački DAX porastao za oko 1,7 odsto, isto koliko i francuski CAC 40, dok je londonski FTSE 100 ojačao za 0,6 odsto.

Normalizacija saobraćaja neće biti brza

Stručnjaci upozoravaju da promet nafte kroz Ormuz neće odmah biti vraćen na nivo prije sukoba.

Prema riječima Endrua Lipoua iz konsultantske kuće Lipow Oil Associates, najprije će morati da budu uklonjene mine iz plovnog puta, što bi moglo da traje od nekoliko nedjelja do čak šest mjeseci.

On je dodao da veliki broj tankera trenutno čeka prolazak kroz moreuz, kao i da će biti potrebno više nedjelja da se proizvodnja i utovar nafte vrate u uobičajene tokove.

Slično mišljenje izneo je i penzionisani kontraadmiral američke mornarice Mark Montgomeri, koji smatra da potpuna normalizacija neće biti moguća preko noći.

“Biće potrebno između mjesec i mjesec i po dana da se uspostavi normalan balans u isporukama i nesmetano kretanje brodova”, rekao je Montgomeri.

Pesticidi koji se godinama nalaze na spisku zabranjenih, ponovo su pronađeni u prehrambenim proizvodima širom Evropske unije.

Naime, testovi su sprovedeni u Holandiji, Francuskoj, Austriji i Njemačkoj i pokreću ozbiljna pitanja o bezbjednosti hrane, kontroli uvoza i uticaju globalnog lanca snabdijevanja koji, upozoravaju stručnjaci, vraća “zabranjene hemikalije” u EU na zadnja vrata.

Tom prilikom, u analizi koja je obuhvatila 64 uzorka proizvoda, uključujući pirinač, mljeveni biber, različite vrste čaja, seme kima i karija u prahu, otkrili su prisustvo pesticida koji su zabranjeni u Evropskoj uniji u širokom spektru prehrambenih proizvoda, a rezultati su pokazali da su u 49 od 64 analizirana proizvoda pronađeni ostaci jednog ili više pesticida, dok je čak 45 proizvoda sadržalo supstance koje nisu odobrene u EU.

U 14 uzoraka koncentracije pesticida su prelazile zakonski dozvoljene granice, zbog čega takvi proizvodi ne bi trebalo da se nalaze na tržištu.

Popularni začini pod napadom

Posebno je zabrinjavajuća činjenica da su svi analizirani uzorci paprike u prahu, čilija i kima sadržali ostatke pesticida koji nisu odobreni u Evropskoj uniji, a čak 22 različita pesticida otkrivena su u jednom uzorku paprike u prahu, uključujući šest zabranjenih u EU, objavio je Foodwatch na svojoj veb stranici.

Ono što izaziva dodatnu zabrinutost je što, iako je njihova upotreba unutar EU zabranjena, pojedinačnim državama članicama je i dalje dozvoljeno da izvoze ove hemikalije u treće zemlje, koje se potom tamo koriste u poljoprivrednoj proizvodnji, a zatim se vraćaju na evropsko tržište kao ostaci uvezene hrane.

Stručnjaci ovu pojavu nazivaju “bumerangom toksičnih pesticida” i upozoravaju na potencijalni rizik po zdravlje potrošača.

Među najčešće otkrivanim pesticidima koji nisu odobreni za upotrebu u Evropskoj uniji su hlorfenapir, bifentrin, spirotetramat, klotianidin, tiametoksam, imidakloprid i izoprotiolan.

Novi planovi

Potrošačke grupe upozoravaju na planove Evropske komisije da ubrza paket regulatornih promjena za koje kažu da bi mogle oslabiti postojeće standarde bezbjednosti hrane. Od prijedloga se očekuje da istovremeno izmijeni zakonske propise koji se odnose na procjenu bezbjednosti pesticida, dozvoljene nivoe ostataka pesticida u hrani i kontrolu uvoza.

Kritičari kažu da bi takav ubrzani proces mogao dovesti do smanjenja zaštite potrošača bez dovoljne stručne debate i nadzora.

Iz tog razloga, organizacije pozivaju članove Evropskog parlamenta da zaštitu bezbjednosti hrane zadrže među prioritetima evropske politike i da se suprotstave mogućem slabljenju postojećih standarda.

Velika Britanija zabranila je korišćenje društvenih mreža osobama mlađim od 16 godina. Britanski premijer Kir Starmer izjavio je da će tinejdžerima mlađim od 16 godina biti zabranjeno korišćenje svih „glavnih“ društvenih mreža.

„Ovo nije nešto što radim olako i neću predstavljati kao odluku bez posljedica, kao da društvene mreže nisu donijele nikakve koristi mladima, jer je to očigledno netačno. Ali vlast se uvijek svodi na donošenje izbora i meni je jasno da je potpuna zabrana pravi izbor“, rekao je Starmer.

Kao otac dvoje djece, premijer je rekao da poznaje „strahove koje svi osjećamo“ kada je riječ o društvenim mrežama i da je oduvijek želio samo jedno za svoju djecu – „da budu srećna i bezbjedna“.

„Ali sada postavljam pitanje: da li zaista vjerujemo da društvene mreže stvaraju srećno okruženje za našu djecu? Da li zaista vjerujemo da je to mjesto na kojem mogu da se osjećaju bezbjedno? Mislim da na ta pitanja ne moram ni da odgovaram, zar ne? Svaki roditelj to može da vidi svojim očima“, rekao je Starmer.

Djeca nesrećna
On je ocijenio da „društvene mreže čine djecu nesrećnom“.

„Olakšavaju nasilnicima da ih maltretiraju i zlostavljaju, a moguće je da štete i njihovom mentalnom zdravlju. Izlažu ih opasnom sadržaju jer upravo takav sadržaj privlači pažnju. Sve je osmišljeno tako da stvara zavisnost“, rekao je britanski premijer.

Aplikacije sprečavaju djecu da rade domaći
Starmer smatra da aplikacije sprečavaju djecu da rade domaće zadatke, čitaju, viđaju se sa prijateljima i odlaze na spavanje u odgovarajuće vrijeme, što na kraju šteti njihovom razvoju.

„Saosjećam sa ovom generacijom. Razmišljam o svom djetinjstvu. I da, rane sedamdesete nisu uvijek bile bajka, ali nismo morali da se suočavamo ni sa čim sličnim ovome – tehnologijom koja zadire u svaki kutak života“, rekao je on.

Starmer je potom poručio da vjeruje kako će roditelji podržati ovu mjeru.

„Nisam spreman na kompromis kada je riječ o bezbjednosti i sreći naše djece i zato ova zabrana mora da se dogodi i zato će se dogoditi“, naveo je.

Priznao je da neće biti lako suprotstaviti se kompanijama koje upravljaju društvenim mrežama, da će biti teško donijeti zakone i sprovoditi ovu zabranu, ali je obećao da će nastaviti tim putem.

Britanski premijer je takođe rekao da će proizvodi koji nisu obuhvaćeni ovom opštom zabranom, poput gejming platformi, morati da spriječe djecu da komuniciraju sa nepoznatim osobama.

Dodao je da će neka djeca sigurno pronaći način da zaobiđu zabranu, ali je istakao da ljudi zaobilaze i druge zakone, što nije razlog da se od njih odustane.

„To će našu djecu učiniti srećnijom. Daćemo im više vremena, više sigurnosti, više slobode da odrastaju i više prilika. A to je, na kraju krajeva, ono čemu ova vlada teži“, poručio je Starmer.