Connect with us

Društvo

BEZ KOMENTARA! Nema termina za magnetnu rezonancu do kraja godine u Banjaluci

U Banjaluci više nema slobodnih termina za magnetnu rezonancu (MR) do kraja godine, a snimanje se može još obaviti u zdravstvenim ustanovama na području Doboja, Bijeljine, Zvornika i u Brčkom.

Naveli su to iz Fonda zdravstvenog osiguranja RS, dodajući da se sporadično pojavi slobodan termin za MR u nekoj od ustanova u Banjaluci, u slučaju da pacijent koji je imao zakazan pregled svoj termin na vrijeme otkaže.

– Ukoliko osiguranici ne žele da čekaju termin za MR u narednoj godini, oni imaju mogućnost da potrebnu dijagnostiku obave u nekoj od zdravstvenih ustanova pomenutih regija – kažu iz FZO.

Podsjećaju i da je građanima omogućen slobodan izbor zdravstvene ustanove bez obzira na mjesto prebivališta osiguranika, što se u ovom slučaju pokazalo izuzetno značajnim.

Kada je riječ o usluzi kompjuterizovane tomografije (KT), slobodnih termina ima u većini zdravstvenih ustanova širom Srpske, izuzev u UKC RS gdje su i termini za KT popunjeni za ovu godinu.

– Napominjemo da ambulantna dijagnostika MR i KT nije hitno stanje jer se, prema riječima ljekara specijalista, pacijenti koji su hitni slučajevi primaju na bolničko liječenje zbog svoje bolesti, a u okviru liječenja im je dostupna i ova dijagnostika u samoj bolnici ukoliko im je potrebna – rekli su iz FZO.

Dodaju i da sa zdravstvenim ustanovama koje pružaju usluge MR i KT počeli da razgovaraju o ugovaranju ovih usluga za narednu godinu u cilju da se pravovremeno definišu termini i dinamika pružanja ovih usluga.

Podsjećaju da od 1. novembra, umjesto Fonda zakazivanje termina za ambulantnu kompjuterizovanu tomografiju i magnetnu rezonancu sprovode ljekari porodične medicine. Zahvaljujući prvenstveno Integrisanom zdravstvenom informacionom sistemu prestala je potreba da ove preglede zakazuje Fond jer doktori porodične medicine imaju uvid u slobodne termine za MR i KT u svim ustanovama koje imaju ugovor sa Fondom.

Iako od novembra porodični doktori zakazuju MR i KT, FZO RS će i u buduće definisati davaoce dijagnostičkih usluga i broj slobodnih termina i to na osnovu kapaciteta i rasporeda koje Fondu dostavljaju zdravstvene ustanove koje pružaju usluge MR i KT. FZO će imati uvid u liste čekanja i zakazane preglede i vršiće kontrolu zakazivanja. Takođe, Fond će redovno ažurirati aplikaciju ili IZIS, te prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti resornom ministru podnosiće godišnji izvještaj o vođenju i ažuriranju liste čekanja.

Agencije

Related Topics:

Društvo

“PAKAO NA GRANICI! Hrvatima prijavljujete i JAJA, a evo šta vam sve mogu ODUZETI, UNIŠTAVAJU robu pred očima turista!

More u Hrvatskoj često je izbor mnogih građana za odmor, iako odlazak na primorje sa sobom nosi česta i duga čekanja na granici.

Ukoliko se pripremate za put ka moru i prelazite Hrvatsku granicu, ovo morate znati.

Unos biljnih i životinjskih proizvoda
Evropska unija ima stroga pravila koja imaju za cilj sprečavanje širenja bolesti koje mogu predstavljati rizik za zdravlje ljudi, životinja ili bilja.

Ti propisi primjenjuju se na proizvode životinjskog i biljnog porijekla koje putnici nose sa sobom, a sve životinjske i biljne proizvode koje nosite u svom prtljagu morate prijaviti i pokazati carinskim službenicima.

“Ako prekoračite dopušteno količinsko ograničenje ili ne prijavite unos proizvoda, hrvatska carina će ih oduzeti i uništiti”, navodi se na sajtu.

Unos proizvoda životinjskog porijekla
Unos mesa i mesnih proizvoda, na primjer sirovog mesa, salama i pašteta, nije dopušten putnicima iz trećih zemalja. Takođe, nije dopušten unos mlijeka i mliječnih proizvoda, na primjer vrhnja, sira i maslaca.

Međutim, ipak postoje proizvodi koji se mogu unijeti.

“Dopušteno je unijeti do dva kilograma mlijeka u prahu za dojenčad, hrane za dojenčad i posebne hrane koja se koristi zbog medicinskih razloga”, navodi se na sajtu hrvatske carine.

Takođe, u količini do dva kilograma se može unijeti hrana za kućne ljubimce koja se koristi zbog zdravstvenih razloga.

“Do 20 kilograma dopušteno je unijeti svježu očišćenu, sušenu, soljenu ili kuhanu ribu, te ljuskare, mekušce poput kozica, rakova neživih dagnji i kamenica”, ističu oni.

Takođe, dopušten je unos do dva kilograma ostalih proizvoda, na primjer meda i jaja.

Unos bilja i biljnih proizvoda
Biljni proizvodi koji se unose u EU moraju biti podvrgnuti službenoj kontroli.

Prema podacima Carinske uprave Hrvatske, dopušten je unos i nije potreban fitosanitarni sertifikat za ananas, banane, datule i kokos. Takođe, dopušten je unos, ali uz obavezno podnošenje fitosanitarnog serftifikata koji je izdalo nadležno tijelo zemlje porijekla, krompira, mrkve, cvekle, celera, rotkvice i sličnog korjenastog povrće. Takođe, na spisku su i kupus, karfiol, kelj, zelena salata, đumbir, šafran, paradajz, jabuka, kruška, dunja, agrumi…

Duvanski proizvodi
Ukoliko uz kafu volite zapaliti i cigaretu, ako idete drumskim saobraćajem u Hrvatsku možete unijeti 40 cigareta ili 20 cigarilosa ili 10 cigara ili 50 grama duvana za pušenje. S druge strane, ako stižete avionom, možete unijeti 200 cigareta ili 100 cigarilosa ili 50 cigara ili 250 grama duvana za pušenje.

Bez obzira na to kako putujete, možete unijeti istu količinu sljedećih proizvoda: 50 grama grijanog duvanskog proizvoda, 10 mililitara e-tekućine i 50 grama novih duvanskih proizvoda.

Alkohol
Kada je riječ o alkoholu, sa sobom možete ponijeti jedan litar pića sa učešćem alkohola većim od 22% volumena ili dva litra pića sa učešćem alkohola manjim od 22% volumena ili četiri litre vina ili 16 litara piva.

Prijava gotovine
Prilikom ulaska u Hrvatsku i generalno Evropsku uniju, ukoliko sa sobom imate gotovinu u iznosu od 10.000 evra ili više, obavezni ste prijaviti gotovinu carini na graničnom prelazu.

Kućni ljubimci
Ukoliko na odmor ne možete bez svojih ljubimaca, znajte da je dopušten unos do pet kućnih ljubimaca po osobi uz obaveznu prijavu carinskom službeniku.

Za unos pasa, mačaka i pitomih hrčaka iz trećih zemalja važno je da budu označeni ugradnjom čipa i uredno vakcinisani.

“Vlasnik kućnog ljubimca u trenutku ulaska u Uniju obavezan je carinskim službenicima: prijaviti kućnog ljubimca, pokazati identifikacijski dokument (veterinarski sertifikat ili putovnicu ovisno o tome je li kućni ljubimac podrijetlom iz Unije ili treće zemlje), pokazati pisanu izjavu da kućni ljubimci nisu predmet premještanja koje ima za cilj njihovu prodaju ili prijenos vlasništva. Za ostale kućne ljubimce (ptice, gmazove, zečeve itd.) carinskom službeniku morate pokazati veterinarski certifikat”, navodi se na zvaničnoj stranici hrvatske carine.

Nastavi čitati

Društvo

EKONOMSKI ŠOK! BiH IZVOZI MILIJARDE, ali i dalje VIŠE UVOZI, Njemačka i Italija nas GAZE na bilansu!

Bosna i Hercegovina je u pet mjeseci ove godine u zemlje Evropske unije izvezla robu vrijednu 5,204 milijarde KM, što je za 5,2 odsto više u odnosu na pet mjeseci prethodne godine, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH.

Kako se navodi u podacima, uvoz je iznosio 7,121 milijardu KM, što je za 1,7% više nego u istom periodu prethodne godine.

“Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 73,1%”, dodaje se u podacima.

Tako je u Austriju izvezeno robe koja je vrijedna 675 miliona KM, dok je uvezena roba vrijedna 430 miliona KM.

Izvoz u Belgiju iznosio je 51 milion KM, a uvoz iz ove zemlje 119 miliona KM.

U Bugarsku je izvezeno 44 miliona KM, dok je uvezeno iz ove zemlje robe vrijednosti 73 miliona KM.

U Kipar je izvezeno robe za 772.000 KM, dok je, s druge strane, uvezeno robe za milion KM.

BiH je u Češku plasirala robe za 166 miliona KM, dok je uvezla iz ove zemlje proizvoda za 231 milion KM.

Danska je od BiH dobila robe za 25 miliona KM, dok je u drugom pravcu, u BiH stiglo robe za 49 miliona KM.

Kada su u pitanju Baltičke zemlje, u Estoniju je izvezeno robe za 2,6 miliona KM, a stiglo za 3,3 miliona KM, u Letoniju je plasirano za dva miliona KM, a došlo je za 12, dok je u Litvaniju otišlo proizvoda za 31 milion KM, a u BiH je iz ove zemlje došlo robe za 14 miliona KM.

Finska je uvezla robe za tri miliona KM iz BiH, dok je izvezla kod nas proizvoda za 23,3 miliona KM.

Francuskoj smo izvezli robe za 147 miliona KM, a uvezli iz nje robe vrijednosti oko 229 miliona KM.

Grčkoj smo plasirali robe za oko 13 miliona, a uvezli iz nje proizvoda za oko 182 miliona KM.

Hrvatskoj smo najviše izvezli za pet mjeseci ove godine i to 1,26 milijardi KM proizvoda, dok smo uvezli iz susjedne zemlje robe za oko 1,08 milijardi KM.

Irskoj je plasirano tri miliona KM proizvoda iz BiH, dok je iz ove zemlje došla roba vrijedna oko 51 milion KM.

Italiji su izvezeni proizvodi vrijedni oko 525 miliona KM, dok je došlo robe za 1,35 milijardi.

Luksemburgu smo isporučili ove godine oko dva miliona KM proizvoda, a uvezli iz ove zemlje oko pet.

Mađarskoj smo izvezli robe za oko 116 miliona KM, a 316 miliona KM robe smo uvezli.

Malti je isporučeno proizvoda za oko 585.000 KM, a uvezeno iz ove zemlje za oko pet miliona KM.

Nizozemskoj je izvezeno robe za oko 163 miliona KM, a iz ove zemlje je stiglo oko 200 miliona KM.

Njemačkoj je plasirano robe vrijednosti nešto veće od milijardu KM, dok smo iz najveće ekonomije Evrope uvezli robe za oko 1,37 milijardi KM.

Izvoz u Poljsku je iznosio 86 miliona KM, a uvoz 404 miliona KM.

U Portugal je izvezeno proizvoda za devet miliona KM, dok je iz ove zemlje stiglo duplo više – 18 miliona KM.

Rumuniji je izvezeno 90 miliona KM robe, a došlo je za oko 128 miliona KM iz ove zemlje.

Slovačkoj je izvezeno robe za 77 miliona KM, a iz Slovačke je stiglo za oko 109 miliona KM.

Sloveniji smo plasirali robe za oko 577 miliona KM, a oko 440 miliona KM smo uvezli iz ove zemlje.

Španiji je plasirano proizvoda za oko 33 miliona KM, a 180 miliona KM je uvezeno.

I za kraj, Švedskoj je plasirano robe za 49 miliona KM, a oko 114 miliona KM je došlo iz ove zemlje.

Nastavi čitati

Društvo

KO KAŽE DA JE KRIZA? Drašković i prošle godine zaradio MILIONE u Srpskoj

Firme biznismena Rodoljuba Draškovića zaradile su prošle godine u Republici Srpskoj oko deset miliona maraka, pokazuju podaci iz privrednog registra.

Glavni temelj poslovne imperije Hercegovačkog kneza je preduzeće „RDT Swisslion“ odnosno fabrika konditorskih proizvoda u Trebinju koja je prošle godine zapošljavala 456 radnika.

Prijavljeni su rekordni prihodi od 91,64 miliona KM i dobit 9,17 miliona KM.

Biznis je u 2024. godini rastao s obzirom na to da je pretprošle godine dobit bila nepuna tri miliona KM iz 84,1 miliona KM prihoda.

Profitabilna je bila i kompanija „Swisslion GS“ koja upravlja turističkim kompleksom „Grad Sunca“ u Trebinju.

Prijavljen je promet od 3,7 miliona KM i zarada od 533.056 KM sa sedam zaposlenih radnika.

Draškovićeva fabrika alata „SL IAT Trebinje“ nakon dvije godine je isplivala iz minusa. Ostvaren je profit od 63.571 KM, a preduzeće je zadržalo promet iz prethodnih godina i on je bio 11,74 miliona KM.

Na kraju prošle godine zaposleno je bilo 278 radnika, najmanje u istoriji preduzeća.

Inače, Drašković je u septembru prošle godine saopštio da više neće investirati u Republiku Srpsku jer ga je vlast prevarila i izigrala i nije stvorila povoljan privredni ambijent.

„Republika Srpska je danas feudalna tvorevina i u takvim privrednim, društvenim i političkim prilikama nemam namjeru da investiram. U Republici Srpskoj jedino cvjeta korupcija i to na svim nivoima. Moje investicije svakako neće propasti, ali sam odlučio da više ne investiram“, poručio je tada on.
Takođe, prijetio je i pokretanjem međunarodne arbitraže protiv Republike Srpske, a u vezi sa privatizacijom Industrije alata Trebinje.
Capital

Nastavi čitati

Aktuelno