Connect with us

Svijet

BERNAR-ANRI LEVI: Nakon Ukrajine i Bliskog istoka, uskoro će biti OTVOREN NOVI FRONT na Tajvanu

Francuski filozof i pisac Bernar-Anri Levi smatra da je čovečanstvo već ušlo u ranu fazu novog svetskog rata, te da će se, pored Bliskog Istoka i Ukrajine, uskoro otvoriti novi front na Tajvanu.

Bernar-Anri Levi, u javnosti poznat i po inicijalima BHL, poznat je kao jedan od najistaknutijih predstavnika tzv. Novih filozofa, ali i po kontroverzama koji su njegovi politički stavovi izazvali u domaćoj i međaunarodnoj javnosti.

U intervjuu za Politiko rekao je kako se divi Sjedinjenim Državama jer su „društveni ugovor Žan-Žaka Rusoa koji je oživeo“, izrazivši prezir prema dubokom antiamerikanizmu koji prožima Evropu, a posebno Francusku.

Filozof veruje da je „navodna imperija“ Amerike i njenih demokratskih saveznika pod „teškim napadom labavog, ali sve čvršćeg fronta“ koji se sastoji od Kine, Rusije, Turske, Irana i radikalnog islama.

Čovečanstvo je već ušlo u ranu fazu novog svetskog rata, a glavne linije fronta su Ukrajina i Izrael, smatra.

Misli da će Tajvan uskoro postati treći front.

Novinaru Politika rekao je da smatra da je Benjamin Netanjahu užasan premijer, „čovek koji je omamljen viškom moći“.

Ali kao Jevrejin, čiji se otac borio protiv nacista, BHL je ​​duboko zabrinut zbog porasta antisemitizma na Zapadu danas.

„Ne praktikujem Šabat, tako da sam tog subotnjeg jutra (7. oktobra 2023.) čuo vesti odmah kada sam se probudio. Shvatio sam da se dešava nešto ogromno — događaj sa velikim D“, rekao je.

Kasnije je „bio sa grupom vojnika na južnom frontu koji su se spremali da uđu u Gazu…“

„I dao sam svečano obećanje da ću napisati ovu knjigu“, rekao je o delu „Israel Alone“, njegovoj novoj knjizi.

U francuskoj politici, BHL gaji snažan prezir prema lideru krajnje levice Žan-Lika Melanšona, koga optužuje da aktivno podstiče antisemitizam.

On opisuje osnivača političke partije „Nepokorena Francuska” kao bivšu „kurtizanu” Fransoa Miterana, predsednika Francuske sa najdužim stažom, za koga je BHL takođe radio.

Melanšon je, kako smatra, simptom svetske krize liderstva, koja u SAD uključuje rast „vouk politike“ (woke), ideologije za koju kaže da „proizlazi od rđavog, lažnog čitanja — prebrzog i potpuno apsurdnog čitanja — knjiga Žaka Deride i Mišela Fukoa“.

Prema njegovom mišljenju, pseudointelektualci u američkim kampusima, posebno pominjući Džudit Batler, oteli su Deridin koncept „dekonstrukcionizma“ i iskrivili ga do neprepoznatljivosti.

Tvrdi da ima pravo da donese ovu presudu jer je dobro poznavao Deridu; stariji francuski filozof je bio profesor na univerzitetu kada je ušao u elitnu Višu normalnu školu (École normale supérieure).

„Ceo život sam se borio za inkluziju. Ali to nije ono što vouk govori. Oni traže sigurne prostore, razdvajanje identiteta, granice između ljudi koji su drugačiji jedni od drugih. To nije inkluzija, to je suprotno“, rekao je on, prenosi N1.

Svijet

Toplotna kupola spušta se na Evropu: “NE IZLAZITE IZ DOMOVA”

Evropu je pogodio snažan toplotni talas, sa temperaturama koje bi već poslije ovog vikenda mogle dostići i do 47 stepeni Celzijusa.

U Španiji je već zabilježena prva žrtva – turista koji je preminuo od toplotnog udara na ostrvu Majorka. Meteorolozi najavljuju još toplije dane koji stižu tokom jula, dok topli afrički vazduh donosi ekstremne temperature širom kontinenta.

Francusku i Njemačku istovremeno su pogodile obilne padavine, grad i poplave. U ovim nepogodama stradale su tri osobe, među kojima i dijete koje je poginulo nakon što je drvo palo na njega.

U Britaniji se očekuje porast temperature do 36 stepeni, a nadležni upozoravaju na povećan broj smrtnih slučajeva i izdaju žuto upozorenje. Upozorenje UKHSA biće na snazi do utorka i obuhvata London, Istočni Midlands, jugoistok, jugozapad i istočnu Englesku.

Stručnjaci savjetuju građanima da izbjegavaju napore na otvorenom i ostanu u zatvorenom prostoru tokom najtoplijeg dijela dana.

U Španiji, hitne službe su u pripravnosti zbog očekivanog porasta slučajeva toplotnog udara, naročito među najugroženijima – djecom, starijima i hroničnim bolesnicima.

U Portugalu, meteorološka služba IPMA izdala je narandžasto upozorenje za dvije trećine teritorije. Temperatura u Lisabonu mogla bi dostići 42 stepena, dok se u dolinama rijeke Taho i Doura očekuje preko 40 stepeni.

U Grčkoj, kod primorskog mjesta Palaia Fokaia, vatrogasci se bore sa požarima koji su zahvatili kuće i vikendice. Na terenu je 130 vatrogasaca uz podršku aviona i helikoptera.

Zbog jakih vjetrova, plamen se brzo širi, a evakuisano je više desetina ljudi. Grčka obalska straža je takođe spremna da interveniše ukoliko bude potrebno dodatno premiještanje stanovništva.

Topljenje puteva u Italiji
U Italiji, visoke temperature uzrokovale su topljenje puta i zatvaranje auto-puteva na sjeveru zemlje. Ministarstvo zdravlja izdalo je crveno upozorenje za 21 grad, uključujući Rim, Milano i Veneciju.

Građanima je savjetovano da se sklone u klimatizovane prostore i izbegavaju boravak napolju između 11 i 18 časova.

U Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Albaniji izdata su zdravstvena upozorenja za ljetnje mjesece. U Albaniji je zabilježeno osam velikih požara, dok je u Hrvatskoj izgorjelo oko 700 hektara zemlje. Požari kod Splita proširili su se do turističkih zona, a gotovo 200 vatrogasaca angažovano je na njihovom gašenju.

Francuska bilježi 50. nacionalni toplotni talas od 1947. godine. Četiri regije na jugu zemlje su pod narandžastim upozorenjem, a temperature dostižu i do 39 stepeni.

Ipak, ekstremne vrućine prate i oluje. Oluja koja je juče pogodila zemlju odnijela je dva života, dok je 17 ljudi povređeno. U Parizu je došlo do poplava, a drvo koje se srušilo ubilo je 12-godišnje dijete.

Zabilježen je i incident u francuskoj skupštini – tokom govora premijera Fransoe Bairua počeo je da prokišnjava krov, što je dovelo do prekida sjednice kako bi vatrogasci mogli da intervenišu.

(Nova.rs)

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP PONOVIO: SAD su radile na odnosu Beograda i Prištine

Američki predsednik Donald Tramp ponovio je da je njegova administracija poslednjih nedelja radila na odnosima Beograda i Prištine, pored toga što je radila na postizanju mira u okviru svetskih konflikata.

”U roku od nekoliko kratkih meseci postigli smo mir između Indije i Pakistana, Izraela i Irana, a sada i između Demokratske Republike Kongo i Ruande, nekoliko drugih takođe, Srbije i Kosova”, rekao je Tramp u petak u Beloj kući, stavljajući akcenat na značaj trgovine sa SAD, prenosi televizija Foks njuz.

Govoreći o postignutom miru između D.R. Konga i Ruande, kojim je, uz posredovanje SAD, okončan višedecenijski sukob, Tramp je rekao da je reč o ”ogromnom proboju”.

Američki predsednik je istakao da ”svet ponovo poštuje” Sjedinjene Američke Države, što, prema njegovim rečima, nije bio slučaj za vreme administracije njegovog prethodnika Džozefa Bajdena.

Tramp je ranije ove nedelje prvi put izjavio da je njegova administracija poslednjih nekoliko nedelja radila na rešavanju različitih konflikata u svetu, uključujući pitanje odnosa između Beograda i Prištine.

”U poslednjih nekoliko nedelja rešavali smo Indiju i Pakistan, Kosovo i Srbiju. Uključili smo se i u Kongo i Ruandu, to je bio surov rat koji je dugo trajao. Uradili smo i još dve stvari pored toga. Niko nikada nije uradio nešto slično”, rekao je Tramp tokom obraćanja novinarima na Samitu lidera zemalja članica NATO-a u Hagu.

Prethodno je Tramp rekao da misli da zaslužuje da primi više Nobelovih nagrada za mir, pored ostalog i zbog angažmana u vezi sa odnosima Beograda i Prištine.

“Trebalo je da mi dodele Nobelovu nagradu za Ruandu, a jeste li videli slučaj Konga? Možete reći Srbija i Kosovo. Možete navesti mnoge takve slučajeve. Najveći su Indija i Pakistan. Trebalo je da dobijem Nobelovu nagradu četiri ili pet puta”, rekao je Tramp.

Nekoliko dana ranije, Tramp je na društvenoj mreži Truth Social najavio da će ponovo da se angažuje po pitanju nastavka dijaloga između Beograda i Prištine i naglasio da je tokom njegovog prvog predsedničkog mandata “sprečen eskalirajući sukob” između dve strane.

Nastavi čitati

Svijet

MASOVNE SAHRANE U IRANU: Teheran se oprašta od vojnih komandanata

U glavnom gradu Irana danas su održane sahrane vojnih komandanata, naučnika iz nuklearnog programa i civila koji su poginuli tokom 12-dnevnog sukoba sa Izraelom.

Prema podacima iranskih medija, u Teheranu je sahranjeno više od 60 iranskih građana, a na ceremoniju je stigao i predsjednik Irana Masud Pezeškijan.

Kako prenosi reporter Sputnjika, učesnici procesije prošli su centralnim ulicama Teherana noseći plakate i fotografije stradalih, među kojima su bili istaknuti nuklearni stručnjaci i visoki vojni rukovodioci.

Među sahranjenima su načelnik Generalštaba oružanih snaga Irana Mohamad Bageri i komandant Centralnog štaba “Hatam al-Anbija” Ali Šadmani, kao i drugi oficiri.

Nastavi čitati

Aktuelno