Connect with us

Politika

BiH grca pod fiskalnim pritiskom i inflacijom, SPAS U HITNIM REFORMAMA

Bosni i Hercegovini su potrebne hitne reforme kako bi održala ekonomski rast i približila se Evropskoj uniji, navodi se u zaključcima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za ovu godinu.

Oni su upozorili da se Bosna i Hercegovina suočava s usporavanjem ekonomskog rasta, rastom inflacije i povećanim fiskalnim pritiscima, dok bez snažnijih reformi neće moći ostvariti značajniji napredak prema ekonomskom standardu Evropske unije.

“Rast ekonomije slabi pod uticajem viših cijena energije, slabije potražnje iz Evropske unije i povećane globalne neizvjesnosti”, naveli su iz MMF-a.

Očekuje se da privredni rast u ovoj godini bude dva odsto

Prema njihovim procjenama, privredni rast BiH usporio je sa 3,2 odsto u 2024. na 2,1 odsto u 2025. godini, dok se za 2026. očekuje dodatno usporavanje na dva odsto.

“Istovremeno, inflacija je sa 1,7 odsto u 2024. porasla na četiri odsto u 2025. godini, a tokom ove godine mogla bi dostići 5,4 odsto. Rast u srednjem roku postepeno će se oporavljati prema nivou od tri odsto, ali takva dinamika neće biti dovoljna za značajnije približavanje životnog standarda zemljama Evropske unije bez ozbiljnijih strukturnih reformi”, istakli su iz Međunarodnog monetarnog fonda.

Dodali su da se među glavnim rizicima izdvajaju slabiji rast ključnih trgovinskih partnera, dugotrajno visoke cijene energije, stroži globalni finansijski uslovi i političke tenzije unutar zemlje.

Fiskalna politika i dalje ostaje ekspanzivna

“Fiskalna politika i dalje ostaje ekspanzivna te doprinosi rastu budžetskih deficita, javnog duga i inflatornih pritisaka. Konsolidovani deficit opšte vlade kontinuirano raste od 2022. godine, a prema projekcijama, mogao bi dostići četiri odsto bruto domaćeg proizvoda u 2026. godini. Kao glavni razlozi navode se povećanja penzija, socijalnih davanja i plata u javnom sektoru”, piše u ovim zaključcima.

Iz MMF-a su upozorili da se povećani deficiti finansiraju rekordnim spoljnim zaduživanjem.

“Republika Srpska zadužila se za ukupno 750 miliona evra, što predstavlja 7,3 odsto BDP-a tog entiteta, dok je Federacija BiH osigurala 800 miliona evra, odnosno 3,9 odsto svog BDP-a.

Zbog toga MMF poziva vlasti da se suzdrže od novih mjera koje bi dodatno povećavale deficit te da eventualne viškove prihoda iskoriste za obnovu fiskalnih rezervi”, dodali su iz MMF-a.

Prethodnih godina se radilo na ekonomskim blokadama

Ekonomista Admir Čavalić kaže za “Nezavisne novine” da je ovo ispravna ocjena MMF-a.

“Mislim da je ovo rezultat činjenice da se prethodnih godina radilo na ekonomskim politikama dodatnih regulacija, blokada, zabrana rada, inspekcijskog terora i sličnog. Ovo ne donosi rezultate po pitanju ekonomskog rasta”, naglasio je Čavalić.

Prema njegovim riječima, treba da imamo inkluzivne politike koje će omogućiti dinamiziranje tržišta i tržišnih odnosa koje su vrlo bitne u kontekstu ekonomskog rasta Bosne i Hercegovine.

“Šta to konkretno znači? Pa, evo, na primjer, u Federaciji BiH to je dodatno spuštanje zbirne stope doprinosa, intenziviranje liberalizacije finansijskih tržišta i tako dalje. Takođe, stale su te reforme u kontekstu priključenja SEPA, a sada dospijevamo i na “sivu listu”. Posljednja stvar je uklanjanje nekih institucionalnih barijera koje koče ekonomski rast u BiH, jer otežava poslovanje i čini nas manje atraktivnim kao investicionu destinaciju”, objasnio je Čavalić.

Politika

DODIK NA FLORIDI U POTRAZI ZA TRAMPOVOM FOTOGRAFIJOM? Za VIP pristup CPAC-u spremni izdvojiti čak 95.000 dolara po osobi?

​Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik planira otputovati na Floridu kako bi prisustvovao konvenciji američkih konzervativaca (CPAC) u odmaralištu Donalda Trampa Mar-a-Lago, saznaje se iz izvora upoznatih s planom putovanja. Primarni cilj odlaska jeste ostvarivanje kontakta i fotografisanje s američkim predsjednikom Donaldom Trampom, vodećim funkcionerima njegove administracije te republikanskim senatorima.

U Dodikovoj pratnji bi trebali putovati članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović i Ana Trišić-Babić.

Radi ostvarivanja maksimalnog pristupa VIP salonima, privatnim večerama i prostorijama iza scene, Dodikov tim namjerava kupiti najskuplju “Backstage” ulaznicu po cijeni od 95.000 dolara po osobi.

Riječ je o komercijalnom događaju te kupovina ulaznice ne predstavlja zvanični poziv Bijele kuće niti američke administracije.

​Među najavljenim učesnicima skupa s kojima Dodik nastoji ostvariti kontakt i fotografisati se nalaze se republikanski senatori Majk Li i Rik Skot, američki ministar rada Kit Sonderling, direktor Vijeća Bijele kuće za unutrašnju politiku Vins Hejli, te drugi zvaničnici Trampove administracije.

​Dodikov odlazak dio je šire političko-medijske operacije i višegodišnjeg lobiranja SNSD-a u Vašingtonu.

Primarni cilj fotografisanja s uticajnim američkim zvaničnicima jeste plasiranje protokolarnih susreta u domaćoj javnosti kao dokaza navodne podrške Vašingtona i demantovanja tvrdnji o međunarodnoj izolaciji.

​Uprkos detaljnim priprema i lobističkim nastojanjima – uključujući i raniji susret Željke Cvijanović sa šeficom kabineta Bijele kuće Susi Vajls – Dodik još nije javno potvrdio odlazak na Floridu, za razliku od nekih drugih političara, privrednika i vlasnika medija u regionu koji su javno saopštili da će biti u Trampovom odmaralištu na Floridi.

Nastavi čitati

Politika

VUKOVIĆ O INCIDENTU LJUBIŠE ĆOSIĆA: „Nema opravdanja, najmanje što duguje javnosti jeste izvinjenje“

“Politika se nažalost srozala na nivo da pobjeđuju oni koji obiđu više javnih mjesta, koji se s više ljudi pozdrave i koji više sitnih usluga učine biračima. Nažalost, za političare takvog načina rada u nekim sredinama kažu “narodni čovjek”, što je poraz našeg kolektivnog odnosa prema očekivanjima od javnih zvaničnika”, rekao je trenutni delegat PDP-a u Domu naroda PS BiH Nenad Vuković povodom incidenta u kom je u alkoholisanom stanju učestvovao gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić.

Vuković je nekadašnji gradonačelnik Istočnog Sarajeva.

“Rekao bih da nije prvi put da svjedočimo sličnim situacijama tokom prethodnih nekoliko godina. Moje mišljenje je da ono što smo vidjeli na snimku, blago rečeno, ne priliči nikome a naročito ne javnim ličnostima. Nikakva opravdanja ne mogu da budu prihvaćena. Floskule koje možemo čuti “da svako može popiti malo više” ili pak “da svi imaju pravo na privatni život” trebaju da posluže kao opravdanje, ali bih rekao da su to izgovori koje treba odbaciti. Javne ličnosti imaju posebnu i dodatnu obavezu voditi računa o svemu”, izričit je Vuković.

“Politika bi morala biti nešto drugo, prije svega opšti interes, ozbiljnost, odgovornost i vizija. Nadam se i očekujem da tokom razvoja demokratizacije mijenjamo pogled na izbore, politike, programe i kandidate.”

Na pitanje da li Ćosić treba podnijeti ostavku, Vuković smatra da je minimalno hitno izvinjenje vjelokupnoj javnosti.

“Mislim da smo mi kao društvo još uvijek daleko od prihvatanja odgovornosti podnošenjem ostavki za ovakve i slične stvari. Zanimljiv će biti stav SNSD-a i Dodika koji su nedavno stranački i politički brutalno kaznili Anju LJubojević za javne ispade”, naveo je on.

Nastavi čitati

Politika

STUDENTSKA POBJEDA U SRBIJI PROBUDILA NADU I U SRPSKOJ: „Pokazali su da nijedna vlast nije nesmjenjiva“

Političke promjene u Srbiji otvorile su pitanje mogu li se slični procesi dogoditi i u Republici Srpskoj, a gosti emisije „Izazovi“ BN televizije ocijenili su da su istrajnost mladih, organizovanje studenata i izborni rezultat u Srbiji poslali važnu poruku i građanima Srpske.

Sagovornici su istakli da dugogodišnja vlast ne znači i trajnu političku nedodirljivost, te da promjene ne moraju predstavljati prijetnju, već priliku za drugačiji razvoj društva.

Sociolog Vladimir Vasić smatra da treba sačekati da se političke strasti smire, ali je naglasio da je važno što je vodeći čovjek Studentske liste Radomir Sajčić najavio nastavak dobrih odnosa sa Republikom Srpskom, nepriznavanje Kosova i protivljenje uvođenju sankcija Rusiji.

– Ako je neko lud da će sada neko iz Nemanjine 11 da kaže sve ono što političko Sarajevo očekuje, taj je potpuna budala. Ako neko očekuje da „Žene u crnom“ ili neke fantomske grupe očekuju da budući premijer Srbije kaže: „Krivi smo za sve ratove od Kosova do Kosova“, taj je potpuno lud. Mislim da prvo treba da sačekamo da se spuste strasti, da vidimo šta nam je činiti, jer i Srbije i Srpske će biti sa ovom ili onom vlašću – to je prolazno, a ovo su, čini mi se, vječne kategorije – rekao je Vasić.

„Oslabio je strah kod ljudi“: Šta su studenti pokazali građanima Srpske?

Rade Lukić iz Omladinske organizacije „Iskra“ smatra da su događaji u Srbiji pokazali građanima da nijedna vlast nije nesmjenjiva.

Prema njegovim riječima, činjenica da je SNSD ostao na vlasti u Republici Srpskoj ne znači da su građani zadovoljni postojećim stanjem, već da su mnogi godinama bili izloženi pritiscima i ucjenama, posebno zbog radnih mjesta i različitih oblika pomoći.

– Oslabio je strah kod ljudi da javno iskažu svoje nezadovoljstvo aktuelnom vlašću. To što je SNSD ostao na vlasti u Republici Srpskoj ne znači da je ljudima ovdje dobro, nego da su ljudi godinama bili ucijenjeni i pritiskani, da li zbog radnih mjesta ili raznih pomoći, da iskažu svoje nezadovoljstvo – ocijenio je Lukić.

Dodao je da je primjer studenata u Srbiji pokazao kako masovno okupljanje i istrajnost mogu promijeniti političku situaciju.

– Oni koji su posmatrali sa strane, koji se do sada nisu uključivali, imali su osjećaj da vlast koja vlada dugo i za koju se činilo da ne može da padne, ustvari može da se pobijedi – rekao je Lukić.

Zašto mladi u Srpskoj nisu bili dio političkih promjena?

Diplomirani pravnik Dragan Kojić smatra da se nakon promjena u Srbiji na mlade u Republici Srpskoj stavlja veliki teret očekivanja, jer je, kako je ocijenio, propuštena prilika da se sličan politički proces dogodi na proteklim opštim izborima.

Prema njegovim riječima, izbori u Srbiji bili su predstavljeni kao svojevrsni referendum između podrške tadašnjoj vlasti i protivljenja njenoj politici, što su mladi prepoznali kao priliku da se uključe u promjene.

– U Srbiji su izbori postavljeni na nivo referenduma: „Ili ste za sadašnju vlast ili protiv“. I oni su to gurali sve vrijeme kroz neku vrstu kampanje, a onda su i ovdje to mladi prepoznali kao priliku da nešto promijene i da budu dio tih promjena – rekao je Kojić.

On smatra da u Republici Srpskoj nije bilo dovoljno zajedničkog djelovanja političkih aktera koji su željeli promjene.

– Mi nismo sinergijski djelovali na opštim izborima i tu se vidjelo raslojavanje po pitanju ličnih interesa, a ne opštih. Šta su ti ljudi ili dio tih ljudi mogli da ponude mladima kao alternativu? Apsolutno ništa i mladi tu nisu htjeli da se troše – naveo je Kojić.

Mladi traže da ih vlast konačno čuje

Gosti emisije „Izazovi“ saglasni su da mladi u Republici Srpskoj moraju biti aktivniji u javnom životu i odlučnije iznositi svoje stavove.

Posebno su ukazali na to da vlast, prema njihovoj ocjeni, do sada nije pokazivala dovoljno interesa za mišljenje mladih, ali ni akademske zajednice.

Primjer Srbije, smatraju sagovornici, ponovo je otvorio pitanje političkog angažmana mladih i pokazao da građansko nezadovoljstvo može prerasti u organizovanu inicijativu.

Ostaje da se vidi hoće li se probuđena očekivanja pretvoriti u konkretnije aktivnosti mladih u Republici Srpskoj i da li će studentska energija iz Srbije podstaći nove oblike građanskog angažmana i na ovom prostoru.

Nastavi čitati

Aktuelno