Connect with us

Svijet

BiH važna za stabilnost na Balkanu, kao i za NATO

Rat u Ukrajini je pokazao da je važno na vrijeme pomoći i podržati zemlje partnere koje su izložene ruskom pritisku i uticaju, ocjenio je danas, na kraju konferencije ministara spoljnih poslova NATO u Rumuniji, generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg.

Stoltenberg je poslije sesije na kojoj su učestvovali šefovi diplomatije Bosne i Hercegovine, Gruzije i Moldavije, naglasio da je lekcija koja je naučena da podrška mora biti pružena već sada zemljama koje su na razne načine pod pritiskom ili uticajem Rusije.

Upitan za BiH on je kazao, a prenosi Tanjug, da je Bosna i Hercegovina važna za stabilnost na Zapadnom Balkanu, kao i za NATO.

Podsjetio je da je NATO pomogao da se zaustavi krvavi rat, da je prisutan i dalje u BiH, i da Alijansa želi dalje da radi sa tom zemljom.

Kazao je da je, u cilju jačanja otpora protiv ruskog uticaja, ključno da se formira vlast poslije održanih izbora, kao i da sve što čini državu čini otpornijim BiH od stranih uticaja. NATO, kaže, je opredeljen da pruži podršku BiH preko svog programa jačanja kapaciteta i pomogne u jačanju bezbjednosnih institucija.

Kada je riječ o Gruziji naglasio je da su saveznici najavili dalju podršku, posebno suverenitetu i teritorijalnom integritetu zemlje. Oni su, takođe, rekao je, potvrdili potrebu za primjenom demokratskih reformi. Rekao je da je dogovoreno da se tim zemljama pruži pomoć da u jačanju institucija i otpornosti.

Svijet

NAPADNUT AUTOBUS U GRČKOJ: Srpski turisti gađani kamenicama (VIDEO)

Dvoje srpskih turista i pomoćni vozač povrijeđeni su kada su nepoznate osobe sinoć kamenovale autobus, koji se sa Halkidikija vraćao za Srbiju.

U autobusu je bilo 38 srpskih turista, od kojih je dvoje zadobilo lakše povrede, ali su odbili da budu prebačeni u bolnicu.

Napad na autobus dogodio se na auto-putu Egnatia, prije izlaza za stari nacionalni put Solun-Veroja.

Prijavljeno je da su četiri osobe bacale kamenice, a vjeruje se da su u pitanju maloljetnici. Policija je nakon napada privela dvije osobe, ali kod njih nije ništa pronađeno pa su puštene na slobodu.

Na snimcima koje su objavili grčki mediji, vidi se da je jedna od kamenica proletela kroz prednju šoferšajbnu i ostavila ogromnu rupu u staklu, dok se srča rasprsla na sve strane.

Na vozilu je razbijeno i bočno staklo, koje se u potpunosti rasprslo. Kamenica, koja je veličine šake, pala je na prolaz između sjedišta.

Staklo je padalo po putnicima.

Pomoćni vozač (64) odveden je u bolnicu, gdje je nakon ukazane lekarske pomoći otpušten.

Po srpske turiste je stigao drugi autobus i trebalo bi da su nastavili put ka Srbiji, prenosi Telegraf.rs.

Nastavi čitati

Svijet

POJAVILI SE ŠOK DETALJI: 10 evropskih zemalja sprema vojsku za Ukrajinu? Tramp otkrio ŠTA PLANIRA iz vazduha

Jedna od opcija o kojoj se razgovara jeste slanje evropskih snaga u Ukrajinu, ali pod američkom komandom, otkrila su dva izvora.

Američki i evropski vojni zvaničnici počeli su da planiraju bezbjednosne garancije za Ukrajinu, rekli su američki izvori Rojtersu u utorak, nakon što je predsjednik Donald Tramp obećao da će da je zaštiti u okviru mirovnog sporazuma.

Ukrajina i evropski saveznici pozdravili su Trampovo obećanje o bezbjednosnim garancijama, dato na sastanku lidera u ponedjeljak, ali mnoga pitanja i dalje ostaju otvorena.

Zvaničnici su za Rojters otkrili da Pentagon radi na planiranju oblika podrške koju bi Vašington mogao da pruži van isporuke naoružanja, uključujući i potencijalnu vazdušnu pomoć. Upozorili su, međutim, da će biti potrebno vrijeme da se američka i evropska strana usaglase oko rješenja koje bi bilo vojno izvodljivo i politički prihvatljivo – kako za Kijev, tako i za Kremlj.

Jedna od opcija o kojoj se razgovara jeste slanje evropskih snaga u Ukrajinu, ali pod američkom komandom, otkrila su dva izvora.

Dodali su da te snage ne bi djelovale pod NATO zastavom, već u ime svojih nacionalnih vlada. Prema informacijama Blumberga, oko deset evropskih država bilo bi spremno da pošalje vojnike u Ukrajinu nakon završetka ruske invazije. Evropski zvaničnici, prema tom izvještaju, u utorak su razgovarali o planu prema kojem bi britanske i francuske snage bile raspoređene kao deo budućeg mirovnog sporazuma, uključujući broj vojnika i njihovu geografsku lokaciju.

Britanska vlada saopštila je da će evropski vojni zvaničnici narednih dana održati sastanke sa američkim predstavnicima kako bi razvili “čvrste bezbjednosne garancije” i pripremili teren za eventualno raspoređivanje tzv. snaga obezbjeđenja u slučaju prekida neprijateljstava.

Prema izvorima Blumberga, prva faza predloženog paketa pomoći bila bi usmjerena na jačanje ukrajinske vojske kroz obuku i kadrovsko pojačanje. Tim zadatkom upravljala bi multinacionalna grupa sastavljena uglavnom od evropskih trupa, pri čemu bi Velika Britanija i Francuska poslale stotine vojnika u Ukrajinu – daleko od prve linije fronta. Bijela kuća je ranije objavila da će SAD učestvovati u koordinaciji bezbjednosnih garancija za Ukrajinu, dok je rusko Ministarstvo spoljnih poslova oštro odbacilo slanje bilo kakvih snaga iz NATO zemalja radi sprovođenja mirovnog sporazuma.

Predsjednik Tramp javno je isključio mogućnost slanja američkih vojnika u Ukrajinu, ali je u utorak, gostujući na Foks njuzu, ostavio otvorene druge oblike američkog angažmana. Nagovijestio je da bi Vašington mogao da pruži vazdušnu podršku evropskim snagama.

Američka vazdušna podrška mogla bi da se realizuje na više načina – od postavljanja protivvazdušnih sistema do podrške borbenim avionima i potencijalnog uvođenja zone zabrane letenja.

NATO vojni lideri održaće u sredu virtuelni sastanak na kojem će učestvovati i američki vojni predstavnici.

Nastavi čitati

Svijet

STRAVIČNE BROJKE! Ruski hakeri objavili navodnu bazu ukrajinskih gubitaka

Ruski hakeri objavili su navodnu bazu Generalštaba Oružanih snaga Ukrajine sa podacima o 1.721.000 poginulih i nestalih od 2022. do 2025. godine.

Po godinama:

2022 — 118,5 hiljada

2023 — 405 hiljada

2024 — 595 hiljada

2025 — 621 hiljada

Iako ovu objavu treba uzeti sa velikom rezervom, broj za prvu godinu poklapa se sa „lapsusom“ Ursule fon der Lajen, koja je približnu cifru ranije pomenula. Trend gubitaka je uzlazni, što upućuje na tragediju ogromnih razmjera i stavlja pod znak pitanja sposobnost Kijeva da nastavi borbu. Po svemu sudeći, ovakva cifra mogla bi biti samo djelimično opravdana, uz moguću korekciju da su na spisku ubrojani i ranjeni vojnici kao i dezerteri, navodi TV Front.

Ako se držimo ovog ruskog izvora, vidimo da je trend sve gori: za tri godine gubici su porasli gotovo šest puta, a 2025. bilježi rekordnu cifru od preko 620.000 ljudi. Čak i ukoliko se u obračun unesu i dezerteri, brojke i dalje djeluju nerealno, ali je dinamika rasta gubitaka po godinama ovim tempom sasvim relevantna.

Visoki gubici mogu biti posljedica prinudnog držanja fronta i neprekidne i sve drastičnije mobilizacije ljudi koji niti žele niti su adekvatno osposobljeni da ratuju. Iako zapadni partneri i dalje u planovima vide Ukrajinu kao sposobnu za borbu, uz ovakav tempo gubitaka postavlja se pitanje da li će Kijev uskoro doživjeti slom na vojnom planu, a demografski je to već doživio.

Nastavi čitati

Aktuelno