Američki predsjednik Donald Tramp saopštio je uoči sastanka sa ukrajinskim predsjednikom Vladimirom Zelenskim da želi da zaustavi rat u Ukrajini, a ne da ga nastavi. “Riješio sam šest ratova za šest mjeseci. Jedan od njih bio je moguća nuklearna katastrofa, a ipak moram da čitam i slušam `Volstrit džurnal` i mnoge druge koji zaista nemaju pojma, kako mi govore da je pogrešno sve što radim u vezi sa Rusijom i Ukrajinom. To je rat pospanog Džoa Bajdena, a ne moj. Ja sam ovdje samo da to zaustavim, a ne da ga dalje vodim”, objavio je Tramp na mreži “Trut soušl”.

Tramp je dodao da taj rat ne bi nikada izbio da je u to vrijeme bio predsjednik.

“Tačno znam šta radim i ne trebaju mi savjeti ljudi koji godinama rade na svim ovim sukobima i nikada nisu bili u stanju da urade bilo šta da ih zaustave. Oni su glupi ljudi, bez zdravog razuma, inteligencije ili razumijevanja i samo otežavaju popravljanje trenutne katastrofe između Rusije i Ukrajine. Uprkos svim mojim površnim i veoma ljubomornim kritičarima, uradiću to – uvijek to uradim!”, istakao je Tramp.

(Srna)

Predsjednik SAD Donald Tramp najavio je da će potpisati izvršni ukaz o zabrani slanja glasačkih listića poštom pred izbore na pola mandata koji su planirani za sljedeću godinu.

On je u objavi na mreži “Trut sošl” napisao da su SAD jedina zemlja koja i dalje koristi takav sistem, koji je nazvao “prevarom”.

“Svi drugi su odustali od toga, jer su se dogodile velike prevare. Započećemo to potpisivanjem izvršnog ukaza kako bismo imalo poštenije izbore i naići ćemo na oštro protivljenje demokrata, jer oni varaju na neviđenim nivoima. Prevara sa listićima poslatim poštom i korištenje glasačkih mašina koje su potpuna propast mora da prestane, sada!”, naveo je Tramp.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski doputovao je u Vašington gdje se danas sastaje sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom i najvažnijim evropskim liderima, u trenutku kada se sve glasnije govori o mogućem mirovnom sporazumu za okončanje rata u Ukrajini.

Dok Zelenski poručuje da mir mora biti „trajan i pravedan“, Tramp insistira da Kijev mora prihvatiti neke od ruskih uslova – među kojima su odricanje od Krima i odustajanje od članstva u NATO-u.

Zelenski: „Mir mora biti trajan“

Po dolasku u američku prijestonicu, Zelenski je na platformi X poručio da Ukrajina i njeni saveznici dijele zajedničku želju da se rat završi što prije:

„Svi dijelimo snažnu želju da se ovaj rat okonča na brz i pouzdan način. A mir mora biti trajan. Ne kao što je bilo ranije, kada je Ukrajina bila primorana da se odrekne Krima i dijela Donbasa, što je Putin iskoristio za novi napad. Ili kada su nam 1994. date takozvane bezbjednosne garancije koje nisu funkcionisale“, napisao je Zelenski.

On je istakao da „Krim nikada nije trebalo predati, baš kao što Ukrajinci nisu predali Kijev, Odesu ili Harkov posle 2022“. Dodao je da se ukrajinski vojnici bore „za svoju zemlju, za nezavisnost“ i da imaju uspjeha u Donjeckoj i Sumskoj oblasti.

„Uvjeren sam da ćemo odbraniti Ukrajinu, efikasno garantovati bezbjednost i da će naš narod uvijek biti zahvalan predsjedniku Trampu, Americi i svim saveznicima na podršci i neprocjenjivoj pomoći. Rusija mora da okonča ovaj rat koji je sama započela. Nadam se da će naša zajednička snaga sa Amerikom i evropskim prijateljima primorati Rusiju na pravi mir“, rekao je Zelenski.

Tramp: „Nema povratka Krima i nema NATO-a“

Sa druge strane, Tramp je pred današnji sastanak poručio da Zelenski može „gotovo odmah okončati rat sa Rusijom“ ako pristane na određene uslove.

„Predsjednik Ukrajine Zelenski može da okonča rat gotovo odmah, ako želi, ili može da nastavi da se bori. Nema povratka Krima, koji je Obama dao bez ispaljenog metka, i nema ulaska Ukrajine u NATO. Neke stvari se nikada ne mijenjaju“, napisao je Tramp na društvenim mrežama.

On je istakao da je današnji sastanak „veliki dan“, jer Bijela kuća nikada do sada nije ugostila toliko evropskih lidera odjednom.

Evropski lideri strahuju od pritiska na Zelenskog

U Bijelu kuću danas dolaze predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, francuski predsjednik Emanuel Makron, britanski premijer Kir Starmer, njemački kancelar Fridrih Merc, italijanska premijerka Đorđa Meloni, finski predsjednik Aleksandar Stub i generalni sekretar NATO-a Mark Rute.

Evropski zvaničnici, prenosi CNN, strahuju da će sastanak biti prilika da Tramp izvrši pritisak na Zelenskog da prihvati uslove koje je Vladimir Putin postavio tokom njihovog susreta na Aljasci prije dva dana.

Američki emisari: Putin popustio oko “garancija bezbjednosti”

Bijela kuća je signalizirala da postoji određeni pomak ka mogućem mirovnom sporazumu. Američki specijalni izaslanik Stiv Vitkof izjavio je da je Putin pristao da SAD ponude Ukrajini bezbjednosne garancije i da je spreman na određene ustupke u vidu „razmjene teritorija“.

„Putin je prihvatio da Sjedinjene Države mogu Ukrajini pružiti zaštitu sličnu NATO-ovom članu 5, što je način da se zaobiđe zahtjev Moskve da Ukrajina nikada ne uđe u NATO“, naveo je Vitkof.

Britanski i francuski lideri najavili su da su spremni da učestvuju u formiranju posebne „snage za garanciju bezbjednosti“ u Ukrajini, koja bi bila raspoređena nakon okončanja sukoba.

Ključni izazov: teritorijalna pitanja

Uprkos ovim signalima, Zelenski je naglasio da Ustav Ukrajine ne dozvoljava odricanje od teritorije ili „trgovinu zemljom“, ponovivši da je to nepremostiva crvena linija.

Današnji program predviđa bilateralni sastanak Trampa i Zelenskog u Ovalnom kabinetu, nakon čega slijedi širi susret sa evropskim liderima i generalnim sekretarom NATO-a.

Program sastanaka u Bijeloj kući (po lokalnom vremenu Vašingtona)

12:00 – Dolazak evropskih lidera u Bijelu kuću

13:00 – Tramp dočekuje Zelenskog

13:15 – Bilateralni sastanak Donalda Trampa i Volodimira Zelenskog u Ovalnom kabinetu

14:15 – Tramp pozdravlja evropske lidere

15:00 – Multilateralni sastanak Trampa, Zelenskog i evropskih lidera

Ključni učesnici sastanaka

Sjedinjene Američke Države – predsjednik Donald Tramp

Ukrajina – predsjednik Volodimir Zelenski

Evropska unija – Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije

NATO – generalni sekretar Mark Rute

Francuska – predsjednik Emanuel Makron

Njemačka – kancelar Fridrih Merc

Velika Britanija – premijer Kir Starmer

Italija – premijerka Đorđa Meloni

Finska – predsjednik Aleksandar Stub