Connect with us

Politika

BiH među vodećim državama svijeta: Na 26.000 građana jedna partija

Na opštim izborima u BiH 3.368.666 birača imalo je mogućnost da bira svoje predstavnike od čak 127 ponuđenih političkih subjekata, što praktično znači da na svakih 26.000 građana otpada po jedan politička partija.

Po ovome je, kažu analitičari, BiH među vodećim državama Evrope i svijeta.

Ovakav statistički podatak ne treba da čudi jer je BiH veoma složena država, poručuje za “Nezavisne novine” Nebojša Tojagić, politički analitičar.

“Ovo je država sa čak tri državna predsjednika, sa dva entitetska predsjednika, s entitetskim potpredsjednicima, sa čak 14 vlada i premijera te nevjerovatnih 136 ministarstava. Tačno je da na političkog subjekta koji je izašao na izbore otpada 26.000 građana s pravom glasa, ali je tačno i to da na jednu stranku u prosjeku dolazi samo jedno ministarstvo”, kategoričan je Tojagić, koji dodaje da je BiH po mnogo čemu lošem u svjetskom vrhu.

“Francuzi prije dobiju predsjednika iako se glasovi sabiraju i u prekookeanskim teritorijama nego mi u Republici Srpskoj, koji stanemo u predgrađe Pariza”, jasan je Tojagić.

Đorđe Vuković, profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci, kaže da ovi podaci vjerovatno za mnoge djeluju kao da narod u BiH ne radi ništa drugo osim što se bavi politikom.

“A istovremeno se čini da sve vrca od pluralizma ideja i ideologija, da su politička participacija i politička kompetencija razvijenije nego malo gdje na svijetu… Ali to naravno nije istina”, navodi Vuković, koji na pitanje šta je onda zapravo istina poručuje:

“Istina je da i dalje imamo lažne kandidate, pojedince i partije za jednokratnu upotrebu. Da im je cilj ne da razviju demokratiju, već je zakomplikuju i otežaju. Dakle, u pitanju je privid”, kaže Vuković za “Nezavisne novine”.

Politikolozi podsjećaju da je postojanje ovako enormnog broja političkih partija vezano i za trgovinu mjestima u biračkim odborima, ali i da je kompletan politički sistem u BiH pun anomalija.

Filip Matić, politikolog, kao problem dodaje i fragmentaciju u okviru postojećih parlamentarnih stranaka, odnosno da u Narodnoj skupštini RS trenutno postoje stranke koje nisu bile na opštim izborima 2018. godine.

“Samo u prethodne četiri godine imali smo veliki broj takvih primjera. Sve velike političke partije svjesno cijepaju na manje i na taj način upravljaju njima. Ništa to nije slučajno. Tu prije svega mislim na odnose DNS – Demos, pa zatim Socijalistička partija – SPS. Pored toga, imali smo i nekoliko poslanika koji su napuštali svoje stranke, pa pravili nove, što se često dešavalo u opoziciji. Sjetimo se Nenada Stevandića, koji je napustio SDS, a isto je uradio i Darko Banjac, koji je nakon SDS-a izašao i iz DNS-a pa napravio NPS”, kaže Matić za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, potpuno je jasno da BiH treba izmjenu Izbornog zakona, ali, kako kaže, teško je očekivati da će ijedno dosad spomenuto rješenje i zaista biti adekvatna mjera.

“Povećanje cenzusa je jako opasna stvar i to je nešto čega se mi vrlo često dotičemo. Tačno je da imamo male partije koje prelaskom cenzusa dobijaju neka značajna mjesta u institucijama, ali moram napomenuti da u BiH centri moći nisu u državnim institucijama već isključivo u političkim partijama. Daleko od toga da smo mi jedini po tom pitanju. Ali, podizanje cenzusa bi napravilo drugi problem, a to je regionalna zastupljenost. Da kažem prostim riječima, ako bismo cenzus podigli na pet ili sedam odsto, svaka stranka bi išla tamo gdje je najviše glasova, a onda bi se većina građana Srpske dodatno odselila iz manjih sredina”, zaključio je Matić.

Related Topics:

Politika

DEBATA O SITUACIJI U BiH! 15. maja sjednica Savjeta bezbjednosti UN

Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija održaće redovnu polugodišnju debatu o situaciji u BiH 15. maja, navedeno je u zvaničnom rasporedu Savjeta bezbjednosti UN za ovaj mjesec.

Za sada nije objavljen dnevni red, niti satnica sastanka.

Prethodni, vanredni sastanak Savjeta bezbjednosti UN o situaciji u BiH održan je u utorak, 30. aprila.

Predstavnici Rusije zakazali su vanrednu sjednicu Savjeta bezbjednosti UN kako bi upozorili da je BiH na ivici oružanog sukoba, ali i zbog toga što je ambasador BiH pri UN, Zlatko Lagumdžija, bez saglasnosti pokrenuo priču o rezoluciji o Srebrenici.

Srpski član Predsjedništva BiH, Željka Cvijanović, učestvovala je u radu sjednice u skladu sa pravilom 39 Privremenog poslovnika Savjeta bezbjednosti UN, dok su BiH, Hrvatska i Srbija učestvovale prema pravilu 37.

Na sjednici se obratio i Kristijan Šmit, kojeg institucije Republike Srpske ne priznaju za visokog predstavnika, čije imenovanje nije potvrdio Savjet bezbjednosti UN.

Kosponzori rezolucije su i međuregionalna grupa zemalja, uključujući BiH, Francusku, Sloveniju i SAD.

Glasanje u Generalnoj skupštini UN o rezoluciji pod nazivom “Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine”, trebalo je da bude održano danas, ali je odgođeno za neki kasniji datum, piše RTRS.

Stalni ruski predstavnik u UN, Vasilij Nebenzja, rekao je da Rusija nikada neće prihvatiti takvu rezoluciju jer nije u saglasnosti sa Dejtonskim sporazumom, s obzirom da jedan od entiteta, koji čine BiH, nije dao svoju saglasnost. On je, takođe, rekao da će nacrt rezolucije destabilizovati zemlju.

RTRS

Nastavi čitati

Politika

JECA REKORDERKA! Ko kaže da nema para, TRIVIĆ IMA DONATORE kakve svijet vidio nije!

Među 11 parlamentarnih stranaka iz Srpske SNSD je ubjedljivo na vrhu liste po visini novca koji se godišnje slije u budžet partije, ali je zato negdje na dnu ljestvice kada su u pitanju donacije, bar one koje su javne.

I nije ta stranka jedina.

Centralna izborna komisija BiH objavila je godišnje finansijske izvještaje političkih partija za 2023. godinu, sa podacima o izvorima finansiranja, iz kojih je vidljivo da neke stranke „ubiru“ visoke cifre od svojih članova, a neke upisuju nule.

Članarina puni kasu SNSD

S druge stranke, pojedine stranke su u prošloj godini imale brojne donatore zahvaljujući kojima su u budžet stavile i više od 100.000 KM, dok neke nisu bile te sreće.

Ako je suditi po izvještaju koji je SNSD, na čijem čelu se nalazi Milorad Dodik, dostavio CIK BiH, ova stranka je u prošloj godini od svojih članova prikupila vrtoglavih 507.725 KM.

Ovim je SNSD dospio na prvo mjesto u Srpskoj kada su u pitanju prikupljene članarine političkih partija.

Međutim, isto to ne može se reći kada su u pitanju donacije, jer je stranka dobila tek 270 KM!

Najveća opoziciona stranka, i druga stranka po broju poslanika u parlamentu Srpske – SDS, takođe, može biti zadovoljna kada je u pitanju njeno članstvo.

Stranka je od članarina tako prošle godine prikupila 157.631 KM, a od donatora 9.762 KM.

Za PDP samo 40 KM

Iako treća stranka po snazi u parlamentu Srpske po broju poslanika – PDP na čelu sa Branislavom Borenovićem, kada je u pitanju novac prikupljen od članarina nalazi se pri dnu liste u odnosu na ostale parlamentarne stranke.

PDP je tako prošle godine od članarina prikupila skromnih 40 KM, a od donacija više od SDS i SNSD – 20.570 KM.

Stranka DEMOS na čijem čelu se nalazi Nedeljko Čubrilović, prošle godine je „prihodovala“ 20.931 KM od članarina, dok su joj donatori poklonili 1.067 KM.

Za razliku od Čubrilovićeve stranke, socijalisti Petra Đokića su bili mnogo darežljiviji.

SP je tako prikupila 38.637 KM od svojih članova i dodatnih 41.600 KM od raznih donatora.

Rekorderi među strankama

Rekorder po pitanju prikupljenih donacija je Narodni front Jelene Trivić. Stranka je prošle godine samo od donacija u kasu stavila 193.105 KM, a od članarina tek 11.850 KM.

Na spisku donatora našla su se brojna imena, a najveći iznos u visini od 8.000 KM dao je Goran Duronja. Donacije su se kretale od 200 KM pa do 8.000 KM.

Da nije Trivićeva jedina koja je imala donatore “široke” ruke pokazuje izvještaj NPS, čiji je lider Darko Banjac.

Ova stranka je tako prošle godine od donacija uspjela da prikupi 110.400 KM, a od članarina čak 67.508 KM.

Spisak donatora ove stranke je podugačak, a među njima se našlo ime i lidera Darka Banjca, koji je u dva navrata “častio” NPS sa ukupno 9.900 KM.

Skromni donatori

“Skromne” članarine slile su se i u kasu DNS, lidera Nenada Nešića. Stranka je tako prošle godine od članarina prikupila tek 831 KM, ali je zato imala 22.200 KM od donacija.

Ni SPS Gorana Selaka nije se “obogatila” od donacija i članarina. Stranka je tako od članarina prikupila 4.799 KM, a od donacija 11.800 KM.

Jedina stranka koja nije dobila ni marku o donatora jeste Ujedinjena Srpska, na čijem čelu se nalazi Nenad Stevandić. Stranka je prikupila 39.090 KM od svojih članova, a u polje donacija upisala je tako 0 KM.

Ipak, „najgore“ je prošla lista „Za pravdu i red“ Nebojše Vukanovića, koja je od članarina u kasu stavila 0 KM, a od donacija skromnih 10 KM!

(SrpskaInfo)

Nastavi čitati

Politika

“Obraz đon”! STALI RADOVI NA UKC-u, lijekova nema, ali Đajić organizuje “KONCERT KRAJIŠKE PJESME”

“Zadovoljstvo mi je kao promoteru krajiške pjesme organizovati veliki koncert pjesama Krajine i Srpske u Busijama pored Beograda u nedjelju 26.5. 2024. u 18 časova! Pored Baje Malog Knindže i Goci benda učestvuje 40 poznatih krajiških grupa. Koncert je organizovan povodom dobre saradnje i podrške Srbije i Srpske pod sloganom “NEĆE BITI GRANICA NA DRINI. Vidimo se!”.

Ljekar, direktor, predsjednik, narodni poslanik, profesor, podcaster i menadžer/promoter Vlado Đajić ne posustaje da “sablažnjava” Banjalučane svojim pomalo “šizofrenim” aktivnostima. Ovaj put, Đajić se obratio javnosti kao, ni manje ni više, PROMOTER KRAJIŠKE PJESME. I koji, kako kaže, uz veliko zadovoljstvo organizuje veliki koncert pjesama Krajine i Srpske u Busijama pored Beograda.

Promoter Đajić na koncert dovodi velika imena – BMK i Goci bend, te, kako navodi, još 40 krajiških grupa sve u ime dobre saradnje Srpske i Srbije i uz slogan “Neće biti granica na Drini”.

Sam gest i organizacija koncerta nisu sporni. Nego Đajićev angažman. Razlozi su gotovo pa beskonačni…

Stanje u UKC RS godinama je alarmantno – vlada potpuno rasulo, nedostaju osnovna sredstva za rad glavnog kliničkog centra u Republici Srpskoj, zabrinjavajući nivo odlaska stručnog kadra iz zemlje. Bespovratno utrošena milionska sredstva u izgradnju garaže, objekta onkologije itd. čiji se završetak i ne nazire.

Prema izvorima bliskim banjalučkom Gro SNSD stanje je pa gotovo identično kao i u UKC RS – potpuno rasulo.

CIK BiH je već raspisao izbore. Hoće li doktor razabrati šta je bitno od nebitnog, te se okrenuti gorućim problemima u sferama koje su od javnog i stranačkog interesa ili će zauvijek promijeniti žanr ostaje da se vidi u nekom skorijem vremenu.

Do tada će se javnost sprdati komentarima – koji si lik doktora Đajića – ljekar, direktor ili promoter krajiških pjesama.

Nastavi čitati

Aktuelno