Connect with us

Politika

BIH PROPUSTILA JOŠ JEDAN ROK: Ništa od evropskog puta, hoće li “trojka” napustiti vlast?

Iako je do sjednice Evropskog savjeta ostalo još malo više od 20 dana, već sada je gotovo izvjesno da BiH neće usvojiti neophodne evropske zakone, a ukoliko političari ostanu dosljedni svojim ranijim izjavama, BiH će nakon 26. i 27. juna ostati i bez bilo kakve vlasti na nivou BiH.

“Ako se propusti evropski put u junu, koalicija na državnom nivou više ne postoji”, rekao je početkom maja Elmedin Konaković, predsjednik NiP-a i ministar spoljnih poslova, dodajući da u tom slučaju očekuje da HDZ, SDA i SNSD formiraju vlast.

S obzirom na to da su “uslovi” za dobijanje datuma pregovora i prve međuvladine konferencije između BiH i EU usvajanje zakona o sudovima u BiH i novog zakona o VSTS-u, a da su nedavno završene sjednice Doma naroda i Predstavničkog doma pokazale da je to praktično nemoguće, gotovo sigurno je da Brisel neće dati zeleno svjetlo. Osim toga, BiH još nije usvojila budžet, imenovala glavnog pregovarača niti je usvojila planove integrisanja i plan rasta.

Da od “evropskog puta BiH” neće biti ništa, govori i činjenica da Evropski savjet, zapadni Balkan uopšte nije stavio na svoju preliminarnu agendu za sjednicu najavljenu za 26. i 27. jun.

Velizar Antić, politički analitičar, kaže da u ovom trenutku ne bi ništa isključio te da je moguće da dođe do dogovora u postojećoj koaliciji na državnom nivou i da se usvoje predloženi zakoni kako bi dobili novac i napravili još jedan korak ka EU.

Druga opcija je, kako kaže, da ne dođe do dogovora između trenutne koalicije na nivou BiH, ali da opozicija iz Srpske uđe u vlast i da se na taj način usvoje predloženi zakoni, dok bi treća opcija bila da se ne usvoje ni predloženi zakoni, a ni da opozicija iz Srpske ne uđe u državnu vlast i da praktično bez koalicije na državnom nivou ostanemo u sljedećih godinu i po, odnosno do sledećih izbora.

“Opcija koju je naveo Konaković da SDA uđe u vlast na državnom nivou mi se čini kao najmanje vjerovatna i skoro nemoguća, jer ne vjerujem da bi se bilo šta promijenilo među koalicionim partnerima, a i nisam siguran koliko je SDA spremna da ulazi u ovom trenutku u vlast i da preuzima vruć krompir kada je izvjesno da su stavovi političkih elita toliko udaljeni da je skoro nemoguće doći do bilo kakvog dogovora na državnom nivou”, kaže Antić dodajući da su Konaković i cijela “trojka” iz FBiH veliko razočarenje.

On navodi da je “trojka” iz FBiH došla u situaciju da predstavlja opciju koja koči dogovor i koja je “tvrđa od same SDA”, jer apsolutno nisu spremni za bilo kakav kompromis i dogovor.

“Mnogo obećanja i velikih riječi od strane ‘trojke’, a na terenu je rezultat ravan nuli i velikom razočarenju”, rekao je Antić.

Kada je riječ o neophodnim evropskim zakonima, odnosno zakonu o sudu i zakonu o VSTS, iako su se našli na sjednicama Doma naroda i Predstavničkog doma, delegati i poslanici o njima uopšte nisu odlučivali. Poslanici Predstavničkog doma i prije otvaranja rasprave “posvađali” su se u vezi sa zakonom o Sudu BiH, koji je u ime “dvije trojke” (SDP, NiP, Naša stranka, SDS, PDP i Lista za pravdu i red) predložio poslanik Predrag Kojović. Na kraju je dogovoreno da se taj zakon nađe na sljedećoj sjednici Predstavničkog doma, koja je zakazana za 12. jun, a sudeći po raspoloženju i političkim stavovima stranaka u BiH, teško je da će biti usvojen, jer “dvije trojke” imaju “svega” 19 glasova i nedostaju im još najmanje tri glasa da bi zakon bio usvojen.

Slična situacija je i u Domu naroda, gdje se nalazi potpuno drugačiji zakon o sudu BiH, a koji je u proceduru uputila Marina Pendeš, delegat HDZ BiH. U Kojovićevom zakonu Apelaciono odjeljenje Suda BiH bilo bi smješteno na Palama, dok Pendešova predlaže da to bude opština Istočno Novo Sarajevo. Ako bi kojim slučajem bili usvojeni zakoni koji su predloženi i u Domu naroda i u Predstavničkom domu, bilo bi neophodno njihovo usklađivanje, a što može trajati mjesecima.

Kao i Predstavnički, i Dom naroda uopšte nije raspravljao o zakonu o sudu BiH, jer je sjednica, kao i prethodnih nekoliko puta, prekinuta zbog nedostatka kvoruma koji su “srušili” delegati bošnjačkog naroda zajedno sa Zlatkom Miletićem iz Kluba Hrvata i Želimirom Neškovićem i Nenadom Vukovićem, delegatima iz Kluba Srba.

I predstojeća sjednica Doma naroda, koja je zakazana za 5. jun, neće biti održana, jer su četiri delegata iz reda bošnjačkog naroda najavila da neće prisustvovati, a s obzirom na to da su za kvorum potrebna po najmanje tri delegata iz reda svakog od konstitutivnih naroda, neće biti uslova za održavanje sjednice.

Džemal Smajić (SBiH), Dženan Đonlagić (DF), Šefik Džaferović i Safet Softić (SDA) poslali su dopis Nikoli Špiriću, predsjedavajućem Doma naroda, u kojem su naveli da neće doći na sjednicu.

Kao razlog naveli su da su Špirić i Dragan Čović, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda, sjednicu zakazali “bez komunikacije sa članom Kolegijuma iz bošnjačkog naroda”, odnosno sa Kemalom Ademovićem iz NiP-a.

Ipak, Ademović nije potpisnik ovog pisma koje je poslato trenutnom predsjedavajućem Špiriću te nije poznato da li će on prisustvovati sjednici.

Osim toga, kako navode u pismu, dodatni razlog je činjenica da je zahtjev osam delegata (Nenada Vukovića, Želimira Neškovića, Zlatka Miletića i Kemala Ademovića, uz njih četvoro) za zakazivanje hitne sjednice o smjeni SNSD-ovih kadrova u Domu naroda i Vijeću ministara “potpuno izignorisan.”

Osim zakona o sudu BiH, delegati su trebali razmatrati još jedan evropski zakon, odnosno Prijedlog zakona o VSTS-u, koji je u proceduru uputio Savjet ministara BiH, a kojim u značajnoj mjeri nisu uvažane kritike samog Visokog sudskog i tužilačkog savjeta koji je najavio podnošenje čak 50 amandmana.

Politika

CRNADAK “Izbora će biti 23. novembra, OSIM U JEDNOM SLUČAJU”

Narodni poslanik Igor Crnadak razgovarao je danas sa predstavnicima Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine o održavanju prijevremenih izbora, koji su sada i zvanično zakazani za 23. novembar.

– CIK trenutno nema nikakvih poteškoća zbog javnih nabavki niti bilo kojih drugih problema, te što se tiče CIK-a, izbori će biti održani 23. novembra. Jedina stvar koja bi mogla to promijeniti je odluka Ustavnog suda BiH koja bi osporila presudu koja je i dovela do izbora – izjavio je Crnadak, prenosi Avaz.

Riječ je o privremenoj odluci Ustavnog suda BiH, koja se odnosi na zahtjev Milorada Dodika da se zabrani izvršenje presude Suda BiH. Njegov pravni tim uputio je apelaciju kojom je zatražena i privremena mjera zabrane izvršenja presude do konačne odluke Ustavnog suda.

Crnadak i članovi CIK-a razgovarali su i o uvođenju novih tehnologija u izborni proces od 2026. godine, što, kako je rekao, građani s pravom očekuju jer žele “fer i poštene izbore”.

– To je dosta složen proces, s mnogo posla. Potrebna nam je podrška drugih institucija, poput Savjeta ministara BiH, koje je bez objašnjenja odbilo pravilnik o sistematizaciji koji bi CIK-u omogućio jaču kadrovsku podršku. Nema ni stvarne političke volje u ovoj koaliciji, koja je još uvijek vlast na državnom nivou, da se izborna reforma u cjelini podrži – kazao je on.

Naglasio je i važnost pažljivog praćenja međunarodnog tendera koji uskoro slijedi.

– Prema mojim informacijama, a to sam prenio i članovima CIK-a, postoje političke strukture i njima bliski centri moći koji će organizovano raditi da ti tenderi ne uspiju, kako bi se izbori odgodili do 2028. godine – upozorio je Crnadak.

Zaključio je da je proces reforme pokrenut, ali da će ga biti teško završiti bez snažne institucionalne podrške.

Nastavi čitati

Politika

HELEZOVA IZJAVA RAZOTKRILA DODIKOV PORAZ “BiH korak bliže NATO-u”

Bosna i Hercegovina napravila je korak bliže članstvu u NATO-u nakon što je u Briselu usvojen Prvi individualno prilagođeni partnerski program između Bosne i Hercegovine i NATO-a.

O svemu se oglasilo Ministarstvo odbrane BiH.

– Danas (23. oktobra), na sastanku Komiteta za partnerstvo i kooperativnu sigurnost (PCSC) u sjedištu NATO-a u Briselu usvojen je Prvi individualno prilagođeni partnerski program (ITPP – Individual Tailored Partnership Programme) između Bosne i Hercegovine i NATO-a, čime je ostvaren istorijski iskorak u okviru implementacije Akcionog plana za članstvo (MAP).

Usvajanje ITPP-a rezultat je zajedničkog i predanog rada institucija Bosne i Hercegovine te bliske saradnje sa NATO štabom u Sarajevu i Briselu.

Bosna i Hercegovina se trenutno nalazi u Akcionom planu za članstvo (MAP), što predstavlja posljednji korak prije poziva u punopravno članstvo.

Od svih zainteresovanih kandidata za pristupanje NATO savezu, BiH je trenutno najbliža ostvarenju tog cilja – navode iz MO BiH.

Ministar odbrane BiH Zukan Helez naglasio je da Ministarstvo odbrane BiH i Oružane snage BiH kontinuirano usklađuju svoje aktivnosti, rad i planove s NATO standardima te su predvodnici NATO puta naše zemlje.

– Pristupanjem NATO savezu osigurava se vladavina prava, što vodi ka sigurnijoj i stabilnijoj državi, većim investicijama i novim radnim mjestima – naglasio je ministar Helez.

Pored navedenih benefita, članstvo Bosne i Hercegovine u NATO savezu garantuje zaštitu suvereniteta i teritorijalnog integriteta države. Područja pod zaštitom NATO saveza u proteklih 74 godine nisu pretrpjela nijedan akt agresije, navode iz MO BiH.

– Sve države koje su pristupile NATO savezu ostvarile su napredak u gotovo svim segmentima društva. Iskustvo proširenja Saveza pokazuje da je svaka zemlja nakon pristupanja članstvu zabilježila rast direktnih stranih investicija, povećanje bruto društvenog proizvoda te unapređenje sigurnosnih i institucionalnih kapaciteta – navodi se.

Euronews.ba

Nastavi čitati

Politika

BODIROGA “SNSD spreman da IZDA SRPSKU za lično bogatstvo”

“Ne tako davno sadašnja vlast na čelu sa SNSD-om je glasala u Domu naroda Parlamentarne skupštine za izmjenu Ustava BiH”, objavio je ovo na društvenoj mreži Iks šef Kluba poslanika SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Ognjen Bodiroga.

Delegati SNSD-a zajedno sa hrvatskim i bošnjačkim delegatima su glasali za izmjenu Ustava BiH kojim bi srednji nivo vlasti u BiH bio podjeljen na četiri kantona, čime Republike Srpske ne bi ni bilo, podsjeća Bodiroga i dodaje:

“Inicijativu za izmjenu ustava su pokrenuli Milorad Dodik, Dragan Čović i Sulejman Tihić kada su zajedno potpisali Prudski sporazum. Sadašnja dešavanja u Republici Srpskoj su dokaz da je aktuelnoj vlasti istekao rok i da su spremni da izdaju interese Republike Srpske samo da bi sačuvali svoje enormno bogatstvo”.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Aktuelno