Connect with us

Politika

Biću funkcioner Srpske, a ne bosanski ili sarajevski kao Šarović

Željka Cvijanović, kandidat SNSD-a za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske u pisanom intervju za “Nezavisne novine” rekla je da će se unutrašnja politička kriza u Bosni i Hercegovini, koja predugo traje, riješiti onda kada svi unutra, ali i spolja budu željeli da realno sagledavaju stvari.

Govoreći o predstojećim izborima, Cvijanovićeva je rekla da je njena i prednost Milorada Dodika, kandidata SNSD-a za predsjednika Republike Srpske, dovoljno velika kao i za parlamentarne liste.

“Drugi oktobar je blizu. Do tada su pobjednici svi, pa tako i pričaju u kampanji, a od tada samo oni koje narod izabere”, rekla je Cvijanovićeva.

Odgovarajući na pitanje da li još postoji šansa da Bosna i Hercegovina profunkcioniše, Cvijanovićeva je istakla da postoji, ali da to podrazumijeva da se držimo ustava, da se ne otima od entiteta i ne uzurpiraju nadležnosti te da se gradi unutrašnji dogovor umjesto da se guše različiti identiteti.

“Otvorena sam za dogovor, jer znam da bez njega nema napretka BiH, ali i svjesna da je moja uloga tamo da zaštitim poziciju Republike Srpske onda kad je ugrožena. Konačno, biću izabrana u Republici Srpskoj, što znači da ću tamo, iako na poslu u Sarajevu, biti i dalje funkcioner i političar Republike Srpske, a ne bosanski ili sarajevski političar ili funkcioner. Po tome se, uz sve ostalo, definitivno razlikujem od Mirka Šarovića”, rekla je Cvijanovićeva.

NN: Da li ste zadovoljni dosadašnjom kampanjom za izbore? Nekako se stiče utisak da narod nije bio nikad ravnodušniji kada je riječ o izborima.

CVIJANOVIĆ: Izuzetno sam zadovoljna i energijom i posjetom na našim tribinama i nemam taj osjećaj da je narod ravnodušan. Mislim, naprotiv, da su naši ljudi izuzetno zainteresovani za budućnost i svjesni izazovnih vremena, ali i činjenice da se kroz ovako globalno teška vremena može proći samo ako zadržimo snažne institucije Republike Srpske i stabilnu vlast.

NN: Kako ocjenjujete dosadašnji rad Predsjedništva BiH i da li biste nešto eventualno drugačije radili? Koliko je uopšte moguće mijenjati neke stvari kada je riječ o radu Predsjedništva BiH i koliko će, ukoliko pobijedite, biti lakše ili teže obavljati funkciju člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske poslije Milorada Dodika?

CVIJANOVIĆ: Isto pitanje sam dobijala i kad sam poslije predsjednika Dodika dolazila na poziciju premijera, ali i predsjednika Republike, pa ću vam isto i odgovoriti da mi je to prednost, a ne neka otežavajuća okolnost.

Mi smo partija koja ima snažnog lidera i navikli smo da igramo kao tim sa svim našim ljudima. Nismo partija u kojoj lideri nosaju kabanice i kišobrane za kandidatima u kampanji, niti smo partija u kojoj članovi ne vjeruju u liderstvo onog ko je formalno prvi, kao što je to slučaj sa PDP-om i SDS-om.

Što se Predsjedništva BiH tiče, ono je radilo u skladu sa okolnostima i atmosferom koja je vladala tamo, ali i u BiH. Druga dva člana su se borila za neustavnu BiH, a Milorad Dodik za ustavnu, u kojoj Republika Srpska ima svoje ustavom definisano mjesto.

Otvorena sam za dogovor, jer znam da bez njega nema napretka BiH, ali i svjesna da je moja uloga tamo da zaštitim poziciju Republike Srpske onda kad je ugrožena. Konačno, biću izabrana u Republici Srpskoj, što znači da ću tamo, iako na poslu u Sarajevu, biti i dalje funkcioner i političar Republike Srpske, a ne bosanski ili sarajevski političar ili funkcioner. Po tome se, uz sve ostalo, definitivno razlikujem od Mirka Šarovića.

NN: U više navrata ste istakli da je Vaša pobjeda i pobjeda Milorada Dodika izvjesna. Koja je Vaša prednost u odnosu na Mirka Šarovića, glavnog protivkandidata za funkciju člana Predsjedništva BiH?

CVIJANOVIĆ: Ta prednost je dovoljno velika za oba naša pojedinačna kandidata, kao i za naše parlamentarne liste.

Drugi oktobar je blizu. Do tada su pobjednici svi, pa tako i pričaju u kampanji, a od tada samo oni koje narod izabere.

NN: Kako vidite trenutnu političku situaciju u Bosni i Hercegovini s obzirom na to da mnogi tvrde da BiH nikada nije bila u većoj krizi? Od čega zavisi ili od koga zavise neki budući politički procesi, od domaćih lidera ili ipak od međunarodne zajednice?

CVIJANOVIĆ: Sa okruženjem i svijetom dijelimo tešku situaciju i ne možemo izbjeći sve posljedice ove globalne krize.

Mi smo u Republici Srpskoj posvećeni očuvanju naše ekonomske stabilnosti i bilo bi dobro da umjesto opstrukcije imamo stvarne partnere u drugom entitetu da se ovim nedaćama što lakše odupremo. Ali, u svakom slučaju, čuvamo naš sistem stabilnim.

Što se tiče unutrašnjih odnosa u BiH, bojim se da je i ova globalna kriza dovela do toga da se ona više koristi za političko svrstavanje nego na odupiranje novonastalim problemima.

Unutrašnja politička kriza u BiH predugo traje, a riješiće se onda kad svi unutra, ali i spolja, budu željeli da realno sagledavaju stvari.

NN: Da li i dalje postoji šansa da Bosna i Hercegovina profunkcioniše i šta je preduslov da se to desi?

CVIJANOVIĆ: Postoji, naravno, ali to podrazumijeva da se držimo Ustava, da se ne otima od entiteta i ne uzurpiraju nadležnosti, da gradimo unutrašnji dogovor umjesto da se guše različiti identiteti, da sami tražimo racionalna rješenja umjesto što se pojedini uzdaju u neke strance da odlučuju umjesto domaćih institucija.

NN: Ukoliko osvojite mjesto u Predsjedništvu BiH, na čemu ćete insistirati i šta će biti prioriteti u radu?

CVIJANOVIĆ: Ustav i dogovor, ako nema dogovora, onda Ustav i mehanizam zaštite koji on predviđa.

Nered koji je zahvatio spoljnopolitičku aktivnost BiH i zloupotreba spoljne politike za prljanje drugih u BiH mora prestati, jer će onda ono što je već prilično udaljeno i razjedinjeno biti nemoguće sastaviti.

Politika

PAŽNJA BIRAČI: CIK objavio kako pravilno popuniti glasački listić, JEDNA STVAR POSEBNO VAŽNA

Centralna izborna komisija BiH objavila je video priloge namjenjene za informisanje birača “Kako pravilno označiti glasačke listiće?” i to posebno za birače iz Republike Srpske, FbiH za birače iz Brčko Distrikta BiH sa entitetskim državljanstvom FBiH i za birače Brčko Distrikta.

Kako pravilno označiti glasački listić Republika Srpska – Opšti izbori 2026

Kako pravilno označiti glasački listić – Federacija Bosne i Hercegovine – Opšti izbori 2026

Kako pravilno označiti glasački listić – Brčko distriktu BiH – Opšti izbori 2026 – entitetsko državljanstvo FBiH

Kako pravilno označiti glasački listić – Brčko distriktu BiH – Opšti izbori 2026 – entitetsko državljanstvo Republike Srpsk

 

Nastavi čitati

Politika

BASARA “Četvrto dijete ne smije biti manje vrijedno od trećeg, ZAŠTO SISTEM SMANJUJE podršku višečlanim porodicama?”

Ovlašteni potpisnik u Odjeljenju za brigu o porodici i demografiju Grada Banja Luka, Adriana Basara, upozorila je na nelogične razlike u naknadama i dodacima za djecu, poručivši da društvo koje se suočava sa demografskim padom mora mijenjati sistemski odnos prema porodicama.

Ona je istakla da trenutni sistem šalje pogrešnu poruku roditeljima, jer finansijska podrška na republičkom nivou umjesto da raste, opada nakon trećeg rođenog djeteta.

Poređenje novčane podrške na republičkom nivou:

Vrsta podrške Treće dijete Četvrto dijete
Pronatalitetna naknada 600 KM 450 KM
Dječiji dodatak 169 KM 117 KM

„Društvo u kojem je evidentan pad demografske slike iz godine u godinu ne može dopustiti da je četvrto dijete po redu rođenja manje vrijedno nego treće. Ako nam je cilj više djece, onda ne možemo četvrto dijete podržavati manje nego treće. A gdje su peto, šesto, sedmo dijete?“, upitala je Basara.

Kao majka četvoro djece i dugogodišnja aktivistkinja u udruženjima višečlanih porodica, naglasila je da roditelji ne traže nikakve privilegije, već sistemsko uvažavanje.

„To ne govorim samo o porodicama sa četvoro i više djece, već i o roditeljima jednog djeteta koji danas razmišljaju mogu li uopšte imati drugo. Svako dijete mora biti posmatrano kao najveći kapital Republike Srpske. Zato se zalažem za konkretnu demografsku, a ne samo socijalnu politiku. Ne možemo imati društvo iz kojeg odlaze mladi bračni parovi, čitave porodice i djeca, a istovremeno imati sistem koji nakon trećeg djeteta smanjuje podršku“, istakla je ona.

Basara je zaključila da je Republici Srpskoj potrebna dugoročna vizija koja podstiče širenje porodice.

„Ne treba nam politika koja porodici poručuje: ‘Treće je dovoljno’. Treba nam politika koja kaže: svako sljedeće dijete je dobrodošlo, svaka porodica je važna i što je porodica veća, podrška mora biti veća, a ne manja. Ne rađamo djecu da očekujemo pomoć države, ali država treba da prepozna šta je njen kapital. To je demografska politika koja gleda u budućnost — za više djece, za jače porodice i za Republiku Srpsku koja raste“, poručila je Basara.

Nastavi čitati

Politika

DIZEL SKUPLJI NEGO U SLOVENIJI! Kresojević “Nemamo evropske plate, ALI IMAMO EVROPSKE CIJENE”

Narodni poslanik Bojan Kresojević upozorio je na drastičan pad životnog standarda građana usled konstantnog rasta cijena energenata i osnovnih namirnica, poručivši da nadležni svjesno ignorišu krizu dok dodatno pune budžet preko leđa naroda.

Narodni poslanik PDP-a / PSS-a Bojan Kresojević oštro je kritikovao ekonomsku politiku vlasti, ističući da građani Republike Srpske plaćaju gorivo po cijenama višim nego u pojedinim zemljama Evropske unije sa značajno višim standardom.

„Cijene gore kao na benzin, a Vlada se češlja. Nemamo evropske plate, ali imamo evropske cijene goriva! Cijena dizela kod nas je prešla 3,90 KM odnosno 2 evra, dok je, na primjer, u Sloveniji 1,85 evra. Prosječna plata u Sloveniji iznosi oko 1.700 evra, a u Srpskoj oko 850 evra“, poručio je Kresojević.

On upozorava da se efekat poskupljenja naftnih derivata neće zaustaviti samo na pumpama, već da slijedi lančana reakcija koja će dodatno pogoditi kućne budžete.

„Rast cijena goriva neće ostati na benzinskoj pumpi, već će se proširiti na pekaru, market, ali i struju koju ova vlast želi poskupjeti odmah poslije izbora. Dok narodu daju mrvice, u posljednjih 5 godina hljeb je poskupio 100%“, istakao je Kresojević.

Kresojević se osvrnuo i na budžetske prihode, navodeći da država koristi krizu za ostvarivanje ekstra profita kroz poreze.

„Za to vrijeme država zarađuje na PDV-u — samo od povećanja cijene uzme 20 feninga po litri, a narodu vrati samo 10. Da budžet nije rezervisan za Serdarova i slične, vlast bi ukinula akcizu na gorivo od 30 feninga dok traje kriza. Ovako, budžet je prazan“, naveo je on.

Na kraju je poručio da donosioci odluka ne osjećaju teret krize jer troškove prebacuju na javni sektor i građane.

„Oni voze službena auta, njima je gorivo jeftino. Na izborima 4. oktobra birate da li će gorivo biti jeftino njima ili narodu“, zaključio je Kresojević.

Nastavi čitati

Aktuelno