Connect with us

Uncategorized

BiH PROPUSTILA JOŠ JEDNU ŠANSU za nastavak evropskog puta!

Bosna i Hercegovina upravo je propustila još jednu šansu za nastavak evropskog puta, s obzirom na to da sada ni formalno nema vremena da se pripremi materijal za Savjet za opšte poslove, koji se održava naredni utorak, i Evropski savjet, koji se održava naredni četvrtak i petak.

Čak i da se BiH ne nalazi u krizi vlasti, koja je počela raskidom koalicije SNSD-HDZ-“trojka” na nivou BiH, ne bi postojala mogućnost da BiH napravi naredni korak, jer i dalje nisu usvojeni ključni zakoni koji su neophodni za nastavak evropskog puta.

Podsjećanja radi, preostali uslovi za organizovanje prve međuvladine konferencije između EU i BiH su imenovanje glavnog pregovarača s EU, imenovanje nacionalnog koordinatora za IPA, usvajanje nacionalnog programa za evropske integracije, formiranje odjeljenja za integritet pri VSTS-u, usvajanje zakona o sudovima, usklađivanje vizne politike s EU, kao i usvajanje strategije upravljanja granicom.

Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, za “Nezavisne” kaže da su najvažniji uslovi koje EU očekuje usvajanje preostalih zakona, imenovanje glavnog pregovarača i imenovanje koordinatora za evropske fondove. Ćerimagić, međutim, ističe da ima informacije da je Evropska komisija bila spremna da kao znak dobre volje preda Vijeću Nacrt pregovaračkog okvira ako BiH ispuni barem dio preuzetih obaveza.

“Ali uzimajući situaciju u BiH i činjenicu da danas niko ne može reći da će većina koja je postojala nastaviti da funkcioniše i da će zakoni koje je usvojio Savjet ministara biti na dnevnom redu, ali i uopšte da li će usvojeni zakoni biti u skladu s onim što EU očekuje jer se o tome u javnosti u nisu nikad oglasili, teško je očekivati bilo šta pozitivno”, ističe on.

Dodaje da bi prva naredna realna šansa za odluku o početku pregovora mogla biti na junskom zasjedanju Savjeta.

“Evropska komisija i Vijeće dogovorili su da politika proširenja i odluke koje se odnose na proširenje budu konstantno na agendi, što znači da bi se mogle razmatrati svaka tri mjeseca”, naglašava on, uz napomenu da je ranije u praksi politika proširenja bila na dnevnom redu ili dva puta godišnje, odnosno u martu i decembru, ili samo jednom godišnje, odnosno u decembru. To, prema njegovom mišljenju, govori da je proširenje mnogo značajnije na evropskoj agendi nego što je to bilo u prošlosti.

U međuvremenu, druge zemlje u procesu proširenja ispunjavaju uslove i približavaju se ciljevima definisanim u politici proširenja. Tako, na primjer, sve zemlje regiona, osim BiH, ušle su u evropski Plan rasta vrijedan šest milijardi evra, a Evropska komisija i Ukrajina pripremaju nove instrumente pomoći toj zemlji.

Za Ukrajinu EU je odvojila 50 milijardi evra, a prema izvještajima iz Brisela, Ukrajina ispunjava svoj dio obaveza. Tranša koja se sad implementira za tu zemlju vrijedna je 1,6 milijardi evra, a rok za slanje ponuda je 22. april.

“Ovaj poziv ohrabruje partnere da preuzmu više rizika i daju grantove preduzećima u ratom pogođenim područjima, kao i ratnim veteranima, raseljenim licima i izbjeglicama koji se vraćaju u Ukrajinu nakon što su pobjegli od proširene ruske invazije 2022. godine. Takođe, daje prioritet podršci za mikro preduzeća, start-apove i biznise koje vode žene i male farme, mlade ljude. Osim toga, poziv olakšava pristup finansijama za industriju deminiranja i osnažuje poljoprivrednike i agrobiznis da učestvuju u naporima deminiranja”, kažu u Evropskoj komisiji.

Nezavisne novine

Uncategorized

Rok za isplatu duga OD 110 MILIONA KM “Viaductu” je 17. juni!

Bosni i Hercegovini prijeti dodatno finansijsko opterećenje ukoliko se u narednih desetak dana ne izvrši isplata po arbitražnoj odluci u predmetu tužbe slovenačke kompanije Viaduct.

Naime, rok koji je tužilac ponudio Savjetu ministara BiH ističe za 10 dana – 17. juna.

U pregovorima sa Savjetom ministara BiH tužilac je 17. marta dogovorio da se naredna tri mjeseca ne obračunavaju dnevne kamate od 9.000 evra (oko 18.000 KM) na dug prema slovenačkoj firmi Viaduct koji iznosi 110 miliona KM ukoliko na vrijeme BiH izvrši isplatu.

Prema navedenoj ponudi, potraživanje na dan 17. juni jednaka su potraživanjima na dan 1. mart i isti iznosi 56 miliona evra ili 110 miliona KM.

Ipak, u slučaju daljnjeg nepostupanja prema arbitražnoj odluci, potraživanje će biti uvećano za oko million evra (dva miliona KM) za prethodna tri mjeseca. Ukupan dug prema slovenačkoj firmi Viaduct će dostići novčani iznos od oko 57 miliona eura ili 113 miliona KM uz nastavak obračuna dosuđene kamate.

Trenutni iznos kamate obračunate na dnevnom nivou iznosi 9.650 evra ili gotovo 18.873 KM.

Ukoliko se dug prema Viaductu ne izmiri u navedenom roku, država će svaki dan odgađanja koštati 18.873 KM

Bosna i Hercegovina još uvijek nije donijela konačno rješenje za plaćanje duga slovenačkoj firmi Viaduct, piše Klix.

Nastavi čitati

Uncategorized

ILON MASK SE DROGIRAO DOK JE BIO TRAMPOV SAVJETNIK? Bijela kuća ćuti “kao zalivena”

Ilon Mask je, kako piše Gardijan, konzumirao velike količine droga dok je bio jedan od najbližih savetnika Donalda Trampa. On je navodno uzimao velike doze ketamina, a to ga je koštalo zdravstvenih problema zbog kojih je pio i više od 20 pilula dnevno.
Ilon Mask je pored ketamina konzumirao ekstazi i halucinogene pečurke. Njegova upotreba droga navodno je postajala intenzivnija kada je donirao 275 miliona dolara Trampovoj predsedničkoj kampanji i kasnije stekao veliku moć kao vođa tzv. “ministarstva za efikasnost vlade”.

Mask je u srijedu uveče najavio povlačenje iz državne službe, nekoliko mjeseci nakon što je pokazivao nepredvidivo ponašanje, uključujući vrijeđanje članova kabineta i podizanje ruke u pozdrav nalik nacističkom na političkom mitingu.
Ekstazi je prema klasifikaciji američke Agencije za borbu protiv droga (DEA) supstanca iz Prve kategorije, bez prihvaćene medicinske primene, što ga čini potpuno zabranjenim za federalne radnike, iako je Mask bio klasifikovan kao “poseban državni službenik”, što znači da nije bio podložan istim strogim pravilima kao redovni zaposleni.

Ketamin može legalno da se prepiše kao supstanca iz Treće kategorije, ali rekreativna upotreba ili miješanje s drugim drogama vjerovatno krši saveznu politiku o radu. Prema navodima izvora “Tajmsa” Mask je razvio ozbiljnu naviku uzimanja ketamina, konzumirajući moćni anestetik ponekad svakodnevno, za razliku od “male količine jednom u dvije nedjelje”, kako je tvrdio u intervjuima.
– Ako uzmeš previše ketamina, ne možeš zaista da radiš, a ja imam mnogo posla – rekao je Mask novinaru Donu Lemunu u martu 2024. godine.

Međutim, već na proleće prošle godine, prema Tajmsu, Mask je govorio saradnicima da mu ketamin utiče na bešiku – poznata posljedica hronične zloupotrebe te droge, koja ima psihoaktivna svojstva i može da izazove osećaj odvojenosti od stvarnosti, prema podacima DEA.
Njegova kutija za lijekove sadržala je tablete sa oznakama Adderalla (Adderall je komercijalni naziv za lek koji sadrži kombinaciju amfetamin soli (tačnije: amfetamin i dekstroamfetamin), zajedno s drugim supstancama.

Bijela kuća ćuti
Zasad nije poznato da li je Mask bio pod uticajem droga dok je boravio u Beloj kući, gdje je prisustvovao poverljivim sastancima sa stranim liderima i imao uticaj na rezanje federalnih budžeta.

Bijela kuća nije odgovorila na pitanje da li je Mask bio testiran na droge uprkos pristupu povjerljivim informacijama.
SpaceX, Maskova kompanija, ima strogu politiku zabrane droga zbog vladinih ugovora, ali izvori Times-a tvrde da je Mask dobijao unaprijed upozorenja o nasumičnim testiranjima – što je umanjivalo njihovu efikasnost.

Intelektualac Sem Haris, koji je prekinuo prijateljstvo sa Maskom, napisao je nedavno:

– Nešto ozbiljno nije u redu s njegovim moralnim kompasom, ako ne i s njegovom percepcijom stvarnosti.

Nastavi čitati

Uncategorized

PROSVJETARI TRAŽE ZAŠTITU Sve više napada u učionicama u Srpskoj

Nakon što je nedavno nastavnik Osnovne škole “Sveti Sava” u Gacku fizički napadnut pred učenicima, kada je u učionicu područne škole u Avtovcu upao roditelj jednog đaka i nasrnuo na njega zbog loše ocjene svog sina, iz Sindikata obrazovanja, nauke i kulture traže hitno izmjene Krivičnog zakonika, koje će se odnositi na pooštravanje kazne politike prema počiniocima takvih djela.

Dragan Gnjatić, predsjednik Sindikata, ističe za “Nezavisne novine” da još ništa nije urađeno po tom pitanju, a nemilih događaja koji se dešavaju da su napadnuti prosvjetni radnici sve je više.

“Da se ne bi više ovakve stvari dešavale moramo poduzeti određene mjere i vidjeti šta će nadležni organi da rade da zaštite prosvjetne radnike ili ćemo se sami štititi”, kazao je Gnjatić.

Ističe da Vlada Republike Srpske treba da riješi pitanje izmjene Krivičnog zakonika.

“Prosvjetnog radnika ne treba da interesuje da li je to u nadležnosti ministarstva pravde ili pak ministarstva prosvjete i kulture, on zna šta je to nastavni plan i program, i njemu je bitno da dođe i ode sa svog posla bezbjedno a ne da strahuje”, kazao je Gnjatić.

Kako je rekao, neprihvatljivo je da se nasilnik koji je nasrnuo na prosvjetnog radnika prođe s tim da plati novčanu kaznu od nekoliko stotina maraka.

“Treba se uvesti zatvorska kazna za svakoga ko nasrne na prosvjetnog radnika”, kazao je Gnjatić.

Dodao je da se na svakom koraku prosvjetni radnik osjeća nezaštićenim jer, kako kaže, praktično su pristali na to da razmišljaju šta će reći roditelj nekog đaka kad dođe u školu, šta će reći na društvenim mrežama.

“Rezultat je to da djeca prestaju da upisuju fakultete koji školuju kadrove za prosvjetu. Već se osjeća nedostatak kadrova, u nekim prirodnim naukama prije svega. Zar treba da radiš za mizernu platu i onda da očekuješ kada će neko ući u zbornicu, kada će na čas, na pola časa, doći neko da te uhvati za vrat, to je strašno”, kazao je Gnjatić.

Ranko Koprivica, nastavnik Osnovne škole “Sveti Sava”, koji je u proteklih osam godina bio predsjednik Sindikata regije kaže da ovakve probleme treba rješavati u okviru institucija.

“Mi smo prije dvije godine napravili Pravilnik o zaštiti nastavnika od roditelja i djece i predali Sindikatu, ali ne znamo da li je predato Ministarstvu prosvjete i kulture i tu je stalo, negdje kupi prašinu”, kazao je Koprivica ističe da su uglavnom ranije bili verbalni napadi ali sada su to fizički.

“Ovo što se desilo u našoj školi je nesvakidašnje, dešavalo se ranije na holu, na ulici ali nikada ranije se nije desilo u toku nastave na času”, kazao je Koprivica.

Iz Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske najoštrije osuđuju nasilje, te ističu da takvi incidenti duboko uznemiravaju cijelo društvo i ugrožavaju sigurnost škola.

“Kao ministar prosvjete i kulture, ali i kao čovjek, duboko sam uznemirena događajima koji su se desili u pojedinim školama u Republici Srpskoj, a koji uključuju nasilje nad nastavnicima. Takve situacije nas sve pogađaju: i kao građane, i kao roditelje, i kao društvo koje želi da škola ostane prostor sigurnosti, znanja i uzajamnog poštovanja, kazala je Željke Stojičić, ministarka resornog ministarstva.

Dodaje da Vlada Republike Srpske i resorno ministarstvo svakodnevno rade na stvaranju uslova u kojima će se sva djeca osjećati srećno, bezbjedno i prihvaćeno. “Nasilje – bilo verbalno ili fizičko – nikada ne može i ne smije biti način komunikacije u školama. Takvi incidenti, u kojima dolazi do ugrožavanja fizičke i psihološke sigurnosti nastavnika, izazivaju zabrinutost i zahtijevaju odlučnu reakciju nadležnih organa. Svaki pokušaj diskreditacije nastavnika, njihovo zastrašivanje ili fizički napad predstavlja ozbiljan udar na obrazovni sistem”, kazala je Stojičićeva.

Ističe da upućuje poziv svim direktorima škola i savjetima roditelja da jasno i nedvosmisleno osude svaki oblik nasilja u školama, te da se kroz dijalog i zajednički rad dodatno osnaže mehanizmi prevencije i zaštite.

Nastavi čitati

Aktuelno