Connect with us

Društvo

Bivše republike OSAM PUTA zaduženije od JUGOSLAVIJE

U posljednjih deset godina dug nekadašnjih jugoslovenskih republika, gledano zbirno, uvećao se za oko 80 odsto, sa 90 na 161,8 milijardi evra i osam puta je veći od onog koji je imala nekadašnja država prije njenog raspada. Može se ovo vidjeti ako se analiziraju podaci Međunarodnog monetarnog fonda koji otkrivaju da je za nešto više od tri decenije od raspada Jugoslavije, dug republika bivše zemlje porastao, kada se konvertuje iz dolara sa 20 na današnjih 162 milijarde evra.

Pojedini ekonomisti već godinama upozoravaju da države bivše Jugoslavije polako tonu u dužničku krizu, jer je raspad bivše države, kako su pojasnili, destruktivno uticao na industriju, proizvodnja je smanjena i znatno je pala konkurentnost u privredi i preduzećima. Ukazuju i da su posljednja dešavanja u vezi sa pandemijom virusa korona, ali i rat u Ukrajini, uticali na rast dugova, ali i na njihovo otežano servisiranje.

Upozoravaju da ni narednih godina, a pogotovo s obzirom na teško stanje unutar pojedinih evropskih zemalja, neće ništa dobrog donijeti, jer gotovo sve države bilježe pad privrednih aktivnosti ili imaju nivo koji nije dovoljan da bi se dugovi bezbolno izmirivali.

NEKAD I SAD

Hrvatska je trenutno najzaduženija od svih bivših republika. Ona je 2014. godine imala minus od 28,8 milijardi evra, a danas oko 52 – što je oko 59,9 odsto BDP. Na drugom mjestu je Slovenija kojoj je dug u posljednjih deset godina povećan sa 28,8 na oko 48 milijardi evra (67,4 odsto BDP).

Na trećem mjestu ove neslavne liste danas se nalazi Srbija koja ima bruto državni dug od oko 40 milijardi (48,6 odsto BDP). Slijedi BiH sa minusom od 9,5 milijardi (35 odsto BDP), Sjeverna Makedonija 8,6 (56,4 odsto BDP) i Crna Gora sa dugom u visini od 4,85 milijardi evra (62,6 odsto BDP). Prema Međunarodnom monetarnom fondu, bruto dug neke države inače se sastoji od svih obaveza koje zahtijevaju plaćanje, kamate ili glavnice od strane dužnika povjerioca u budućnosti.

Interesantno, kada su u pitanju Slovenija i Srbija, ove dvije zemlje su za deset godina učešće duga u BDP smanjile za gotovo 15 odsto. Još jedan zanimljiv detalj – BiH je od bivših republika najmanje zadužena ako se pogleda učešće njenog minusa u bruto društvenom proizvodu.

BiH se inače nalazi na 122 mjestu od 186 analiziranih zemalja po visini bruto državnog duga, između Kambodže i Bocvane, i nalazi se u najpovoljnijem položaju, uslovno rečeno, od gotovo svih bivših jugoslovenskih republika. Međutim, kada su u pitanju prognoze MMF-a za naredni period, one nisu nimalo optimistične. Ova finansijska institucija predviđa u svojim analizama da će državni dug u BiH kontinuirano rasti do 2029. godine. Taj novi minus, prema njihovim projekcijama, mogao bi iznositi dodatnih 4,17 milijardi evra (više za 43,8 odsto). On bi se za pet godina mogao popeti na 13,7 milijardi evra.

AMERIKA, ZEMLjA VELIKA

Globalno gledajući, javni dug krajem 2024. godine, kada se podvuče crta –  iznosiće oko 102 triliona dolara. To bi bilo povećanje od pet biliona dolara za samo 12 mjeseci. Predviđa se da će on premašiti 100 odsto globalne proizvodnje do 2029. godine.

Finansijski stručnjaci i ekonomisti upozoravaju da će nivoi duga rasti brže nego što se ranije očekivalo, jer vladine politike ne uspijevaju da se pozabave rizicima zbog, kako su naveli, starenja stanovništva i povećanja troškova zdravstvene zaštite. Ukazuju i na geopolitičke tenzije koje dovode do veće potrošnje na odbranu.

Inače, najveći globalni dužnik je Amerika i to nije nikakva tajna. Kao najveća svjetska ekonomija američki dug nastavlja vrtoglavo da raste, čineći čak 34,6 odsto ukupnog svjetskog državnog duga. On trenutno iznosi više od 36 biliona dolara. O kolikom novcu se radi, prosječnoj osobi je teško shvatiti.

Ilustracije radi, pojedini analitičari su izračunali da kada bi se slagale novčanice od jednog dolara, sa američkim dugom bi se moglo “sazidati” osam nebodera od 110 spratova.

Ekonomista i saradnik centra za federalni budžet “Heritidž fondacije” Džej Entoni nedavno je upozorio da 55 centi od svakog dolara, koji je federalna vlada potrošila, je pozajmljeno.

S obzirom da se štampanje novca u Američkim federalnim rezervama i dalje ne gasi, eksperti predviđaju da će do 2034. godine državni dug ove zemlje dostići nevjerovatnih 50 biliona dolara i biti ekvivalentan oko 122 odsto BDP-a.

Ovaj rast se djelimično pripisuje odluci još uvijek aktuelnog američkog predsjednika Džoa Bajdena, koji je 2023. podigao gornju granicu duga. Naime, gornja granica duga je ukupan iznos novca koji američka vlada može da pozajmi kako bi ispunila svoje zakonske obaveze, kao što su isplata socijalnih ili medicinskih beneficija, budžeta za odbranu, kamata na državni dug, povrat poreza i drugih plaćanja.

BOGATE ZEMLjE

Kina je druga u svijetu po visini duga. U narednih pet godina predviđa se da će odnos kineskog duga i BDP-a dostići 111,1 odsto BDP-a. Kineski zvaničnici su nedavno izjavili da su spremni da primijene stimulativne mjere za podršku ekonomiji, ako novi američki predsjednik Donald Tramp uvede sveobuhvatne carine na robu uvezenu iz Kine. U ovom slučaju, kineski dug prema BDP-u mogao bi rasti čak i brže od trenutnih projekcija.

Treće mjesto na ovoj listi zauzeo je Japan sa dugom koji prevazilazi 251 odsto BDP-a. Slijede Velika Britanija, Francuska i Italija te Indija na sedmom mjestu sa 3,2 biliona dolara duga, što predstavlja povećanje od 74 odsto od 2019. godine.

Međutim, zahvaljujući snažnom ekonomskom rastu i fiskalnoj politici koja povećava vladine prihode, predviđa se da će dug kao procenat BDP-a postepeno pasti sa 83,1 u 2024. na 80,5 odsto do 2028. godine. Iza ove mnogoljudne zemlje nalaze se Njemačka i Kanada. Od 186 zemalja koje je analizirao MMF samo jedna zemlja nema ni cent duga. To je Makao, posebna upravna regija u kojoj živi oko pola miliona stanovnika, koja je inače poznata po turizmu i kockanju.

Bogate zemlje kolektivnog Zapada, za razliku od onih u razvoju, mogu sebi da dozvole da se više zaduže, ali ekonomisti upozoravaju da je kriza na pomolu i da kolaps sada prijeti da ugrozi i najrazvijenije ekonomije, ukoliko nastave da troše i pozajmljuju ovim tempom. Njihovi dugovi rastu brzinom koja do sada nije viđena i dostižu rekordne iznose kakvi su posljednji put zabilježeni u periodu poslije Drugog svjetskog rata.

Na ovo su upozorili i iz Evropske centralne banke, navodeći da evrozona rizikuje još jednu dužničku krizu ako blok ne uspije da podstakne rast, smanji javni dug i sredi političku neizvjesnost. Da bi se ovi dugovi koliko-toliko stabilizovali, finansijski stručnjaci preporučuju velika smanjenja potrošnje i povećanje poreza u narednih pet do sedam godina.

Ko je u najvećoj opasnosti

Zemlje u razvoju moraće da se u turbulentnoj 2025. godini nose i sa rastućim otplatama kamata na dug od 29 biliona dolara koji se nakupio tokom posljednje decenije. Čak 54 zemlje troše više od 10 odsto svojih prihoda na otplatu kamata, pokazuju podaci Ujedinjenih nacija. Neke, uključujući Pakistan i Nigeriju, koriste više od 30 odsto prihoda samo za plaćanje kamata. Suma oko 850 milijardi dolara ukupno prošle godine za spoljni i lokalni dug primorava zemlje da preusmjere novac sa domaće potrošnje na bolnice, puteve i škole, istovremeno povećavajući rizik za investitore na tržištima u razvoju.

Društvo

Stručnjaci upozoravaju! “DJECA POD STRESOM ZBOG OCJENA, poređenja i društvenih mreža”

Pritisak zbog ocjena, osjećaj da nisu dovoljno dobri, da ne mogu ispuniti očekivanja, kao i poređenje sa drugima sve češći su teret na leđima mališana koji ih pritišće, a koji, kako kažu stručnjaci, može imati velike razvojne posljedice.

Djeca u BiH trpe sve veći pritisak zbog ocjena i poređenja,
Psiholozi upozoravaju na dugoročne posljedice stresa,
Perfekcionizam i društvene mreže dodatno pojačavaju pritisak,
Stručnjaci pozivaju roditelje na razvijanje podrške i razumijevanja,
Centar modernih znanja pomaže porodicama kroz savjetovalište.
Prema riječima Tamare Babić, mastera psihologije, neuronauke i nauke o čovjeku i KBT psihoterapeuta pod supervizijom iz banjalučkog Centra modernih znanja, u našem društvu stvara se generacijski začarani krug u kojem se osjećaj sopstvene vrijednosti vrednuje na osnovu eksternih mjerila postignuća, nasuprot razvoju dječjeg unutrašnjeg svijeta i radoznalosti.

“Dakle, u pitanju je jedan sistemski problem gdje su svi faktori u uzajamnom odnosu i djelovanju. S jedne strane, imamo školski sistem koji u većini slučajeva naglasak stavlja na ocjene kao pokazatelje uspjeha u učenju i školi, dok s druge strane imamo društvene mreže koje povećavaju i potkrepljuju poređenje i težnju ka perfekcionizmu koji često poprimi nezdravi oblik. Roditelji, kao još jedna karika u lancu, najčešće nesvjesno asimiluju ove društvene pritiske i prenesu ih svojoj djeci upravo kroz visoka očekivanja sa posebnim fokusom na školski uspjeh. U svemu tome imamo djecu koja u tom periodu razvijaju konceptualno ja, i kako se obično kaže da ‘upijaju kao spužve’, podložniji su da i oni asimiluju u svoj sistem vrijednosti iste te spoljašnje uticaje”, objašnjava ona za “Nezavisne novine”, dodajući da su u čitavom tom sistemu djeca najmanje kriva.

Psihološke i fiziološke posljedice hroničnog stresa
Na naše pitanje kako sve to utiče na djecu, Babićeva ističe da prolongirani stres dovodi do raznih i fizioloških, ali i psiholoških posljedica, te da nošenje tereta može imati velike razvojne posljedice koje se mogu odraziti i u odraslom dobu.

“Sa fiziološke strane, kada pričamo o stresu, neizostavna je uloga ose hipotalamus – hipofiza – nadbubrežna žlijezda ili, skraćeno, HPA osa. S obzirom na to da ona ima ulogu u regulaciji stresa, a činjenica je da hronični stres narušava njeno normalno funkcionisanje, posljedice se mogu ogledati u kognitivnom domenu kao što je smanjena koncentracija i problemi sa pamćenjem, disrupcija emotivne regulacije, što dovodi do poremećaja raspoloženja poput depresije, ali i smetnji u normalnom radu našeg imunološkog sistema, kao i hronične iscrpljenosti”, navodi ona i dodaje da su određena istraživanja pokazala da stres tokom srednjeg djetinjstva može značajno da oblikuje funkciju HPA ose i da utiče na to kako se nosimo sa stresnim situacijama u odraslom dobu.

Šta može povećati anksioznost kod djece
Takođe, Babićeva u razgovoru za “Nezavisne novine” ukazuje i na to da narušeni odnos roditelj – dijete, ali i loši vršnjački odnosi, mogu povećati anksioznost djece u vezi sa školskim uspjehom, pogoršati akademski pritisak, te smanjiti samopouzdanje djece i otežati im prilagođavanje u školi.

Centar modernih znanja u Banjaluci pomaže djeci i roditeljima
Pomoć za rješavanje problema koji se javljaju kod djece roditelji mogu pronaći u Centru modernih znanja u Banjaluci, a kako nam priča Tamara, u savjetovalište roditelji i djeca najčešće dolaze zbog problema u učenju i motivaciji, pretjerane upotrebe mobilnih telefona, poremećaja u pažnji i koncentraciji, odbacivanja škole i školskih obaveza, vršnjačkog nasilje, socijalne isključenosti djece iz vršnjačkih grupa, kao i raznih strahova.

“Pedagoško-psihološko savjetovalište u okviru Centra modernih znanja pomaže u obnavljanju komunikacije i gradnji sigurnog saveza roditelj – dijete, kao i vraćanju osjećaja sigurnosti i samopouzdanja, izgradnji zdravije rutine i navika, ali i pruža tehnike pomoću kojih i djeca i roditelji mogu lakše da se nose sa izazovima svakodnevnice. Naposljetku, svaka osoba, a naročito djeca, cvjetaju onda kada se osjećaju viđeno, prihvaćeno, i da vrijede, bez obzira na ocjene ili neke druge eksterne mjere ‘uspjeha’”, kaže Babićeva za “Nezavisne novine”, dodajući da je jedno od rješenja i redefinisanje značenja uspjeh, a zatim da njegujemo mentalnu higijenu.

Nezavisne novine

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčan jesenji dan

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se, nakon oblačnog jutra, očekuje sunčano vrijeme, uz maksimalnu dnevnu temperaturu vazduha do 24 stepena Celzijusova.
Jutro će biti oblačno uz mjestimično slabu kišu, koja će brzo prestati, nakon čega će uslijediti postepeno razvedravanje, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Tokom dana sunčanije uz malu do umjerenu oblačnosti i prijatno toplo, na istoku ostaje nešto oblačnije, dok će u večernjim časovima doći do naoblačenja koje će se premještati od sjevera ka jugu i istoku i donijeće ponegde prolaznu slabu kišu.

Jutarnja temperatura biće od osam do 12, u višim predjelima četiri stepena, a dnevna od 17 do 22, na jugu 24, u višim krajevima 13 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

“BORBA SA VJETRENJAČAMA”: Kako spasiti RiTE Ugljevik od propadanja?

Odbornici Skupštine opštine Ugljevik, tačnije njih 20 od 23, potpisali su inicijativu koju je predložio nezavisni odbornik Nikola Dakić, da se na dnevni red sjednice tog parlamenta, koja bi trebalo da se održi 21. oktobra, uvrsti tačka koja se odnosi na stanje u RiTE Ugljevik, sa dva osnovna cilja: republički spasiti ovo preduzeće od daljeg propadanja i povratak u cijelosti koncesije za Ugljevik – Istok 2, bez koje RiTE ne mogu raditi.

Inicijator ove ideje, odbornik Dakić, namjerava da na pomenutu sjednicu SO pozove sve narodne poslanike iz Izborne jedinice 6, njih devetoro, kako bi oni nadalje inicirali održavanje tematske sjednice Narodne skupštine RS.

Kako je Dakić rekao za “Nezavisne novine”, uvažavajući značaj RiTE Ugljevik za opštinu Ugljevik, cjelokupnu regiju kao i Republiku Srpsku, plan je da odbornici zaduže narodne poslanike da na sjednici najvišeg zakonodavnog tijela u Srpskoj, obavežu Vladu RS na pet koraka, od kojih je prvi da se RiTE Ugljevik u cijelosti obezbijedi vlasništvo nad eksploatacionim poljem Ugljevik – Istok 2 bez dodatnih finansijskih tereta po ovo preduzeće.

“Drugi zahtjev, koji je uz prvi i ključni, jeste da se javno objavi ugovor o kupovini ‘Comsar Energy Republike Srpske’ od strane ‘Gas-Resa’, te javnosti prezentuje na koji način će se urediti odnosi ‘Gas-Res’ – RiTE Ugljevik u pravcu prenosa vlasništva nad koncesijom na ležište Istok 2 RiTE Ugljeviku”, poručio je Dakić za “Nezavisne novine”.

Pored ovoga, neophodno je da se nadalje osiguraju finansijska sredstva za kapitalni remont 2026. u RiTE, uz formiranje nezavisnog tijela radi monitoringa utroška tih sredstava.

Četvrti zaključak koji Dakić navodi kao važan jeste da se obezbijede sredstva za nabavku rudarske mehanizacije i investicije u rudnik, dok je peti da se hitno uspostavi profesionalni sistem rukovođenja preduzećem i efikasan sistem monitoringa poslovanja od strane nezavisnih eksperata uz izvještavanje Vlade RS i NS RS na sedmičnom nivou.

Ono što je Dakić poslao pred Kolegijum SO Ugljevik, te očekuje da bude usaglašeno, jeste da se od poslanika iz IJ 6 zahtijeva da amandmanski djeluju prilikom usvajanja budžeta za 2026. kako bi se, kako navodi, osigurala ad hoc bespovratna finansijska sredstva neophodna da se spriječi prekid proizvodnje u RiTE Ugljevik, a koja ne smiju biti manja od 30 miliona KM i koja bi se potrošila za nabavku rudarske mehanizacije.

Kako kaže za “Nezavisne”, poziv na sjednicu SO trebalo bi da dobije i rukovodstvo Bijeljine i Lopara, jer u RITE Ugljevik čak 600 radnika dolazi upravo iz tih lokalnih zajednica.

Dakić je pred SO Ugljevik, uz gorenavedene zaključke, poslao i tekst rezolucije, koja po njemu takođe treba da bude usvojena, a koja se direktno odnosi na Ugljevik – Istok 2.

“To ležište u cijelosti mora biti u vlasništvu RITE Ugljevik. Zatim, eksploataciju uglja u Ugljevik – Istok 2 može obavljati samo RiTE Ugljevik te se najoštrije suprotstavljamo svakom pokušaju da to radi bilo koja privatna ili državna firma, pravna ili fizička lica. Rudno bogatstvo iz ležišta može biti upotrijebljeno isključivao kao garant rada RiTE Ugljevik u decenijama pred nama. Dati nekom drugom da kopa ugalj u tom ležištu predstavlja ugrožavanje opstanka našeg naroda u ovoj regiji”, navodi se u rezoluciji.

Ali, iako su potpise na Dakićevu inicijativu dali i skoro svi odbornici vladajuće većine u SO Ugljevik, uključujući i SNSD, to ne mora da znači da će njegova ideja dobiti podršku.

“Poenta priče je sada politička borba, gdje svi sada ovi vladajući traže način da to bude sjednica po principu tra-la-la, da se ništa ne dogodi. Ali mi ovdje tražimo konkretne stvari, a koje ne možemo bez NS RS, jer nemamo uticaja na Vladu Srpske”, navodi Dakić.

Da bi njegova inicijativa dobila podršku, a sve pod uslovom da se nađe na dnevnom redu sjednice SO, potrebno mu je 12 od 23 glasa odbornika.

“U ovom slučaju ili će biti jednoglasna podrška ili neće proći. Mislim da je sramota da bilo ko ovo ne podrži”, naglasio je Dakić.

Međutim, kako je potvrđeno za “Nezavisne” iz SO Ugljevik, još uvijek nisu precizno utvrđeni materijali za najavljenu sjednicu, a sve će biti definisano u petak, 10. oktobra.

Dragan Gajić, načelnik Ugljevika, ističe da zaključci i rezolucija koje su dobili od strane predlagača ne mogu tek tako da se predaju unaprijed, već se oni donose na sjednici.

“Zato nije u redu da bilo šta diskutujemo o tome, o poslanicima, Narodnoj skupštini RS. Usaglasićemo materijale u petak i tada ćemo imati neke detaljnije informacije”, poručuje Gajić za “Nezavisne”.

Slaviša Marković, poslanik u Klubu PDP-a u NS RS, smatra da je bitno da se odazovu na sjednicu SO, jer je ovo pitanje opšteg javnog interesa.

“Vlada RS je dala sredstva ‘Gas-Resu’ da se ‘Comsar RS’ otkupi, ali javnost i RiTE ne znaju kakve su dalje obaveze tog preduzeća prema RiTE Ugljevik, odnosno da li će oni davati ugalj preduzeću bez naknade ili su dobili koncesiju da jedan dio uglja daju za komercijalne svrhe. Zato je poenta istražiti ovo i pričati o tome”, kazao je Marković za “Nezavisne”.

O slučaju “Comsar Energy RS” govorio je i predsjednik Vlade RS Savo Minić, poručivši da će sredstva za kupovinu tog preduzeća biti obezbijeđena nakon pravne analize.

“Ukoliko sve bude u redu, Ministarstvo finansija će obezbijediti sredstva, a biće poznato i iz kojih izvora”, poručio je premijer.

Kinezi kupuju zemlju u Ugljeviku za tri evra po kvadratu
Uprava Rudnika i Termoelektrane (RiTE) Ugljevik planira da preduzeću “BNBM Eastern Europe” proda 172.629 kvadratnih metara zemljišta za gradnju fabrike gipsanih ploča po cijeni od tri evra po kvadratu, odnosno za 517.887 evra.

Taj novac će zatim uplatiti kao ulog u osnovni kapital u ovoj firmi, a u kojoj ima 10 odsto vlasničkog udjela i gdje je većinski vlasnik kineski investitor “BNBM Public Limited” iz Pekinga.

Prije nego što se zaključi kupoprodajni ugovor između dvije strane, potrebno je da prijedlog usvoji Skupština akcionara RiTE Ugljevik, koja bi trebalo da se održi 24. oktobra.

“Čekamo odluku naših vlasnika. Ako budu saglasni, nastaviće se aktivnosti na pripremi projektne dokumentacije. Ukoliko sve bude išlo prema planu, naredne građevinske sezone počela bi gradnja fabrike”, kaže za Capital direktor RiTE Ugljevik Diko Cvjetinović, prenosi Capital.

Nastavi čitati

Aktuelno