Društvo
BIJEG ZA PLATOM: Mladi iz BiH masovno ljeto provode radeći u Hrvatskoj

Znatno veća plata za isti posao, ali i nezadovoljstvo ekonomskom i političkom situacijom u Bosni i Hercegovini, glavni su motivi mladima koji odlaze na sezonski rad izvan zemlje.
Najveća destinacija za sezonski rad za mlade je Hrvatska, koja i ove godine potražuje skoro 70.000 sezonskih radnika u turizmu.
Kao i protekle tri godine, 21-godišnji Matija iz Banjaluke priprema se da još jedno ljeto provede u Istri, gdje će raditi kao konobar.
On tvrdi da u BiH ne može naći stabilno zaposlenje sa adekvatnom platom, odnosno da domaći poslodavci ne žele da ponude bolje uslove rada.
“Ljudi ovdje rade prekovremeno, a nisu dovoljno plaćeni. Za stanarinu i režije moram da radim i dodatno. Plata je tri puta veća na moru gdje konobarišem nego da sam ovdje ostao”, kaže on za Radio slobodna Evropa (RSE).
Najbrojniji strani radnici u Hrvatskoj tokom prošle godine bili su državljani BiH, njih nešto više od 38.000, među kojima je oko 3.700 sezonskih radnika.
Bosna i Hercegovina nema zaključen sporazum sa Hrvatskom o zapošljavanju radnika, pa radnici, sezonci, odlaze uglavnom samostalno, dogovarajući se direktno sa poslodavcima.
Banjalučanin Matija pronašao je posao putem oglasa i jedan telefonski razgovor s vlasnikom ugostiteljskog objekta bio je dovoljan za dogovor.
“U početku me bilo strah, nisam vjerovao u tu zaradu što su obećavali. Dio od onoga što zaradim šaljem porodici da im pomognem, a namjeravam sebi i da kupim pošten auto”, kaže on.
Plan mu je da u Hrvatskoj pokuša pronaći stalno zaspolenje jer tvrdi da u BiH ne vidi perspektivu.
“Ovdje je situacija takva, da sve i da želim, nemam uslove da zasnujem svoju porodicu. Plate su niske, sve ide preko neke veze, jednostavno nisam dobio priliku da ovdje ostanem da budem sretan”, kaže on.
Prosječna neto plata u Hrvatskoj u martu ove godine iznosila je 1.448 evra, dok je u BiH iznosila oko 784 evra, pokazuju statistički podaci.
Plate, smještaj, obroci…
Nekoliko mladih, koji idu da rade na hrvatskom primorju, u razgovoru za RSE ističu da tamo u ugostiteljstvu mogu da zarade 2.000 evra i više mjesečno, dok u BiH mogu da zarade maksimalno 750 evra.
Kažu i da će, uglavnom, raditi kao recepcioneri, pomoćni radnici u kuhinji, konobari i čistači.
Na radno ljeto u Hrvatskoj priprema se i 21. godišnji Jovan iz Banjaluke zbog, kako kaže, bolje plate i radnog okruženja.
Pronašao je posao recepcionara i očekuje mjesečnu platu od oko 2.000 evra.
“Kod nas u tom sektoru nije moguće zaraditit te pare. Ovdje mogu mjesečno dobiti do 1.200 maraka. Idem da zaradim novac kako bih imao za studije u inostranstvu, konkretno u Sloveniji”, kaže on te ističe da ga na odlazak dodatno motiviše loša politička situacija.
Mnoštvo oglasa za sezonske poslove u Hrvatskoj nude agencije, a desetine ih poslodavci svakodnevno objavljuju i na društvenim mrežama.
U njima uz plate, koje su veće od onih u BiH, poslodavci često obećavaju osigurane radne dozvole, smještaj i dnevne obroke za radnike.
Tako je u jednom od oglasa, koji je objavljen u jednoj od Facebook grupa o sezonskim poslovima u Hrvatskoj, za posao čiščenja objekta na ostrvu Viru navedena plata od oko 1.500 evra.
Uz smještaj, poslodavac je naveo da su osigurani i dnevni obroci za radnike.
Odgovornost na poslodavcima
Amir Hadžić, predsjednik Udruženja hotelijera Federacije BiH, kaže za RSE da dio krivice za gubitak radnika, tokom ljetne sezone, snose i poslodavci.
“Prije nego počne sezona trebalo bi da sjednu s radnicima i pokušaju s njima dogovoriti posebne uslove kako bi ih zadržali. Da im daju stimulacije ta tri- četiri mjeseca jer im se to više isplati nego dovoditi nove. Dok ih obučiš, prođe sezona”, kaže on.
Upozorava i da su oglasi za rad izvan BiH često nerealni te da radnike nerijetko dočekaju lošiji uslovi od onih koji su im obećani.
“I ovdje kvalitetan kuvar zarađuje 4.000 maraka. Ne možete početnika toliko platiti. U kuhinji svi primaju više od 1.000 evra. I vani više nisu plate kao nekad, a ima i izrabljivanja da se radi bukvalno 24 sata”, kaže Hadžić.
Kako kaže, zbog odlaska radnika poslodavci u BiH su primorani da angažuju i radnike iz azijskih zemalja, poput Nepala.
Istovremeno, na evidencijama za nezaposlene u BiH u aprilu je bilo više od 320.700 osoba, pokazuju podaci su Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
‘Radnici žele da ostanu u BiH’
Goran Kurtinović, iz Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske “Horeca” kaže za RSE da je gubitak radnika tokom ljetne sezone uobičajena pojava u proteklih 15-ak godina.
Kako kaže, najviše odlaze pomoćni radnici i oni bez adkevatnog iskustva.
“Uspijevamo da zadržimo iskusne radnike, imamo mogućnosti da ih bolje plaćamo. Oni recimo odu dvije- tri sezone da zakrpe rupe u budžetu, ali im je draže da nađu posao u svom mjestu. No, radnike bez iskustva ne možeš adekvatno platiti pa odlaze”, kaže Kurtinović.
Upozorava i da je u takvim okolnostima ugostiteljima sve teže pronaći radnike kako bi tokom ljeta normalno funkcionisali pa su primorani na kolektivni godišnji odmor, kada prestaju s radom po 15-ak dana.
Govoreći o koracima koje poslodavci poduzimaju da zadrže radnike tokom sezone, Kurtinović je kazao da napretka nema i da je za bolje uslove neophodna pomoć države.
“Spremni su da ostanu i rade u svojoj sredini, ali do države i poslodavaca je da ih ne izgubimo. Moje iskustvo je da će prvo dati nama šansu, ako ih razočaramo da će tek tad ići u inostranstvo”, naveo je.
Na prvom mjestu region
Hrvatska je u prvih pet mjeseci ove godine izdala dozvole za rad za više od 83.000 stranaca, Najbrojniji su Nepalci, a slijede radnici iz BiH – njih više od 15.000.
Od toga se oko 7.450 dozvola odnosi na sezonske radnike, angažovane uglavnom u turizmu i ugostiteljstvu. Među njima je 1.376 “sezonaca” iz BiH.
Natača Kačar, predstavnica portala Posao u turizmu, kaže za RSE da je u Hrvatskoj u posljednje dvije godine primjetan pad zapošljavanja radnika iz regiona, što je posljedica velikog priliva radnika iz azijskih zemalja.
Ona za RSE navodi da su na poslodavcima u toj zemlji i dalje, nakon domaćih radnika, prioritet oni iz regiona te da se trude da pridobiju i i zadrže radnike iz BiH.
“Posebno u ugostiteljstvu, gdje je važno imati uhodan tim koji dobro funkcionira, a da ga ne mijenjaju svake godine. Dio smo istog govornog područja, tako da su radnici iz BiH traženi kadar”, kaže ona za RSE.
Ističe, takođe, da je Hrvatska i dalje jedna od najpoželjnijih destinacija za radnike iz regiona, prvenstveno zbog sigurnosti koju pružaju poslodavci.
“Radnici znaju da će biti prijavljeni, da će dobiti radne dozvole i da će im plate biti isplaćene”, kaže ona, ističući da plate i uslovi rada variraju zavisno od regije regiji i vrsti ugostiteljskog objekta.
Novi Zakon o strancima, koji je u Hrvatskoj stupio na snagu 15. marta, najavljuje strože uslove zapošljavanja stranih radnika, a od iduće godine očekuje se da će potpuna primjena.
Kako kaže Kačar, omjeri zapošljavanja biće postavljeni tako da se ograniči broj stranih radnika u odnosu na domaće. To će, tvrdi, pomoći u kontroli masovnog uvoza radnika iz Azije, gdje su se pojavile ilegalne agencije i problemi s trgovinom ljudima.
“No, postavlja se pitanje ima li uopšte dovoljno domaćih radnika za sezonska zanimanja. Naime, sezonski radnici iz Hrvatske i regiona često traže veće plate, što otežava pregovore s poslodavcima”, kaže ona.
Iz Hrvatske privredne komore za RSE tvrde da plate stranih radnika moraju biti iste kao i plate hrvatskih državljana, uz poštovanje odredbi o minimalnoj plati i kolektivnom ugovoru.
Društvo
“ŽELJEZNICA RS” U TEŠKOJ DUBIOZI: “Svaki direktor koji dođe napravi minus”

Ukupna dugovanja Javnog preduzeća “Željeznice Republike Srpske” zaključno sa polovinom ove godine iznose 295.943.460 KM, piše u polugodišnjem finansijskom izvještaju ovog preduzeća koji je objavljen na Banjalučkoj berzi.
Tako se navodi da je gubitak preduzeća u šest mjeseci ove godine iznosio 18.442.519 KM.
U finansijskom izvještaju stoji da su ukupni prihodi ovog javnog preduzeća za šest mjeseci iznosili 22,87 miliona KM, što je za skoro devet miliona manje u odnosu na polovinu 2024. godine.
Ukupni rashodi su smanjeni u odnosu na šest mjeseci prošle godine.
Ove godine su ukupni rashodi iznosili 41,31 milion KM, dok su prošle godine bili oko 46 miliona KM.
Gubitak preduzeća je za više od četiri miliona KM veći u odnosu na šest mjeseci prošle godine, kada je gubitak iznosio 14,29 miliona KM.
Inače, tokom cijele prošle godine je gubitak “Željeznica Republike Srpske” iznosio 34,2 miliona KM.
Kao i do sada, preduzeće je u prvoj polovini godine najviše novca izdvojilo na plate, naknade plata i ostalih ličnih primanja. Ti izdaci iznosili su 22,4 miliona maraka, te su manji za oko 250.000 KM u odnosu na podatke iz prve polovine 2024. godine.
Jelenko Dobraš, predsjednik Sindikata željezničara Srpske, kazao je da je nezadovoljstvo radnika ogromno “jer smo iz procesa restrukturiranja, po mišljenju Vlade RS i resornog ministarstva, trebali pokušati to da se samostalno finansira preduzeće”.
“Svi znaju da u okruženju nijedne željeznice ne žive od samofinansiranja. Naš problem je što niko ne vodi računa o preduzeću. Ono je prepušteno određenim grupama ljudi, kako lokalnih, tako i stranačkih. Rade se razne sistematizacije, a najmanje se vodi računa o radniku i preduzeću. Vozna sredstva su jako zapuštena, radionice su u očajnom stanju, pruge takođe. Nema odgovornosti za stvari koje se rade. Ukoliko se neko ozbiljno ne pozabavi situacijom u ‘Željeznicama RS’, ubrzo će doći do gašenja preduzeća”, istakao je Dobraš za “Nezavisne novine”.
Dragan Peulić, potpredsjednik Samostalnog sindikata “Željeznica RS”, rekao je za “Nezavisne novine” da se stanje ne može riješiti dok, kako on kaže, sjede kriminalci u ministarstvima i preduzeću.
“Svaki direktor koji dođe napravi minus. Umjesto da se tužilaštvo pozabavi tim minusima, svaki direktor odlazi na još bolju funkciju”, kazao je Peulić.
Prema njegovim riječima, u posljednja četiri mjeseca konstantno dolazi do problema sa isplatom plata.
“Redovno se isplaćivala plata prethodnih nekoliko godina, a zadnja četiri mjeseca se sve nešto razdvaja. Prvo se isplate topli obrok i prevoz, pa onda do kraja mjeseca plata. Zadnja plata je trebalo da bude 15. u mjesecu, a isplaćena je 23. jula. Imamo problema i sa zdravstvenim osiguranjem jer se uplaćuje zadnjeg dana u mjesecu i onda dok Fond zdravstvenog osiguranja to rasknjiži čeka se nekoliko dana. Tako radnici plaćaju svoje preglede i lijekove i sve ostalo”, naglasio je Peulić.
Dodao je da je nezadovoljstvo radnika ogromno.
“Manjak je otpravnika, mašinovođa, manevrista, vozovođa, dok je administrativnih radnika sve više. Sam generalni direktor ima šest savjetnika. Mislim da ih Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, nema toliko”, naveo je Peulić.
Pokušali smo stupiti u kontakt i sa Slađanom Jovićem, generalnim direktorom “Željeznica RS”, ali se na naše pozive nije javljao.
Društvo
JOŠ JEDAN ROK PROBIJEN: 6. avgusta zasjedaju zbog povrata PDV-a na stanove

Iako je sjednica Upravnog odbora (UO) Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH radi razmatranja Prednacrta izmjena i dopuna Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u koji se odnosi na povrat ovog poreza nakon kupovine prve nekretnine trebalo da bude održana krajem jula, to se nije desilo, već je dogovoren drugi termin, a to je 6. avgust.
Dakle, došlo je do još jednog prolongiranja, mada je rok za donošenje ovog akta davno istekao. Preciznije, zakon koji reguliše povrat PDV-a na prvu nekretninu stupio je na snagu 12. aprila, kada je počeo da curi rok od 60 dana da se završi i ostatak posla.
Prošao je i 12. i cijeli jun, a 10. jula je Srđan Amidžić, predsjedavajući UO UIO BiH, rekao za “Nezavisne novine” da će sjednicu UO imati krajem sedmog mjeseca. Ispratili smo i jul, a iz Kancelarije predsjedavajućeg UO UIO Srđana Amidžića odgovorili su nam da je dogovoren termin naredne sjednice za 6. avgust ove godine gdje će biti razmatran Prednacrt izmjena i dopuna Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u koji se odnosi na povrat ovog poreza nakon kupovine prve nekretnine.
“Nakon izjašnjavanja UO UIO o ovom podzakonskom aktu slijede javne konsultacije, nakon čega se očekuje i konačno usvajanje na narednoj sjednici. Ranije nije bilo moguće održati sjednicu zbog drugih obaveza entitetskih ministara finansija”, rečeno je za “Nezavisne novine” iz Kancelarije predsjedavajućeg UO UIO.
Ovakva objašnjenja nisu prihvatljiva za borce za zaštitu potrošača. Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana “Tolerancijom protiv različitosti” (ToPeeR) iz Doboja, kaže da su ovakva kašnjenja vrlo nekorektna prema građanima.
“Mislim da nisu ni fer ni korektni te da se ovakvim stvarima gubi totalno povjerenje u organe vlasti. Imam utisak kao da se igraju sa nama”, kaže Šešlija u izjavi za “Nezavisne novine”.
Amidžić je, podsjetimo, ranije izjavio da će za povrat PDV-a na prvi kupljeni stan biti potrebno sedam dokumenata, gdje, između ostalog, spada i potvrda kojom dokazujete da ste izmirili sve obaveze prema prodavcu nekretnine.
Govoreći o dokumentima koji će biti potrebni, precizirao je da su u pitanju rodni list, vjenčani list, uvjerenje o državljanstvu, dokument iz Poreske uprave, odnosno Geodetske uprave kojim se dokazuje da niste bili vlasnik nekretnine, potvrda kojom dokazujete da ste izmirili sve obaveze prema prodavcu nekretnine, kao i potvrda da je onaj od kojeg je stan kupljen izmirio obaveze, te kućna lista.
“Realno govoreći, ako će se neko tome posvetiti, u roku od pet dana može skupiti sve papire”, naveo je Amidžić.
Osvrnuo se tada i na rok koji je probijen, a u kojem je UO UIO trebalo da završi ovaj dio posla koji se odnosi na podzakonske akte.
“Mi smo imali rok od 60 dana da završimo posao koji se odnosi na podzakonske akte. Trebalo nam je nešto više, a razlog je da pojednostavimo proceduru po pitanju onoga ko ima pravo na povrat PDV-a. Kada građani budu skupljali papire, to će biti svega sedam dokumenata, koji će biti neophodni, da ih predaju, te da ostvare pravo povrata PDV-a”, naveo je Amidžić.
Posao je, uvjerava Amidžić, priveden kraju i nisu umanjena ničija prava. Kako je dodao, svako ko nije bio vlasnik ili suvlasnik nekretnine po usvajanju ovog zakona, ima pravo povrata PDV-a.
To se, da napomenemo, odnosi na zakon koji reguliše povrat PDV-a na prvu nekretninu, a koji je stupio na snagu 12. aprila, kada je počeo da curi rok od 60 dana da se završi i ostatak posla.
Naime, UO UIO BiH bio je dužan da u tom roku donese podzakonske akte za sprovođenje usvojenih izmjena zakona, ali je taj rok probijen, tako da će građani morati čekati da se članovi UO UIO BiH sastanu 6. avgusta, pa onda period javnih konsultacija, pa onda konačno usvajanje.
Podsjetimo, pravo na povrat PDV-a imaće svi koji su prvu nekretninu kupili nakon stupanja na snagu izmjena i dopuna Zakona o PDV-u i usvajanje pravilnika neće uticati na ovo pravo.
Društvo
POMOĆ HRABROM DJEČAKU: Pozovite 17166 i donirajte 2 KM za Vedada!

Nastavljamo humanitarnu akciju za našeg hrabrog dječaka, Vedada Kičinu, koji se bori s nizom teških i rijetkih zdravstvenih dijagnoza.
Dijagnostifikovana mu je intersticijska bolest pluća, a posljednji nalazi nisu ohrabrujući. Njegovo zdravstveno stanje se dodatno komplikuje – boluje i od problema sa slezenom, jetrom, bubrezima, štitnom žlijezdom i probavnim sistemom, a trenutno je i na granici razvoja dijabetesa.
Nažalost, dječak počinje da gubi sluh, a nedavno su potvrđene još dvije vrlo ozbiljne dijagnoze. Sve dijagnoze koje ima nose visok stepen rizika, a bez odgovarajuće terapije i stalnog ljekarskog nadzora, bolest brzo napreduje.
Pravilnim liječenjem moguće je usporiti napredovanje bolesti i znatno mu olakšati svakodnevni život. Neke komplikacije, nažalost, nisu izlječive, ali uz našu pomoć možemo učiniti sve da dječak ne uđe prerano u najtežu fazu bolesti.
Molimo sve ljude dobrog srca da se uključe – pozivom na broj 17166 donirate 2 KM za njegovo liječenje.
Budimo dio ove borbe – pokažimo da nije sam.
Pozivamo ljude dobre volje da pokažu solidarnost i pomognu ovom hrabrom dječaku da dobije potrebnu medicinsku njegu.
Osim poziva na humanitarni broj, možete pomoći i direktnim uplatama na račun Vedadove majke:
Dženana Kičina
Broj računa (za uplate iz BiH): 1994606045380748
IBAN (za uplate iz inostranstva): BA391994606045380748
SWIFT: ABSBBA22 Sparkasse Bank
Adresa: Gornji Ranković, Teslić
Ukoliko želite stupiti u direktan kontakt s Vedadovom porodicom radi dodatnih informacija ili podrške, možete nas slobodno kontaktirati.
Hvala svima koji se odazovu ovom pozivu i pruže ruku pomoći Vedadu i njegovoj porodici – poručuje Humanitarno udruženje “Mali Anđeo”.
-
Horoskop2 dana ago
NAJAROGANTNIJI ZNAKOVI HOROSKOPA: Misle da je cio svijet njihov
-
Zanimljivosti1 dan ago
GDJE RADI VAŠ PARTNER? Otkriveno u kojim profesijama ljudi najmanje varaju
-
Zanimljivosti5 sati ago
BITNA JE MJERA! Ovo su znakovi da pijete previše vode
-
Politika2 dana ago
Urbanistički haos u Novom Gradu! Načelnik IGNORIŠE GRAĐANE, FORSIRA ZGRADU na GRADSKOM KEJU
-
Politika3 dana ago
“OSTAĆU DOK SNSD NE BUDE MOGAO BEZ MENE!” Dodik najavio kandidaturu i poručio: Ovo je moja politička borba!
-
Društvo2 dana ago
KOZARSKI VIJESNIK I TV PRIJEDOR otišli na kolektivni godišnji! Prvi mediji u istoriji KOJI SU ODLUČILI DA IH NEMA!
-
Region2 dana ago
VUČIĆ “Najvažnije za Bošnjake i Srbe da će biti SAČUVAN MIR”
-
Banjaluka2 dana ago
STANIVUKOVIĆ PREDLAŽE ŠKOLSKE UNIFORME! Nema više markirane garderobe, SVI ISTI U KLUPE!