Connect with us

Politika

Biću funkcioner Srpske, a ne bosanski ili sarajevski kao Šarović

Željka Cvijanović, kandidat SNSD-a za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske u pisanom intervju za “Nezavisne novine” rekla je da će se unutrašnja politička kriza u Bosni i Hercegovini, koja predugo traje, riješiti onda kada svi unutra, ali i spolja budu željeli da realno sagledavaju stvari.

Govoreći o predstojećim izborima, Cvijanovićeva je rekla da je njena i prednost Milorada Dodika, kandidata SNSD-a za predsjednika Republike Srpske, dovoljno velika kao i za parlamentarne liste.

“Drugi oktobar je blizu. Do tada su pobjednici svi, pa tako i pričaju u kampanji, a od tada samo oni koje narod izabere”, rekla je Cvijanovićeva.

Odgovarajući na pitanje da li još postoji šansa da Bosna i Hercegovina profunkcioniše, Cvijanovićeva je istakla da postoji, ali da to podrazumijeva da se držimo ustava, da se ne otima od entiteta i ne uzurpiraju nadležnosti te da se gradi unutrašnji dogovor umjesto da se guše različiti identiteti.

“Otvorena sam za dogovor, jer znam da bez njega nema napretka BiH, ali i svjesna da je moja uloga tamo da zaštitim poziciju Republike Srpske onda kad je ugrožena. Konačno, biću izabrana u Republici Srpskoj, što znači da ću tamo, iako na poslu u Sarajevu, biti i dalje funkcioner i političar Republike Srpske, a ne bosanski ili sarajevski političar ili funkcioner. Po tome se, uz sve ostalo, definitivno razlikujem od Mirka Šarovića”, rekla je Cvijanovićeva.

NN: Da li ste zadovoljni dosadašnjom kampanjom za izbore? Nekako se stiče utisak da narod nije bio nikad ravnodušniji kada je riječ o izborima.

CVIJANOVIĆ: Izuzetno sam zadovoljna i energijom i posjetom na našim tribinama i nemam taj osjećaj da je narod ravnodušan. Mislim, naprotiv, da su naši ljudi izuzetno zainteresovani za budućnost i svjesni izazovnih vremena, ali i činjenice da se kroz ovako globalno teška vremena može proći samo ako zadržimo snažne institucije Republike Srpske i stabilnu vlast.

NN: Kako ocjenjujete dosadašnji rad Predsjedništva BiH i da li biste nešto eventualno drugačije radili? Koliko je uopšte moguće mijenjati neke stvari kada je riječ o radu Predsjedništva BiH i koliko će, ukoliko pobijedite, biti lakše ili teže obavljati funkciju člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske poslije Milorada Dodika?

CVIJANOVIĆ: Isto pitanje sam dobijala i kad sam poslije predsjednika Dodika dolazila na poziciju premijera, ali i predsjednika Republike, pa ću vam isto i odgovoriti da mi je to prednost, a ne neka otežavajuća okolnost.

Mi smo partija koja ima snažnog lidera i navikli smo da igramo kao tim sa svim našim ljudima. Nismo partija u kojoj lideri nosaju kabanice i kišobrane za kandidatima u kampanji, niti smo partija u kojoj članovi ne vjeruju u liderstvo onog ko je formalno prvi, kao što je to slučaj sa PDP-om i SDS-om.

Što se Predsjedništva BiH tiče, ono je radilo u skladu sa okolnostima i atmosferom koja je vladala tamo, ali i u BiH. Druga dva člana su se borila za neustavnu BiH, a Milorad Dodik za ustavnu, u kojoj Republika Srpska ima svoje ustavom definisano mjesto.

Otvorena sam za dogovor, jer znam da bez njega nema napretka BiH, ali i svjesna da je moja uloga tamo da zaštitim poziciju Republike Srpske onda kad je ugrožena. Konačno, biću izabrana u Republici Srpskoj, što znači da ću tamo, iako na poslu u Sarajevu, biti i dalje funkcioner i političar Republike Srpske, a ne bosanski ili sarajevski političar ili funkcioner. Po tome se, uz sve ostalo, definitivno razlikujem od Mirka Šarovića.

NN: U više navrata ste istakli da je Vaša pobjeda i pobjeda Milorada Dodika izvjesna. Koja je Vaša prednost u odnosu na Mirka Šarovića, glavnog protivkandidata za funkciju člana Predsjedništva BiH?

CVIJANOVIĆ: Ta prednost je dovoljno velika za oba naša pojedinačna kandidata, kao i za naše parlamentarne liste.

Drugi oktobar je blizu. Do tada su pobjednici svi, pa tako i pričaju u kampanji, a od tada samo oni koje narod izabere.

NN: Kako vidite trenutnu političku situaciju u Bosni i Hercegovini s obzirom na to da mnogi tvrde da BiH nikada nije bila u većoj krizi? Od čega zavisi ili od koga zavise neki budući politički procesi, od domaćih lidera ili ipak od međunarodne zajednice?

CVIJANOVIĆ: Sa okruženjem i svijetom dijelimo tešku situaciju i ne možemo izbjeći sve posljedice ove globalne krize.

Mi smo u Republici Srpskoj posvećeni očuvanju naše ekonomske stabilnosti i bilo bi dobro da umjesto opstrukcije imamo stvarne partnere u drugom entitetu da se ovim nedaćama što lakše odupremo. Ali, u svakom slučaju, čuvamo naš sistem stabilnim.

Što se tiče unutrašnjih odnosa u BiH, bojim se da je i ova globalna kriza dovela do toga da se ona više koristi za političko svrstavanje nego na odupiranje novonastalim problemima.

Unutrašnja politička kriza u BiH predugo traje, a riješiće se onda kad svi unutra, ali i spolja, budu željeli da realno sagledavaju stvari.

NN: Da li i dalje postoji šansa da Bosna i Hercegovina profunkcioniše i šta je preduslov da se to desi?

CVIJANOVIĆ: Postoji, naravno, ali to podrazumijeva da se držimo Ustava, da se ne otima od entiteta i ne uzurpiraju nadležnosti, da gradimo unutrašnji dogovor umjesto da se guše različiti identiteti, da sami tražimo racionalna rješenja umjesto što se pojedini uzdaju u neke strance da odlučuju umjesto domaćih institucija.

NN: Ukoliko osvojite mjesto u Predsjedništvu BiH, na čemu ćete insistirati i šta će biti prioriteti u radu?

CVIJANOVIĆ: Ustav i dogovor, ako nema dogovora, onda Ustav i mehanizam zaštite koji on predviđa.

Nered koji je zahvatio spoljnopolitičku aktivnost BiH i zloupotreba spoljne politike za prljanje drugih u BiH mora prestati, jer će onda ono što je već prilično udaljeno i razjedinjeno biti nemoguće sastaviti.

Politika

DRINIĆ “BANJALUKA PONOVO SVJEDOK INSTITUCIONALNOG CIRKUSA! Odbornici traže rad, SNSD blokira”

Banjaluka ponovo je svjedok institucionalnog cirkusa, poručuje šef kluba odbornika PDP Nebojša Drinić. Prema njegovim riječima, 11 odbornika zvanično je tražilo zakazivanje sjednice Skupštine grada, što prema Poslovniku obavezuje predsjednika Skupštine da sjednicu zakaže. Ipak, kako ističe Drinić, Ljubo Ninković pravila priznaje samo kada to odgovara većini predvođenoj SNSD-om.

„Ne zaboravite da taj čovjek svakog mjeseca prima platu koja, sa naknadama, ide i do 10.000 KM. Za šta? Za blokadu, nerad i ugrožavanje funkcionisanja života u gradu“, rekao je Drinić.

On podsjeća na alarmantne činjenice koje pokazuju nefunkcionisanje Skupštine u prethodnom periodu:

Tokom cijelog mandata održane su samo četiri redovne sjednice.

Budžet za ovu godinu još uvijek nije stigao pred odbornike, iako je trebao biti dostavljen u novembru.

Na republičkom nivou, gdje SNSD kontrolira vlast, u ovoj godini provedena su dva rebalansa budžeta, dok je u Banjaluci – najvećem gradu Srpske – sproveden samo jedan rebalans u posljednjih pet godina.

Nedavno je smijenjen predsjednik GrO SNSD, nakon što su se u javnosti pojavile ozbiljne optužbe koje ga dovode u vezu sa licima iz kriminalnog miljea i narkoticima.

„Nakon smjene iz SNSD-a je rečeno da će stvari promijeniti, ali su odmah pogazili riječ. Ništa novo. I dalje ignorišu 11 potpisa odbornika, ignorišu Poslovnik, ignorišu zakone i građane. Takvi ljudi ne zaslužuju ništa, osim da postanu politička prošlost i to temom slobodnog pada“, zaključio je Drinić.

Situacija dodatno pokazuje napetosti između vlasti i opozicije u Skupštini grada, dok građani Banjaluke čekaju funkcionalnu lokalnu vlast i odgovorno upravljanje gradskim budžetom.

Nastavi čitati

Politika

STANIVUKOVIĆ ŽESTOKO “Mi smo pokazali RAD, ENERGIJU I REZULTATE, a od skupštinske većine tražimo da PRESTANE sa blokadama”

Danas smo uradili ono što je naš posao, a to znači da u ovom trenutku imamo 11 vrijednih odbornika koji hoće da rade. Moja želja kao gradonačelnika jeste da napravimo razliku između odbornika koji hoće da rade i onih koji su neradnici – iz SNSD-a i koalicionih partnera.

Kazao je ovo gradonačelnik Draško Stanivuković koji je na inicijativu 11 odbornika iz Pokreta Sigurna Srpska, Narodnog fronta i Liste za pravdu i red za danas zakazao sjednicu Skupštine Grada, a na koju nisu došli odbornici iz skupštinske većine.

-Ne znam kako to može da bude normalno da imamo odbornike i rukovodstvo Skupštine Grada koji neće da rade. Republika Srpska i srpski narod mogu da napreduju jedino kada se otarasimo neradnika u svim institucijama. Je li moguće da nemamo redovne sjednice? Pitam predsjedništvo SNSD-a zar je moguće da nema sjednica Skupštine Grada. Kakav je to zaključak sa jučerašnjeg predsjedništva Gradskog odbora SNSD-a da sjednica bude jednom mjesečno. Jeste li onda time priznali da pet godina ne radite i da blokirate grad, pa da sad kao šestu godinu počinjete da radite. Dozlogrdio nam je taj nerad i ovo danas nije performans, nego naše radno mjesto. Pokazali smo odgovornost i 11 odbornika je došlo i trebali su i drugi da dođu da radimo, ali nisu htjeli – kazao je gradonačelnik.

Napoiminje da je Nacrt budžeta Grada već 30 dana u fioci kod predsjednika Skupštine Grada.

-Ako je po njihovom principu potrebno 30 dana da Nacrt budžeta bude u raspravi, znači nećemo imati prijedlog do početka januara. Je li nam time opet najavljujete privremeno finansiranje – upitao je gradonačelnik.

Ističe da se pisalo i reosrnom ministarstvu da se sjednice održavaju.

-Nisu nam odgovorili, iako je njihova nadležnost da ove neradnike natjeraju da rade. Mi se nalazimo u jednom zatočeništvu onih koji neće da rade. A bez budžeta kako da grad funkcioniše – kaže gradonačelnik.

Pozvao je Skupštinu da zakaže redovnu sjednicu i ponovio da je neshvatljivo da se zaključci u vezi sa funkcionisanjem grada donose u salama političkih stranaka.

-Uslovi za rad rukovodstvu Skupštine su obezbijeđeni i pitanje je kada će da zakaže sjednicu – zaključio je gardonačelnik.

U ime Kluba odbornika PDP-a Nebojša Drinić kazao je da se nažalost, od 2020. godine odvija i dalje politika opstrukcija prema Banjaluci i njenim građanima.

-Ovo je klasična politička sabotaža i odluke za grad donose u prostorijama crvenog komiteta. I jule su rekli da će se sjednice Skupštine održavati jednom mjesečno i u tom pravcu ako su imali namjeru da to ispoštuju vjerovali smo da će normalizovati rad i doći danas da rade. Ali i ovo obećanje od juče su pogazli su kao i ona ranije. Iskreno se nadam i da ako postoji namjera da se radi, da predsjednik već danas može da zakaže redovno zasjedanje – kazao je Drinić.

Ističe da su svojim blokadama i neodržavanjem sjednica oštetili budžet Grada za oko 20 miliona KM.

-Takođe, neka objasne građanima zašto neće da donesu odluku za gradnju vodovodne mreže za potkozarska sela, zašto ne kreće izgradnja vrtića koji su obećani iz budžeta predsjednika Republike i dr. – naveo je Drinić.

Nastavi čitati

Politika

GRUBOR “VLAST MORA PRESTATI DA OBESMIŠLJAVA REFERENDUM i odredi datum izjašnjavanja o Šmitovim odlukama”

Vrijeme je da vladajuća koalicija prestane da obesmišljava i zloupotrebljava instituciju referenduma kao suvereno, ustavno i zakonsko pravo građana Republike Srpske i da, umjesto što o toj temi trguje sa pojedinim političkim krugovima iz Sarajeva i dijelom stranih moćnika, konačno odredi datum za održavanje zakazanog, pa više puta odlaganog referenduma o tzv. „Šmitovim odlukama“ – poručio je potpredsjednik Pokreta Svojim putem i član Predsjedništva Pokreta Sigurna Srpska dr Milan Grubor.

On zahtijeva od predsjednika Republike Srpske, ma ko to bio, da iskoristi svoj ustavni kapacitet i politički legitimitet i spriječi dalju praksu opstrukcije referenduma.

Grubor podsjeća da su, među prvima iz opozicije, tražili da se od ideje referenduma — koji je NSRS prvobitno zakazala za 25. oktobar, pa pomjerila na 23. novembar, a zatim najavila 9. januar — ne odustaje, jer bi to, kako kaže, značilo ne samo delegitimizaciju referenduma kao najvišeg oblika neposrednog izjašnjavanja građana, već i poništavanje same Narodne skupštine kao najvišeg zakonodavnog i predstavničkog tijela u Srpskoj.

„Zašto je vlast, nakon prihvatanja američkog dogovora, iznenada zaćutala o referendumu koji je do tada nazivala ‘kapitalnim političkim događajem za Srpsku’? Da li se vlast uplašila onoga što bi, prema Zakonu o referendumu i građanskoj inicijativi, bila obavezna da uradi ako bi na referendum izašla natpolovična većina upisanih birača i većinski izglasala nepriznavanje Šmitovih odluka?“ – upitao je Grubor.

On je naglasio da bi, u tom slučaju, „nadležni organ imao obavezu da, u skladu sa Ustavom i zakonima Srpske, donese odgovarajući akt koji bi odražavao na referendumu izraženu volju naroda“.

Nastavi čitati

Aktuelno