Connect with us

Društvo

Bivše republike OSAM PUTA zaduženije od JUGOSLAVIJE

U posljednjih deset godina dug nekadašnjih jugoslovenskih republika, gledano zbirno, uvećao se za oko 80 odsto, sa 90 na 161,8 milijardi evra i osam puta je veći od onog koji je imala nekadašnja država prije njenog raspada. Može se ovo vidjeti ako se analiziraju podaci Međunarodnog monetarnog fonda koji otkrivaju da je za nešto više od tri decenije od raspada Jugoslavije, dug republika bivše zemlje porastao, kada se konvertuje iz dolara sa 20 na današnjih 162 milijarde evra.

Pojedini ekonomisti već godinama upozoravaju da države bivše Jugoslavije polako tonu u dužničku krizu, jer je raspad bivše države, kako su pojasnili, destruktivno uticao na industriju, proizvodnja je smanjena i znatno je pala konkurentnost u privredi i preduzećima. Ukazuju i da su posljednja dešavanja u vezi sa pandemijom virusa korona, ali i rat u Ukrajini, uticali na rast dugova, ali i na njihovo otežano servisiranje.

Upozoravaju da ni narednih godina, a pogotovo s obzirom na teško stanje unutar pojedinih evropskih zemalja, neće ništa dobrog donijeti, jer gotovo sve države bilježe pad privrednih aktivnosti ili imaju nivo koji nije dovoljan da bi se dugovi bezbolno izmirivali.

NEKAD I SAD

Hrvatska je trenutno najzaduženija od svih bivših republika. Ona je 2014. godine imala minus od 28,8 milijardi evra, a danas oko 52 – što je oko 59,9 odsto BDP. Na drugom mjestu je Slovenija kojoj je dug u posljednjih deset godina povećan sa 28,8 na oko 48 milijardi evra (67,4 odsto BDP).

Na trećem mjestu ove neslavne liste danas se nalazi Srbija koja ima bruto državni dug od oko 40 milijardi (48,6 odsto BDP). Slijedi BiH sa minusom od 9,5 milijardi (35 odsto BDP), Sjeverna Makedonija 8,6 (56,4 odsto BDP) i Crna Gora sa dugom u visini od 4,85 milijardi evra (62,6 odsto BDP). Prema Međunarodnom monetarnom fondu, bruto dug neke države inače se sastoji od svih obaveza koje zahtijevaju plaćanje, kamate ili glavnice od strane dužnika povjerioca u budućnosti.

Interesantno, kada su u pitanju Slovenija i Srbija, ove dvije zemlje su za deset godina učešće duga u BDP smanjile za gotovo 15 odsto. Još jedan zanimljiv detalj – BiH je od bivših republika najmanje zadužena ako se pogleda učešće njenog minusa u bruto društvenom proizvodu.

BiH se inače nalazi na 122 mjestu od 186 analiziranih zemalja po visini bruto državnog duga, između Kambodže i Bocvane, i nalazi se u najpovoljnijem položaju, uslovno rečeno, od gotovo svih bivših jugoslovenskih republika. Međutim, kada su u pitanju prognoze MMF-a za naredni period, one nisu nimalo optimistične. Ova finansijska institucija predviđa u svojim analizama da će državni dug u BiH kontinuirano rasti do 2029. godine. Taj novi minus, prema njihovim projekcijama, mogao bi iznositi dodatnih 4,17 milijardi evra (više za 43,8 odsto). On bi se za pet godina mogao popeti na 13,7 milijardi evra.

AMERIKA, ZEMLjA VELIKA

Globalno gledajući, javni dug krajem 2024. godine, kada se podvuče crta –  iznosiće oko 102 triliona dolara. To bi bilo povećanje od pet biliona dolara za samo 12 mjeseci. Predviđa se da će on premašiti 100 odsto globalne proizvodnje do 2029. godine.

Finansijski stručnjaci i ekonomisti upozoravaju da će nivoi duga rasti brže nego što se ranije očekivalo, jer vladine politike ne uspijevaju da se pozabave rizicima zbog, kako su naveli, starenja stanovništva i povećanja troškova zdravstvene zaštite. Ukazuju i na geopolitičke tenzije koje dovode do veće potrošnje na odbranu.

Inače, najveći globalni dužnik je Amerika i to nije nikakva tajna. Kao najveća svjetska ekonomija američki dug nastavlja vrtoglavo da raste, čineći čak 34,6 odsto ukupnog svjetskog državnog duga. On trenutno iznosi više od 36 biliona dolara. O kolikom novcu se radi, prosječnoj osobi je teško shvatiti.

Ilustracije radi, pojedini analitičari su izračunali da kada bi se slagale novčanice od jednog dolara, sa američkim dugom bi se moglo “sazidati” osam nebodera od 110 spratova.

Ekonomista i saradnik centra za federalni budžet “Heritidž fondacije” Džej Entoni nedavno je upozorio da 55 centi od svakog dolara, koji je federalna vlada potrošila, je pozajmljeno.

S obzirom da se štampanje novca u Američkim federalnim rezervama i dalje ne gasi, eksperti predviđaju da će do 2034. godine državni dug ove zemlje dostići nevjerovatnih 50 biliona dolara i biti ekvivalentan oko 122 odsto BDP-a.

Ovaj rast se djelimično pripisuje odluci još uvijek aktuelnog američkog predsjednika Džoa Bajdena, koji je 2023. podigao gornju granicu duga. Naime, gornja granica duga je ukupan iznos novca koji američka vlada može da pozajmi kako bi ispunila svoje zakonske obaveze, kao što su isplata socijalnih ili medicinskih beneficija, budžeta za odbranu, kamata na državni dug, povrat poreza i drugih plaćanja.

BOGATE ZEMLjE

Kina je druga u svijetu po visini duga. U narednih pet godina predviđa se da će odnos kineskog duga i BDP-a dostići 111,1 odsto BDP-a. Kineski zvaničnici su nedavno izjavili da su spremni da primijene stimulativne mjere za podršku ekonomiji, ako novi američki predsjednik Donald Tramp uvede sveobuhvatne carine na robu uvezenu iz Kine. U ovom slučaju, kineski dug prema BDP-u mogao bi rasti čak i brže od trenutnih projekcija.

Treće mjesto na ovoj listi zauzeo je Japan sa dugom koji prevazilazi 251 odsto BDP-a. Slijede Velika Britanija, Francuska i Italija te Indija na sedmom mjestu sa 3,2 biliona dolara duga, što predstavlja povećanje od 74 odsto od 2019. godine.

Međutim, zahvaljujući snažnom ekonomskom rastu i fiskalnoj politici koja povećava vladine prihode, predviđa se da će dug kao procenat BDP-a postepeno pasti sa 83,1 u 2024. na 80,5 odsto do 2028. godine. Iza ove mnogoljudne zemlje nalaze se Njemačka i Kanada. Od 186 zemalja koje je analizirao MMF samo jedna zemlja nema ni cent duga. To je Makao, posebna upravna regija u kojoj živi oko pola miliona stanovnika, koja je inače poznata po turizmu i kockanju.

Bogate zemlje kolektivnog Zapada, za razliku od onih u razvoju, mogu sebi da dozvole da se više zaduže, ali ekonomisti upozoravaju da je kriza na pomolu i da kolaps sada prijeti da ugrozi i najrazvijenije ekonomije, ukoliko nastave da troše i pozajmljuju ovim tempom. Njihovi dugovi rastu brzinom koja do sada nije viđena i dostižu rekordne iznose kakvi su posljednji put zabilježeni u periodu poslije Drugog svjetskog rata.

Na ovo su upozorili i iz Evropske centralne banke, navodeći da evrozona rizikuje još jednu dužničku krizu ako blok ne uspije da podstakne rast, smanji javni dug i sredi političku neizvjesnost. Da bi se ovi dugovi koliko-toliko stabilizovali, finansijski stručnjaci preporučuju velika smanjenja potrošnje i povećanje poreza u narednih pet do sedam godina.

Ko je u najvećoj opasnosti

Zemlje u razvoju moraće da se u turbulentnoj 2025. godini nose i sa rastućim otplatama kamata na dug od 29 biliona dolara koji se nakupio tokom posljednje decenije. Čak 54 zemlje troše više od 10 odsto svojih prihoda na otplatu kamata, pokazuju podaci Ujedinjenih nacija. Neke, uključujući Pakistan i Nigeriju, koriste više od 30 odsto prihoda samo za plaćanje kamata. Suma oko 850 milijardi dolara ukupno prošle godine za spoljni i lokalni dug primorava zemlje da preusmjere novac sa domaće potrošnje na bolnice, puteve i škole, istovremeno povećavajući rizik za investitore na tržištima u razvoju.

Related Topics:

Društvo

Domaće propalo, UVOZNO U TEGLAMA – loša sezona za naše voćare i povrtare

Jesen je na pragu, a ovaj dio ljeta je vrijeme kad se pravi zimnica. Međutim, mnoge flaše i tegle i ove godine će ostati prazne zbog, kako kažu građani, visokih cijena voća i povrća, ali i modernog načina života. I pored toga smo pitali građane ono čuveno pitanje: Hoćete li ove godine praviti zimnicu? Nekada je jesen u našim domovinama mirisala na pečenu papriku, kuvani paradajz, voće koje se krčka i pretvara u sok, pekmez i slatko. Spremanje zimnice bilo je ritual koji je predvodila domaćica, a koji je spajao porodicu.

Danas je realnost drugačija: besparica, visoke cijene, suša i tropske vrućine… otjerali su miris zimnice iz mnogih domova.

“Cijene su visoke, nema se računa praviti, pogotovo ko je sam i sprema na struju”, kažu neke od anketiranih Bijeljinki koje zimnicu ne prave.

One koje se ipak odluče da je prave kažu da cijene jesu više nego prošle godine ali da će obavezno napraviti zimnicu.

“Napravićemo, pa makar i manju količinu, jer je domaće domaće, a i dio je tradicije.”

Neumoljiva računica opustošila je Kavntašku pijacu u Bijeljini, a ni na zelenoj pijaci nije mnogo bolje. Prodavaca na čuvenom “kvantašu” ima manje nego ranije. Roba očajnički čeka kupca, a kupaca nikad manje, iako je vrijeme za zimnicu, kažu proizvođači i prodavci.

“Na Kvantaškoj pijaci svoju robu faktički pokloniš. Nema ko da je kupi. Da li je narod negdje otišao, razišao se, da li je na odmoru, na moru, ne znam. Uglavnom, trenutno su cijene nikakve, a roba je stigla. Ako ne bereš, propada ti na njivi, a ako bereš, ne možeš ovdje da prodaš. To su velike muke i problemi”, kaže poljoprivrednik Dragan Đokić iz Velike Obarske kod Bijeljine.

Prodavac na Kvantaškoj pijaci u Bijeljini, Izet Ahmičić, priča da je prodaja prošle godine išla nekako, ali da ove ne ide nikako.

“Naroda nema, pobjegli su. Nema narod od čega da živi. Vidiš ti, penzija 200 KM, on da za ljekove i nema od čega da jede. Nema para da kupi. Gdje su im plate, fabrike? Koja fabrika radi? Gdje su nam preduzeća?”, pita Ahmičić, navodeći da građani uglavnom kupuju na kilogram, u marketima.

Iako se građani žale na visoke cijene, zbog kojih moraju da se odreknu zimnice ali i namirnica koje im trebaju svakog dana, Đokić kaže da su prinuđeni da svoju teško proizvedenu robu daju i ispod cijene.

“Ne možeš da držiš cijenu i ako hoćeš. Uvijek ima neko ko mora da proda robu. Moraš da se prilagodiš. Kilogram lubenice se prodaje za 18 ili čak 15 pfeniga ili poljoprivrednici daju čak cijelu prikolicu lubenica po cijeni od 200 KM. Odtoga nemaju ništa. Ulog za lubenicu je 1.000 KM. To je čist gubitak. Kupus ne možemo da prodamo, krstavac malo varira, nekad je na cijeni, nekad nije”, objašnjava Đokić.

“Uništava nas uvoz. Kad postignemo neku pristojnu cijenu, oni samo ubace robu iz uvoza i, tapija”, dodaje Ahmičić.

Stvarnost je umoljiva. Zato mnogima ostaje da tradiciju i nostalgiju za nekim drugim, boljim vremenima, zamijene realnošću. Špajz do plafona pun zdrave zimnice, koji je bio simbol blagostanja, ostaje samo uspomena za one koji se sjećaju. To je najrealniji, iako vjerovatno najtužniji, odgovor na pitanje sa početka: Hoćemo li ove godine praviti zimnicu?

(BN)

Nastavi čitati

Društvo

Obilježene 74 godine od ustaškog ZLOČINA NAD SRBIMA IZ POTKOZARJA

– U spomen-području Zajednice u Trnopolju kod Prijedora danas su obilježene 74 godine od ustaškog zločina nad više od 300 Srba koji su ubijeni na najsvirepiji način način bez ispaljenog metka.

Zamjenik gradonačelnika Prijedora Nenad Mejakić rekao je da su Zajednice jedno od prvih stratišta naroda Potkozarja u Drugom svjetskom ratu i opomena da se ovako nešto više nikada ne ponovi.

“Važno je da se obilježavaju ovi datumi i da veliki broj građana Prijedora, kao što je to slučaj i danas, prisustvuju ovom događaju i odaju počast nevino stradalim žiteljima ovog kraja”, rekao je Mejakić.

Predsjednik Skupštine Boračke organizacije Branko Pilipović istakao da je kultura sjećanja više nego važna i da svake godine dolazi u Zajednice kako bi položio vijenac na ovom stratištu srpskog naroda.

Mještanin Trnopolja Željko Karajica rekao je da su ustaše od 31. jula do 2. avgusta 1941. godine na ovom mjestu na mučki način bez ispaljenog metka ubile više stotina mještana ove i desetak okolnih mjesnih zajednica.

“Na spomeniku u Zajednici su upisana imena 302 žrtve, ali mislim da je za tri dana ubijeno ukupno 700 ljudi. Ovdje su privedeno i ubijeno 302 golorukih Srba koje su doveli u koloni”, rekao je Karajica.

On je dodao da su im stari pričali da su svi ubijeni maljem, krampom, lopatom i ašovom, odnosno da niko nije ubijen iz vatrenog oružja.

Među ubijenim je i nekoliko Ukrajinaca.

Nastavi čitati

Društvo

OGROMNE GUŽVE NA IZLAZU IZ BiH! Najgore na granici sa Hrvatskom

Pojačan je intenzitet saobraćaja na većini graničnih prelaza u BiH, posebno sa Hrvatskom, saopšteno je iz Auto-moto saveza Republike Srpske.
Najduža čekanja su na izlazu iz BiH na prelazima Gradiška, Gradina, Kozarska Dubica, Novi Grad, Kostajnica, Izačić, Velika Kladuša, Svilaj, Doljani i Bijača.

Na ostalim graničnim prelazima povremeno se pojačava frekvencija saobraćaja, ali zadržavanja za putnička vozila nisu duža od 30 minuta, prenosi Srna.

Nastavi čitati

Aktuelno