Connect with us

Društvo

Bivše republike OSAM PUTA zaduženije od JUGOSLAVIJE

U posljednjih deset godina dug nekadašnjih jugoslovenskih republika, gledano zbirno, uvećao se za oko 80 odsto, sa 90 na 161,8 milijardi evra i osam puta je veći od onog koji je imala nekadašnja država prije njenog raspada. Može se ovo vidjeti ako se analiziraju podaci Međunarodnog monetarnog fonda koji otkrivaju da je za nešto više od tri decenije od raspada Jugoslavije, dug republika bivše zemlje porastao, kada se konvertuje iz dolara sa 20 na današnjih 162 milijarde evra.

Pojedini ekonomisti već godinama upozoravaju da države bivše Jugoslavije polako tonu u dužničku krizu, jer je raspad bivše države, kako su pojasnili, destruktivno uticao na industriju, proizvodnja je smanjena i znatno je pala konkurentnost u privredi i preduzećima. Ukazuju i da su posljednja dešavanja u vezi sa pandemijom virusa korona, ali i rat u Ukrajini, uticali na rast dugova, ali i na njihovo otežano servisiranje.

Upozoravaju da ni narednih godina, a pogotovo s obzirom na teško stanje unutar pojedinih evropskih zemalja, neće ništa dobrog donijeti, jer gotovo sve države bilježe pad privrednih aktivnosti ili imaju nivo koji nije dovoljan da bi se dugovi bezbolno izmirivali.

NEKAD I SAD

Hrvatska je trenutno najzaduženija od svih bivših republika. Ona je 2014. godine imala minus od 28,8 milijardi evra, a danas oko 52 – što je oko 59,9 odsto BDP. Na drugom mjestu je Slovenija kojoj je dug u posljednjih deset godina povećan sa 28,8 na oko 48 milijardi evra (67,4 odsto BDP).

Na trećem mjestu ove neslavne liste danas se nalazi Srbija koja ima bruto državni dug od oko 40 milijardi (48,6 odsto BDP). Slijedi BiH sa minusom od 9,5 milijardi (35 odsto BDP), Sjeverna Makedonija 8,6 (56,4 odsto BDP) i Crna Gora sa dugom u visini od 4,85 milijardi evra (62,6 odsto BDP). Prema Međunarodnom monetarnom fondu, bruto dug neke države inače se sastoji od svih obaveza koje zahtijevaju plaćanje, kamate ili glavnice od strane dužnika povjerioca u budućnosti.

Interesantno, kada su u pitanju Slovenija i Srbija, ove dvije zemlje su za deset godina učešće duga u BDP smanjile za gotovo 15 odsto. Još jedan zanimljiv detalj – BiH je od bivših republika najmanje zadužena ako se pogleda učešće njenog minusa u bruto društvenom proizvodu.

BiH se inače nalazi na 122 mjestu od 186 analiziranih zemalja po visini bruto državnog duga, između Kambodže i Bocvane, i nalazi se u najpovoljnijem položaju, uslovno rečeno, od gotovo svih bivših jugoslovenskih republika. Međutim, kada su u pitanju prognoze MMF-a za naredni period, one nisu nimalo optimistične. Ova finansijska institucija predviđa u svojim analizama da će državni dug u BiH kontinuirano rasti do 2029. godine. Taj novi minus, prema njihovim projekcijama, mogao bi iznositi dodatnih 4,17 milijardi evra (više za 43,8 odsto). On bi se za pet godina mogao popeti na 13,7 milijardi evra.

AMERIKA, ZEMLjA VELIKA

Globalno gledajući, javni dug krajem 2024. godine, kada se podvuče crta –  iznosiće oko 102 triliona dolara. To bi bilo povećanje od pet biliona dolara za samo 12 mjeseci. Predviđa se da će on premašiti 100 odsto globalne proizvodnje do 2029. godine.

Finansijski stručnjaci i ekonomisti upozoravaju da će nivoi duga rasti brže nego što se ranije očekivalo, jer vladine politike ne uspijevaju da se pozabave rizicima zbog, kako su naveli, starenja stanovništva i povećanja troškova zdravstvene zaštite. Ukazuju i na geopolitičke tenzije koje dovode do veće potrošnje na odbranu.

Inače, najveći globalni dužnik je Amerika i to nije nikakva tajna. Kao najveća svjetska ekonomija američki dug nastavlja vrtoglavo da raste, čineći čak 34,6 odsto ukupnog svjetskog državnog duga. On trenutno iznosi više od 36 biliona dolara. O kolikom novcu se radi, prosječnoj osobi je teško shvatiti.

Ilustracije radi, pojedini analitičari su izračunali da kada bi se slagale novčanice od jednog dolara, sa američkim dugom bi se moglo “sazidati” osam nebodera od 110 spratova.

Ekonomista i saradnik centra za federalni budžet “Heritidž fondacije” Džej Entoni nedavno je upozorio da 55 centi od svakog dolara, koji je federalna vlada potrošila, je pozajmljeno.

S obzirom da se štampanje novca u Američkim federalnim rezervama i dalje ne gasi, eksperti predviđaju da će do 2034. godine državni dug ove zemlje dostići nevjerovatnih 50 biliona dolara i biti ekvivalentan oko 122 odsto BDP-a.

Ovaj rast se djelimično pripisuje odluci još uvijek aktuelnog američkog predsjednika Džoa Bajdena, koji je 2023. podigao gornju granicu duga. Naime, gornja granica duga je ukupan iznos novca koji američka vlada može da pozajmi kako bi ispunila svoje zakonske obaveze, kao što su isplata socijalnih ili medicinskih beneficija, budžeta za odbranu, kamata na državni dug, povrat poreza i drugih plaćanja.

BOGATE ZEMLjE

Kina je druga u svijetu po visini duga. U narednih pet godina predviđa se da će odnos kineskog duga i BDP-a dostići 111,1 odsto BDP-a. Kineski zvaničnici su nedavno izjavili da su spremni da primijene stimulativne mjere za podršku ekonomiji, ako novi američki predsjednik Donald Tramp uvede sveobuhvatne carine na robu uvezenu iz Kine. U ovom slučaju, kineski dug prema BDP-u mogao bi rasti čak i brže od trenutnih projekcija.

Treće mjesto na ovoj listi zauzeo je Japan sa dugom koji prevazilazi 251 odsto BDP-a. Slijede Velika Britanija, Francuska i Italija te Indija na sedmom mjestu sa 3,2 biliona dolara duga, što predstavlja povećanje od 74 odsto od 2019. godine.

Međutim, zahvaljujući snažnom ekonomskom rastu i fiskalnoj politici koja povećava vladine prihode, predviđa se da će dug kao procenat BDP-a postepeno pasti sa 83,1 u 2024. na 80,5 odsto do 2028. godine. Iza ove mnogoljudne zemlje nalaze se Njemačka i Kanada. Od 186 zemalja koje je analizirao MMF samo jedna zemlja nema ni cent duga. To je Makao, posebna upravna regija u kojoj živi oko pola miliona stanovnika, koja je inače poznata po turizmu i kockanju.

Bogate zemlje kolektivnog Zapada, za razliku od onih u razvoju, mogu sebi da dozvole da se više zaduže, ali ekonomisti upozoravaju da je kriza na pomolu i da kolaps sada prijeti da ugrozi i najrazvijenije ekonomije, ukoliko nastave da troše i pozajmljuju ovim tempom. Njihovi dugovi rastu brzinom koja do sada nije viđena i dostižu rekordne iznose kakvi su posljednji put zabilježeni u periodu poslije Drugog svjetskog rata.

Na ovo su upozorili i iz Evropske centralne banke, navodeći da evrozona rizikuje još jednu dužničku krizu ako blok ne uspije da podstakne rast, smanji javni dug i sredi političku neizvjesnost. Da bi se ovi dugovi koliko-toliko stabilizovali, finansijski stručnjaci preporučuju velika smanjenja potrošnje i povećanje poreza u narednih pet do sedam godina.

Ko je u najvećoj opasnosti

Zemlje u razvoju moraće da se u turbulentnoj 2025. godini nose i sa rastućim otplatama kamata na dug od 29 biliona dolara koji se nakupio tokom posljednje decenije. Čak 54 zemlje troše više od 10 odsto svojih prihoda na otplatu kamata, pokazuju podaci Ujedinjenih nacija. Neke, uključujući Pakistan i Nigeriju, koriste više od 30 odsto prihoda samo za plaćanje kamata. Suma oko 850 milijardi dolara ukupno prošle godine za spoljni i lokalni dug primorava zemlje da preusmjere novac sa domaće potrošnje na bolnice, puteve i škole, istovremeno povećavajući rizik za investitore na tržištima u razvoju.

Related Topics:

Društvo

DANAS SU BLAGOVIJESTI! Dan kada je dobro donijeti životnu odluku

Vjernici pravoslavne crkve danas proslavljaju jedan od 12 najvećih hrišćanskih praznika koji je podsjetnik na „blagu vijest“, kada je, arhanđel Gavrilo objavio Bogorodici da je Duh Sveti nju odabrao da bude majka Isusu Hristu.
Kada je arhanđel Gavrilo izgovorio riječi “Raduj se, Milostiva, Gospod je s tobom” počeo je preobražaj čovječanstva te početak narativa Novog Zavjeta. Sa blagoviješću arhanđela, „silaskom Svetog Duha na prečistu dijevu”, počeo je preobražaj.

Blagovijest je Bogorodičin praznik i objavom te vijesti počela i hrišćanska historija spasenja.

Prema izvjesnom broju teologa, riječi arhanđela Gavrila — „Raduj se, milostiva!“ — su prve “dobre” vijesti za čovječanstvo od pada Adama i Eve. U nekim tumačenjima evanđelja po Luki piše: “Pošto je Gospod rekao Evi: ‘s mukom ćeš rađati djecu’”, sada je ovaj bol razriješen radošću koja anđeo privodi Djevici govoreći: “Raduj se, milostiva!”.

Pošto je Eva bila prokleta, Mariji je sada rečeno: “Blagoslovljena si”.

Blagovijest je radosni hrišćanski praznik koji nagovještava početak proljeća: tada se po nekim predajama kaleme voćke ili počinje sjetva jarih žita.

Na dan poslije Blagovijesti, crkva slavi Svetog arhanđela Gavrila čija je dužnost donositi radosne vijesti.

Narodni običaji
Blagovijest broji mnoge narodne običaje, a obzirom da je praznik Bogorodičin, ženski, mnoge se žene na današnji dan mole Bogorodici za potomstvo. To je povezano i sa razmnožavanjem u prirodi jer od Blagovijesti kreće proljeće.

Na ovaj dan se čiste dvorišta i kuće, a obavezno se iznosi smeće koje se potom spaljuje.

Postoji i stari običaj “ranila” kada se ustaje u ranu zoru i dan se počinje sa pjesmom. Obično je to djevojačka pjesma koje sakupljaju grane od kojih će se zapaliti vatra.

Vatra je iskonski zaštitnik – u prirodi štiti od zmija ili gmizavaca koji se prema vjerovanju tada bude iz zimskog sna.

Prema starim legendama, postoji vjerovanje da se žene ne trebaju češljati, a preporučuje se umivanje u rijeci ili potoku.

Kaže se da je na Blagovijest dobro početi neki posao (možda čak biznis ili samo učenje), a posebno donijeti neku veću ili čak životno važnu odluku. Blagovijest je pravo vrijeme za to.

Hristos je vaskrsao trideset četiri godine kasnije, istog dana kada se vodio opisani razgovor između Božijeg glasnika i buduće Majke Božije.

Zato se 25. mart/ 7. April smatra autentičnim datumom Uskrsa, a rijetki slučajevi kada se Uskrs poklopi sa ovim nepokretnim praznikom nazivaju se “Kiriopaša”.

Blagovijest se u ikonologiji obično predstavlja bijelim golubom obasjan arhanđelskom svjetlošću.

Aplikacija anđela Gabrijela u Blagovijesti, stvara levitirajući osjećaj i upućuje prema daru iskrenog vjerovanja u Stvoritelja svjetova.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Ujutru moguć mraz, tokom dana umjereno oblačno

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ se u centralnim i istočnim dijelovima očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme, dok će u ostalim dijelovima biti sunčano uz umjeren porast naoblake.

Jutro vedro i vrlo hladno za ovo doba godine uz mraz. Na istoku oblačnije uz snježne padavine, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske.

Tokom dana biće promjenljivo oblačno uz sunčane periode i hladnije. Uveče i u narednoj noći jače naoblačenje sa sjevera iz kojeg ponegdje može pasti malo kiše ili snijega. U Hercegovini i dalje vjetrovito.
U Hercegovini i na jugozapadu očekuje se umjerena bura, a u ostatku zemlje slab sjeverni i sjeverozapadni vjetar.

Jutarnja temperatura vazduha od minus šest do nula, na jugu do četiri, a dnevna od dva do osam, na jugu do 13 stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Društvo

ZIMA SE NE PREDAJE! Večeras dodatno zahlađenje

Temperature bi mogle znatno pasti, pa se građanima savjetuje oprez, posebno na putevima gdje je moguća poledica.

Snježne pahulje zabijelile su više predjele širom Republike Srpske, potvrđujući tako dugoočekivane prognoze koje su meteorolozi najavljivali prethodnih dana.

Iako smo već duboko zakoračili u proljeće, priroda kao da se predomislila – zima se ne predaje lako.

Pojava snijega iznenadila je mnoge, donoseći prizore tipične za januar, a ne za početak aprila. Mještani Mrkonjić Grada i okolnih sela jutros su osvanuli u bijelom okruženju, a društvene mreže preplavile su fotografije snježnih pejzaža.
Meteorolozi upozoravaju da će se hladno vrijeme zadržati i narednih dana, uz mogućnost slabog snijega u višim predjelima i mraza tokom noći. Posebno se apeluje na poljoprivrednike da zaštite rane zasade, jer bi niske temperature mogle nanijeti štetu usjevima.

Zima je pokazala da još uvijek ima snage, a nas ostaje da sačekamo da proljetno sunce ponovo preuzme glavnu riječ.
Srpskainfo

Nastavi čitati

Aktuelno