Svijet
DA LI JE NA POMOLU KRAJ ENERGETSKE KRIZE? Cijena nafte strmoglavo pala
Na svjetskim tržištima, cijena nafte Brent je pala ispod 84 dolara po barelu, dok investitori očekuju otvaranje Ormuskog moreuza.
Cijena sirove nafte Brent, koja predstavlja globalni referentni standard, pala je za 4,7 odsto na 83,24 dolara po barelu. Istovremeno, akcije na azijskim i evropskim berzama porasle su nakon objave o postignutom dogovoru.
Pakistan, koji je posredovao u pregovorima između SAD i Irana, saopštio je da će zvanična ceremonija potpisivanja sporazuma biti održana 19. juna u Švajcarskoj.
Zamjenik šefa diplomatije Irana potvrdio sporazum
Zamjenik ministra spoljnih poslova Irana Kazem Garibabadi potvrdio je tokom razgovora na državnoj televiziji da je sporazum sa SAD finalizovan. Donald Tramp je tim povodom na društvenim mrežama napisao: “Neka nafta ponovo teče!“
Ipak, analitičarka energetskog tržišta Vandana Hari iz kompanije Vanda Insights upozorila je da nedostatak detalja o sadržaju sporazuma može izazvati dodatnu nervozu i neizvjesnost na tržištu.
“To bi moglo da znači još jednu nedjelju neizvjesnosti i velike volatilnosti na tržištu nafte”, ocijenila je Hari.
Ormuz bio zatvoren od početka sukoba
Ormuski moreuz praktično je zatvoren ubrzo nakon što su SAD i Izrael 28. februara pokrenuli vazdušne napade na Iran.
Nakon početka sukoba, Teheran je zaprijetio napadima na brodove koji koriste ovaj strateški važan plovni put kroz koji u normalnim okolnostima prolazi oko 20 odsto svjetskog izvoza nafte i tečnog prirodnog gasa.
Berze pozitivno reagovale na sporazum
Globalna energetska tržišta posljednjih mjeseci prolazila su kroz velike oscilacije, a cijene su često naglo rasle ili padale u zavisnosti od razvoja događaja u sukobu između SAD, Izraela i Irana.
Prije početka rata, cijena nafte Brent iznosila je oko 70 dolara po barelu, dok je tokom sukoba dostigla vrhunac od približno 120 dolara.
Na azijskim berzama zabilježen je snažan rast. Japanski indeks Nikkei 225 završio je trgovanje sa rastom od pet odsto, dok je južnokorejski Kospi porastao za 5,2 odsto.
U Evropi je njemački DAX porastao za oko 1,7 odsto, isto koliko i francuski CAC 40, dok je londonski FTSE 100 ojačao za 0,6 odsto.
Normalizacija saobraćaja neće biti brza
Stručnjaci upozoravaju da promet nafte kroz Ormuz neće odmah biti vraćen na nivo prije sukoba.
Prema riječima Endrua Lipoua iz konsultantske kuće Lipow Oil Associates, najprije će morati da budu uklonjene mine iz plovnog puta, što bi moglo da traje od nekoliko nedjelja do čak šest mjeseci.
On je dodao da veliki broj tankera trenutno čeka prolazak kroz moreuz, kao i da će biti potrebno više nedjelja da se proizvodnja i utovar nafte vrate u uobičajene tokove.
Slično mišljenje izneo je i penzionisani kontraadmiral američke mornarice Mark Montgomeri, koji smatra da potpuna normalizacija neće biti moguća preko noći.
“Biće potrebno između mjesec i mjesec i po dana da se uspostavi normalan balans u isporukama i nesmetano kretanje brodova”, rekao je Montgomeri.
Svijet
UPOZORENJA NA AI APOKALIPSU, sve oči uprte u Trampa i Sija
Dok vodeći stručnjaci i zaposleni u AI industriji sve glasnije upozoravaju da bi nekontrolisani razvoj vještačke inteligencije mogao predstavljati egzistencijalnu prijetnju čovječanstvu, američki predsjednik Donald Tramp i kineski lider Si Đinping zasad ne pokazuju namjeru da uspore tehnološku trku, a njihov sastanak zakazan je za 24. septembar u Bijeloj kući.
Tramp je tokom boravka u Irskoj umanjio upozorenja istraživača, poručivši da “ko pobijedi u AI, pobijedio je”, te ocijenio da se iznose negativni scenariji i stvari koje se, prema njegovom mišljenju, neće dogoditi, dok je Si na samitu BRIKS-a u Nju Delhiju pozvao zemlje globalnog juga da ubrzaju stvaranje međunarodnog okvira za upravljanje vještačkom inteligencijom.
Kineski predsjednik najavio je i da će Kina pokrenuti BRIKS zajednicu za vještačku inteligenciju otvorenog koda, koja bi trebalo da podrži razvoj velikih jezičkih modela, organizuje stručne skupove i doprinese izgradnji otvorenog AI ekosistema.
Altman traži dogovor SAD i Kine
Direktor OpenAI-ja Sem Altman smatra da bi Tramp i Si zaslužili Nobelovu nagradu za mir ukoliko bi SAD i Kina postigle dogovor o zajedničkim standardima i testiranju bezbjednog razvoja AI tehnologije, dok je direktor Anthropica Dario Amodei pozvao dvije sile da zajednički “postave ograničenje brzine” razvoja ove tehnologije navodi businessinsider.
Upozorenja su dodatno pojačana nakon što je istraživač Anthropica Džejkob Kokson napustio kompaniju tvrdeći da ni Anthropic ni OpenAI ne postupaju odgovorno i da se “kockaju našim životima”, navodeći da ljudi koji razvijaju ovu tehnologiju ozbiljno vjeruju da bi ona do kraja decenije mogla dovesti do nestanka čovječanstva.
Svijet
CRVENO JUTRO NA BERZAMA: AI akcije tonu, nafta ponovo iznad 100 dolara
Svjetska tržišta novu sedmicu počinju oprezno. Azijske berze jutros, 14. septembra, bilježe različita kretanja, ali snažan pad tehnoloških kompanija, rast cijene nafte i očekivanje odluke američke centralne banke drže investitore na oprezu.
Pritisak se proširio i na proizvođače čipova, dok su američki berzanski fjučersi takođe u minusu pred početak trgovanja na Wall Streetu.
SoftBank potonuo više od 10 odsto
Japanski Nikkei 225 jutros je bio u padu, dok je južnokorejski Kospi izgubio oko 2,5 odsto.
Prema jutarnjim podacima AP-a, Kospi je pao 2,5 odsto, na 6.739,68 bodova, a Nikkei 225 oko 0,8 odsto, na 63.474,58 bodova.
Situacija je bila nešto bolja u Kini. Hongkonški Hang Seng porastao je oko 0,3 odsto, na 24.886,81 bod, dok je Shanghai Composite bio u plusu oko 0,2 odsto.
U centru pažnje ipak su tehnološke kompanije.
SoftBank je u jednom trenutku gubio više od 10 odsto, nakon što su tokom vikenda čelnici vodećih kompanija za vještačku inteligenciju otvorili pitanje usporavanja razvoja najnaprednijih AI sistema zbog bezbjednosnih rizika.
Pad nije ostao ograničen na SoftBank.
Akcije južnokorejskog proizvođača memorijskih čipova SK Hynix pale su više od pet odsto, dok je japanska Kioxia izgubila oko šest odsto.
Financial Times navodi da je SoftBank tokom trgovanja gubio čak 13 odsto, Kospi oko 2,8 odsto, a Nikkei oko jedan odsto.
AI kompanije uzdrmale tržište
Nervoza među investitorima pojačana je nakon što je izvršni direktor Anthropica Dario Amodei pozvao vodeće AI kompanije na koordinaciju kako bi se bolje kontrolisali tempo razvoja i mogući rizici naprednih sistema.
Njegov stav podržali su izvršni direktor OpenAI-ja Sem Altman i Ilon Mask.
Reakcija tržišta bila je posebno vidljiva kod kompanija koje su posljednjih godina snažno profitirale od ogromnih ulaganja u infrastrukturu za vještačku inteligenciju.
Američko tržište još nije otvoreno, ali fjučersi ukazuju na negativan početak trgovanja. Fjučersi na Nasdaq 100, indeks u kojem veliki udio imaju tehnološke kompanije, jutros su ukazivali na pad od oko 1,3 odsto.
Nafta ponovo snažno poskupjela
Drugi veliki izvor nervoze je nafta.
Cijene su jutros porasle više od tri odsto zbog novih strahovanja za snabdijevanje s Bliskog istoka, nakon zatvaranja važnog saudijskog naftovoda.
Cijena Brent nafte dostigla je oko 108 dolara po barelu. To je ogroman skok u odnosu na približno 72 dolara, koliko je barel koštao prije najnovije eskalacije sukoba s Iranom.
Rast nafte dodatno komplikuje situaciju na finansijskim tržištima jer povećava rizik od novog jačanja inflacije.
To je posebno važno ove sedmice, kada investitori čekaju odluke nekoliko najvećih centralnih banaka.
Pogledi uprti u Fed
Američke desetogodišnje državne obveznice jutros su donosile prinos od približno pet odsto, što pokazuje koliko su očekivanja o kamatnim stopama ponovo postala važna za tržišta.
Investitori čekaju sastanak američkih Federalnih rezervi, a sve više se računa s mogućnošću novog povećanja kamatnih stopa.
Viša cijena nafte dodatno otežava posao centralnim bankama: skuplja energija može ponovo podstaći inflaciju upravo u trenutku kada tržišta pokušavaju da procijene koliko će dugo kamatne stope ostati visoke.
Ove sedmice odluke o monetarnoj politici očekuju se i od Banke Engleske i Banke Japana.
Evropa tek treba da otvori trgovanje
Glavne evropske berze u vrijeme jutarnjeg presjeka još nisu počele redovno trgovanje, pa će tek nakon otvaranja biti jasnije koliko će se negativno raspoloženje iz Azije prenijeti na Frankfurt, Pariz i London.
Smjer prije otvaranja ipak određuju tri teme: pad tehnološkog i AI sektora, nafta iznad 100 dolara i očekivanja u vezi s novim potezima centralnih banaka.
Wall Street je u petak uspio da prekine četvorodnevni niz pada, ali jutrošnji fjučersi ukazuju da bi nova sedmica mogla početi znatno opreznije.
Svijet
LJETNO SKIJANJE POSTAJE PROŠLOST? Alpski glečeri tope se sve brže
Ekstremne vrućine i topljenje glečera skraćuju sezonu ljetnog skijanja u Alpima. Pojedina skijališta ove godine morala su da zatvore staze.
- Ekstremne vrućine i ubrzano topljenje glečera sve više ugrožavaju ljetno skijanje u Alpima.
- Zermat, Saas-Fee i Stelvio ove godine morali su da obustave rad, a jedno vrijeme tokom ljeta organizovanog skijanja nije bilo nigdje na sjevernoj hemisferi.
- Skijališta se zato sve više pripremaju za kraću ljetnu sezonu, koja bi se u budućnosti mogla završavati već u maju ili junu.
Ljetno skijanje decenijama je bilo jedna od posebnosti visokih alpskih skijališta, ali ekstremne vrućine i ubrzano topljenje glečera sve više skraćuju sezonu. Ove godine pojedini centri morali su da obustave rad usred ljeta, a jedno vrijeme skijanja nije bilo nigdje na sjevernoj hemisferi.
Visokoplaninska skijališta poput Zermata i Saas-Feea u Švajcarskoj, Tignja i Les 2 Alpes u Francuskoj i Stelvija u Italiji godinama su privlačila skijaše i tokom toplijih mjeseci.
Međutim, ovog ljeta visoke temperature, nedostatak noćnog smrzavanja i topljenje snijega i glečera primorali su više centara da zatvore skijaške staze iz bezbjednosnih razloga.
Zermat je 1. avgusta privremeno obustavio skijanje zbog “uporno visokih temperatura, nedostatka noćnog zahlađenja, čestih oluja i promijenjenih uslova na snijegu i glečeru”. Bio je to tek drugi put posljednjih godina da je skijanje tamo prekinuto tokom ljeta, nakon 2022. godine.
Saas-Fee je skijanje obustavio 10. avgusta, dok je italijanski Stelvio 15. avgusta zatvoren “do daljeg” zbog toplotnih talasa, izostanka noćnog zahlađenja i ponovnog zamrzavanja snježnog pokrivača.
Kada je 19. jula zatvoreno i skijalište Timberlajn u Oregonu, jedino preostalo ljetno skijalište u SAD, dogodilo se da jedno vrijeme tokom ljeta nigdje na sjevernoj hemisferi nije bilo dostupnog organizovanog skijanja.
Glečeri se mijenjaju pred očima
Instruktor skijanja Sajmon Vels iz Zermata kaže da za gotovo četiri decenije rada nikada nije vidio promjene poput današnjih.
“Jednog trenutka ima mnogo snijega, a onda dođe brutalna, dugotrajna vrućina”, rekao je Vels, navodeći da su na glečerima sada vidljive velike stijene i pukotine koje ranije nisu bile izložene.
Ni francuski Tinj nije pošteđen. Ovo skijalište nekada je koristilo slogan “365 dana skijanja godišnje”, ali se broj dana kada je skijanje moguće tokom godine postepeno smanjuje.
Ove godine na glečeru Grande Mot skijalo se od 20. juna do 20. jula, uglavnom za potrebe međunarodnih skijaških timova.
Klemont Kolen, direktor resursa kompanije koja upravlja skijalištem, kaže da glečer u Tignju svake godine gubi između tri i četiri metra debljine leda.
“Znamo da će za 10 do 15 godina nestati. Veoma je teško to gledati”, rekao je Kolen.
Podaci pokazuju razmjere promjene. Od 1850. godine alpski glečeri izgubili su između 30 i 40 odsto površine i oko polovine zapremine.
Od 2000. do 2023. godine glečeri u centralnoj Evropi, uključujući Alpe i Pirineje, izgubili su oko 39 odsto leda.
Švajcarska, koja ima oko 1.400 glečera, samo je tokom 2025. godine izgubila tri odsto njihove ukupne zapremine, što je četvrti najveći godišnji pad zabilježen do sada. U posljednjoj deceniji nestala je četvrtina švajcarskog glacijalnog leda.
Ljetno skijanje sve kraće
Promjene već utiču na kalendar skijaških sezona. U Les 2 Alpes, na primjer, javnost danas može da skija do kraja maja, dok vrhunski sportisti treniraju do početka jula. Prije 2023. godine bilo je moguće skijati sve do kraja avgusta.
U austrijskom Hintertuksu, koji ima najdužu skijašku sezonu u Austriji, ljetna pauza već je postala uobičajena.
U Tignju kažu da se ljetno skijanje sve više pomjera prema kraju proljeća i početku ljeta – maju i junu – dok bi jul i avgust mogli postati prošlost.
Istovremeno, skijališta se prilagođavaju i turistima nude više planinarenja, biciklizma i drugih aktivnosti tokom ljeta.
To, međutim, ne znači nužno kraj skijanja u Alpima. Stručnjaci i uprave visokih skijališta smatraju da bi glavna zimska sezona još dugo mogla opstati, ali uz promjene u periodu kada su snijeg i temperature najpovoljniji.
“Ljudi moraju da računaju na to da sada često imamo bolji snijeg u martu i aprilu nego u januaru”, rekao je Kolen.
A kada će se glečeri ponovo otvoriti za skijaše?
“Planina odlučuje”, kaže Vels. “Potrebne su nam stabilno niske temperature i snijeg”.
-
Politika3 dana agoPOSLIJE KOKA NOSILJA, STIGLE I OVCE! Direktor i kandidat SNSD -a za NSRS stokom kupuje glasove
-
Politika3 dana agoRASPADA LI SE VOJSKA BiH? Oficiri optužili Heleza za podsticanje nacionalne mržnje!
-
Politika2 dana agoTEŠKE OPTUŽBE NA RAČUN KOVAČEVIĆA! Manje uvreda na račun Stanivukovića, a više odgovora o jasenovačkoj građi!
-
Politika3 dana agoAKO NE MOŽEMO ZAJEDNO ZA MODRIČU, KAKO ĆEMO VODITI SRPSKU? Pokret Sigurna Srpska pozvao na hitno primirje i opoziciono jedinstvo!
-
Politika2 dana agoAPLAUZ SAMO NA KOMANDU, A U POZADINI PSOVKE! Kako je skup SNSD-a u Bijeljini pretvoren u potpunu blamažu
-
Politika3 dana ago„PRVIH 100 DANA BIĆE PAKAO ZA TAJKUNE!” Stanivuković “Otvaramo sve afere i vraćamo ukradene milijarde!”
-
Hronika2 dana agoTEŠKE OPTUŽBE TRESU POLITIČKU SCENU! Suprug bh. političarke osumnjičen da je hvatao medicinsku sestru za međunožje!
-
Politika2 dana agoCEH OD KOJEG BOLI GLAVA! Građani Srpske trostruko preplatili Comsarove neizgrađene objekte!
