Connect with us

Politika

BiH među vodećim državama svijeta: Na 26.000 građana jedna partija

Na opštim izborima u BiH 3.368.666 birača imalo je mogućnost da bira svoje predstavnike od čak 127 ponuđenih političkih subjekata, što praktično znači da na svakih 26.000 građana otpada po jedan politička partija.

Po ovome je, kažu analitičari, BiH među vodećim državama Evrope i svijeta.

Ovakav statistički podatak ne treba da čudi jer je BiH veoma složena država, poručuje za “Nezavisne novine” Nebojša Tojagić, politički analitičar.

“Ovo je država sa čak tri državna predsjednika, sa dva entitetska predsjednika, s entitetskim potpredsjednicima, sa čak 14 vlada i premijera te nevjerovatnih 136 ministarstava. Tačno je da na političkog subjekta koji je izašao na izbore otpada 26.000 građana s pravom glasa, ali je tačno i to da na jednu stranku u prosjeku dolazi samo jedno ministarstvo”, kategoričan je Tojagić, koji dodaje da je BiH po mnogo čemu lošem u svjetskom vrhu.

“Francuzi prije dobiju predsjednika iako se glasovi sabiraju i u prekookeanskim teritorijama nego mi u Republici Srpskoj, koji stanemo u predgrađe Pariza”, jasan je Tojagić.

Đorđe Vuković, profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci, kaže da ovi podaci vjerovatno za mnoge djeluju kao da narod u BiH ne radi ništa drugo osim što se bavi politikom.

“A istovremeno se čini da sve vrca od pluralizma ideja i ideologija, da su politička participacija i politička kompetencija razvijenije nego malo gdje na svijetu… Ali to naravno nije istina”, navodi Vuković, koji na pitanje šta je onda zapravo istina poručuje:

“Istina je da i dalje imamo lažne kandidate, pojedince i partije za jednokratnu upotrebu. Da im je cilj ne da razviju demokratiju, već je zakomplikuju i otežaju. Dakle, u pitanju je privid”, kaže Vuković za “Nezavisne novine”.

Politikolozi podsjećaju da je postojanje ovako enormnog broja političkih partija vezano i za trgovinu mjestima u biračkim odborima, ali i da je kompletan politički sistem u BiH pun anomalija.

Filip Matić, politikolog, kao problem dodaje i fragmentaciju u okviru postojećih parlamentarnih stranaka, odnosno da u Narodnoj skupštini RS trenutno postoje stranke koje nisu bile na opštim izborima 2018. godine.

“Samo u prethodne četiri godine imali smo veliki broj takvih primjera. Sve velike političke partije svjesno cijepaju na manje i na taj način upravljaju njima. Ništa to nije slučajno. Tu prije svega mislim na odnose DNS – Demos, pa zatim Socijalistička partija – SPS. Pored toga, imali smo i nekoliko poslanika koji su napuštali svoje stranke, pa pravili nove, što se često dešavalo u opoziciji. Sjetimo se Nenada Stevandića, koji je napustio SDS, a isto je uradio i Darko Banjac, koji je nakon SDS-a izašao i iz DNS-a pa napravio NPS”, kaže Matić za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, potpuno je jasno da BiH treba izmjenu Izbornog zakona, ali, kako kaže, teško je očekivati da će ijedno dosad spomenuto rješenje i zaista biti adekvatna mjera.

“Povećanje cenzusa je jako opasna stvar i to je nešto čega se mi vrlo često dotičemo. Tačno je da imamo male partije koje prelaskom cenzusa dobijaju neka značajna mjesta u institucijama, ali moram napomenuti da u BiH centri moći nisu u državnim institucijama već isključivo u političkim partijama. Daleko od toga da smo mi jedini po tom pitanju. Ali, podizanje cenzusa bi napravilo drugi problem, a to je regionalna zastupljenost. Da kažem prostim riječima, ako bismo cenzus podigli na pet ili sedam odsto, svaka stranka bi išla tamo gdje je najviše glasova, a onda bi se većina građana Srpske dodatno odselila iz manjih sredina”, zaključio je Matić.

Related Topics:

Politika

SKUPO PLAĆAMO LOŠU VLAST: Kresojević tvrdi da SNSD Srpsku zadužuje po višim kamatama

Poslanik PSS/PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević poručio je da su posljednja zaduženja Republike Srpske pokazala da problem nije u tržištu kapitala, već u načinu na koji Vlada upravlja javnim finansijama.

Kresojević podsjeća da se Republika Srpska prije dva mjeseca zadužila po kamatnoj stopi od 6,5 odsto, dok je Federacija BiH u istom periodu planirala zaduženje po stopi od 5,5 odsto.

– Još tada sam upozoravao da je riječ o dokazu neodgovornog upravljanja budžetom. Premijer je tvrdio da je Republika Srpska dobro prošla i da treba sačekati da vidimo pod kojim uslovima će se zadužiti Federacija. Danas imamo odgovor – Federacija se zadužila po kamatnoj stopi od pet odsto, što je čak niže od prvobitno planirane stope – naveo je Kresojević.

Prema njegovim riječima, razlika u uslovima zaduživanja pokazuje da problem nije u berzi niti u globalnim tržišnim okolnostima, već u percepciji investitora o finansijskoj stabilnosti i kredibilitetu vlasti.

– Džaba nas SNSD uvjerava u bajke kada tržište pokaže realnost. Ova vlast je Republici Srpskoj donijela lošu reputaciju, a građani će kroz veće kamate plaćati cijenu takve politike – istakao je Kresojević.

On je dodao da se stvarno stanje ekonomije najbolje vidi kroz životni standard građana, te postavio pitanje zbog čega, ukoliko je ekonomija Republike Srpske uspješnija od ekonomije Federacije BiH, penzije nisu na istom nivou.

– Ako je situacija zaista toliko dobra kako vlast tvrdi, zašto penzioneri u Republici Srpskoj ne primaju penzije kao u Fe

Nastavi čitati

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Aktuelno