Izraelski ministar nacionalne bezbjednosti Itamar Ben Gvir izjavio je danas da sporazum američkog predsjednika Donalda Trampa sa Iranom ne obavezuje Izrael zbog toga što, kako je naveo, nije podređen Sjedinjenim Američkim Državama

– Mi smo nezavisna i suverena zemlja -naveo je Ben Gvir, prenio je Tajms of Izrael.
On je istakao da Izrael nije potpisnik sporazuma SAD i Irana, kao i da taj dokument ne štiti izraelsku bezbjednost.

– Ne smijemo da se povučemo ni sa jedne teritorije (u Libanu) koju su naši borci osvojili – poručio je Ben Gvir.

Premijer Pakistana Šehbaz Šarif saopštio je sinoć da su SAD i Iran postigli mirovni sporazum i da su obe strane proglasile trenutni i trajni prekid vojnih operacija na svim frontovima, uključujući i Liban.

On je rekao da će sporazum biti potpisan 19. juna u Ženevi, a mediji navode da će nakon tog biti objavljen tekst sporazuma.

Na svjetskim tržištima, cijena nafte Brent je pala ispod 84 dolara po barelu, dok investitori očekuju otvaranje Ormuskog moreuza.

Pakistan, koji je posredovao u pregovorima između SAD i Irana, saopštio je da će zvanična ceremonija potpisivanja sporazuma biti održana 19. juna u Švajcarskoj.

Zamjenik šefa diplomatije Irana potvrdio sporazum

Zamjenik ministra spoljnih poslova Irana Kazem Garibabadi potvrdio je tokom razgovora na državnoj televiziji da je sporazum sa SAD finalizovan. Donald Tramp je tim povodom na društvenim mrežama napisao: “Neka nafta ponovo teče!“

Ipak, analitičarka energetskog tržišta Vandana Hari iz kompanije Vanda Insights upozorila je da nedostatak detalja o sadržaju sporazuma može izazvati dodatnu nervozu i neizvjesnost na tržištu.

“To bi moglo da znači još jednu nedjelju neizvjesnosti i velike volatilnosti na tržištu nafte”, ocijenila je Hari.

Ormuz bio zatvoren od početka sukoba

Ormuski moreuz praktično je zatvoren ubrzo nakon što su SAD i Izrael 28. februara pokrenuli vazdušne napade na Iran.

Nakon početka sukoba, Teheran je zaprijetio napadima na brodove koji koriste ovaj strateški važan plovni put kroz koji u normalnim okolnostima prolazi oko 20 odsto svjetskog izvoza nafte i tečnog prirodnog gasa.

Berze pozitivno reagovale na sporazum

Globalna energetska tržišta posljednjih mjeseci prolazila su kroz velike oscilacije, a cijene su često naglo rasle ili padale u zavisnosti od razvoja događaja u sukobu između SAD, Izraela i Irana.

Prije početka rata, cijena nafte Brent iznosila je oko 70 dolara po barelu, dok je tokom sukoba dostigla vrhunac od približno 120 dolara.

Na azijskim berzama zabilježen je snažan rast. Japanski indeks Nikkei 225 završio je trgovanje sa rastom od pet odsto, dok je južnokorejski Kospi porastao za 5,2 odsto.

U Evropi je njemački DAX porastao za oko 1,7 odsto, isto koliko i francuski CAC 40, dok je londonski FTSE 100 ojačao za 0,6 odsto.

Normalizacija saobraćaja neće biti brza

Stručnjaci upozoravaju da promet nafte kroz Ormuz neće odmah biti vraćen na nivo prije sukoba.

Prema riječima Endrua Lipoua iz konsultantske kuće Lipow Oil Associates, najprije će morati da budu uklonjene mine iz plovnog puta, što bi moglo da traje od nekoliko nedjelja do čak šest mjeseci.

On je dodao da veliki broj tankera trenutno čeka prolazak kroz moreuz, kao i da će biti potrebno više nedjelja da se proizvodnja i utovar nafte vrate u uobičajene tokove.

Slično mišljenje izneo je i penzionisani kontraadmiral američke mornarice Mark Montgomeri, koji smatra da potpuna normalizacija neće biti moguća preko noći.

“Biće potrebno između mjesec i mjesec i po dana da se uspostavi normalan balans u isporukama i nesmetano kretanje brodova”, rekao je Montgomeri.

Pesticidi koji se godinama nalaze na spisku zabranjenih, ponovo su pronađeni u prehrambenim proizvodima širom Evropske unije.

Naime, testovi su sprovedeni u Holandiji, Francuskoj, Austriji i Njemačkoj i pokreću ozbiljna pitanja o bezbjednosti hrane, kontroli uvoza i uticaju globalnog lanca snabdijevanja koji, upozoravaju stručnjaci, vraća “zabranjene hemikalije” u EU na zadnja vrata.

Tom prilikom, u analizi koja je obuhvatila 64 uzorka proizvoda, uključujući pirinač, mljeveni biber, različite vrste čaja, seme kima i karija u prahu, otkrili su prisustvo pesticida koji su zabranjeni u Evropskoj uniji u širokom spektru prehrambenih proizvoda, a rezultati su pokazali da su u 49 od 64 analizirana proizvoda pronađeni ostaci jednog ili više pesticida, dok je čak 45 proizvoda sadržalo supstance koje nisu odobrene u EU.

U 14 uzoraka koncentracije pesticida su prelazile zakonski dozvoljene granice, zbog čega takvi proizvodi ne bi trebalo da se nalaze na tržištu.

Popularni začini pod napadom

Posebno je zabrinjavajuća činjenica da su svi analizirani uzorci paprike u prahu, čilija i kima sadržali ostatke pesticida koji nisu odobreni u Evropskoj uniji, a čak 22 različita pesticida otkrivena su u jednom uzorku paprike u prahu, uključujući šest zabranjenih u EU, objavio je Foodwatch na svojoj veb stranici.

Ono što izaziva dodatnu zabrinutost je što, iako je njihova upotreba unutar EU zabranjena, pojedinačnim državama članicama je i dalje dozvoljeno da izvoze ove hemikalije u treće zemlje, koje se potom tamo koriste u poljoprivrednoj proizvodnji, a zatim se vraćaju na evropsko tržište kao ostaci uvezene hrane.

Stručnjaci ovu pojavu nazivaju “bumerangom toksičnih pesticida” i upozoravaju na potencijalni rizik po zdravlje potrošača.

Među najčešće otkrivanim pesticidima koji nisu odobreni za upotrebu u Evropskoj uniji su hlorfenapir, bifentrin, spirotetramat, klotianidin, tiametoksam, imidakloprid i izoprotiolan.

Novi planovi

Potrošačke grupe upozoravaju na planove Evropske komisije da ubrza paket regulatornih promjena za koje kažu da bi mogle oslabiti postojeće standarde bezbjednosti hrane. Od prijedloga se očekuje da istovremeno izmijeni zakonske propise koji se odnose na procjenu bezbjednosti pesticida, dozvoljene nivoe ostataka pesticida u hrani i kontrolu uvoza.

Kritičari kažu da bi takav ubrzani proces mogao dovesti do smanjenja zaštite potrošača bez dovoljne stručne debate i nadzora.

Iz tog razloga, organizacije pozivaju članove Evropskog parlamenta da zaštitu bezbjednosti hrane zadrže među prioritetima evropske politike i da se suprotstave mogućem slabljenju postojećih standarda.