Connect with us

Društvo

Bivše republike OSAM PUTA zaduženije od JUGOSLAVIJE

U posljednjih deset godina dug nekadašnjih jugoslovenskih republika, gledano zbirno, uvećao se za oko 80 odsto, sa 90 na 161,8 milijardi evra i osam puta je veći od onog koji je imala nekadašnja država prije njenog raspada. Može se ovo vidjeti ako se analiziraju podaci Međunarodnog monetarnog fonda koji otkrivaju da je za nešto više od tri decenije od raspada Jugoslavije, dug republika bivše zemlje porastao, kada se konvertuje iz dolara sa 20 na današnjih 162 milijarde evra.

Pojedini ekonomisti već godinama upozoravaju da države bivše Jugoslavije polako tonu u dužničku krizu, jer je raspad bivše države, kako su pojasnili, destruktivno uticao na industriju, proizvodnja je smanjena i znatno je pala konkurentnost u privredi i preduzećima. Ukazuju i da su posljednja dešavanja u vezi sa pandemijom virusa korona, ali i rat u Ukrajini, uticali na rast dugova, ali i na njihovo otežano servisiranje.

Upozoravaju da ni narednih godina, a pogotovo s obzirom na teško stanje unutar pojedinih evropskih zemalja, neće ništa dobrog donijeti, jer gotovo sve države bilježe pad privrednih aktivnosti ili imaju nivo koji nije dovoljan da bi se dugovi bezbolno izmirivali.

NEKAD I SAD

Hrvatska je trenutno najzaduženija od svih bivših republika. Ona je 2014. godine imala minus od 28,8 milijardi evra, a danas oko 52 – što je oko 59,9 odsto BDP. Na drugom mjestu je Slovenija kojoj je dug u posljednjih deset godina povećan sa 28,8 na oko 48 milijardi evra (67,4 odsto BDP).

Na trećem mjestu ove neslavne liste danas se nalazi Srbija koja ima bruto državni dug od oko 40 milijardi (48,6 odsto BDP). Slijedi BiH sa minusom od 9,5 milijardi (35 odsto BDP), Sjeverna Makedonija 8,6 (56,4 odsto BDP) i Crna Gora sa dugom u visini od 4,85 milijardi evra (62,6 odsto BDP). Prema Međunarodnom monetarnom fondu, bruto dug neke države inače se sastoji od svih obaveza koje zahtijevaju plaćanje, kamate ili glavnice od strane dužnika povjerioca u budućnosti.

Interesantno, kada su u pitanju Slovenija i Srbija, ove dvije zemlje su za deset godina učešće duga u BDP smanjile za gotovo 15 odsto. Još jedan zanimljiv detalj – BiH je od bivših republika najmanje zadužena ako se pogleda učešće njenog minusa u bruto društvenom proizvodu.

BiH se inače nalazi na 122 mjestu od 186 analiziranih zemalja po visini bruto državnog duga, između Kambodže i Bocvane, i nalazi se u najpovoljnijem položaju, uslovno rečeno, od gotovo svih bivših jugoslovenskih republika. Međutim, kada su u pitanju prognoze MMF-a za naredni period, one nisu nimalo optimistične. Ova finansijska institucija predviđa u svojim analizama da će državni dug u BiH kontinuirano rasti do 2029. godine. Taj novi minus, prema njihovim projekcijama, mogao bi iznositi dodatnih 4,17 milijardi evra (više za 43,8 odsto). On bi se za pet godina mogao popeti na 13,7 milijardi evra.

AMERIKA, ZEMLjA VELIKA

Globalno gledajući, javni dug krajem 2024. godine, kada se podvuče crta –  iznosiće oko 102 triliona dolara. To bi bilo povećanje od pet biliona dolara za samo 12 mjeseci. Predviđa se da će on premašiti 100 odsto globalne proizvodnje do 2029. godine.

Finansijski stručnjaci i ekonomisti upozoravaju da će nivoi duga rasti brže nego što se ranije očekivalo, jer vladine politike ne uspijevaju da se pozabave rizicima zbog, kako su naveli, starenja stanovništva i povećanja troškova zdravstvene zaštite. Ukazuju i na geopolitičke tenzije koje dovode do veće potrošnje na odbranu.

Inače, najveći globalni dužnik je Amerika i to nije nikakva tajna. Kao najveća svjetska ekonomija američki dug nastavlja vrtoglavo da raste, čineći čak 34,6 odsto ukupnog svjetskog državnog duga. On trenutno iznosi više od 36 biliona dolara. O kolikom novcu se radi, prosječnoj osobi je teško shvatiti.

Ilustracije radi, pojedini analitičari su izračunali da kada bi se slagale novčanice od jednog dolara, sa američkim dugom bi se moglo “sazidati” osam nebodera od 110 spratova.

Ekonomista i saradnik centra za federalni budžet “Heritidž fondacije” Džej Entoni nedavno je upozorio da 55 centi od svakog dolara, koji je federalna vlada potrošila, je pozajmljeno.

S obzirom da se štampanje novca u Američkim federalnim rezervama i dalje ne gasi, eksperti predviđaju da će do 2034. godine državni dug ove zemlje dostići nevjerovatnih 50 biliona dolara i biti ekvivalentan oko 122 odsto BDP-a.

Ovaj rast se djelimično pripisuje odluci još uvijek aktuelnog američkog predsjednika Džoa Bajdena, koji je 2023. podigao gornju granicu duga. Naime, gornja granica duga je ukupan iznos novca koji američka vlada može da pozajmi kako bi ispunila svoje zakonske obaveze, kao što su isplata socijalnih ili medicinskih beneficija, budžeta za odbranu, kamata na državni dug, povrat poreza i drugih plaćanja.

BOGATE ZEMLjE

Kina je druga u svijetu po visini duga. U narednih pet godina predviđa se da će odnos kineskog duga i BDP-a dostići 111,1 odsto BDP-a. Kineski zvaničnici su nedavno izjavili da su spremni da primijene stimulativne mjere za podršku ekonomiji, ako novi američki predsjednik Donald Tramp uvede sveobuhvatne carine na robu uvezenu iz Kine. U ovom slučaju, kineski dug prema BDP-u mogao bi rasti čak i brže od trenutnih projekcija.

Treće mjesto na ovoj listi zauzeo je Japan sa dugom koji prevazilazi 251 odsto BDP-a. Slijede Velika Britanija, Francuska i Italija te Indija na sedmom mjestu sa 3,2 biliona dolara duga, što predstavlja povećanje od 74 odsto od 2019. godine.

Međutim, zahvaljujući snažnom ekonomskom rastu i fiskalnoj politici koja povećava vladine prihode, predviđa se da će dug kao procenat BDP-a postepeno pasti sa 83,1 u 2024. na 80,5 odsto do 2028. godine. Iza ove mnogoljudne zemlje nalaze se Njemačka i Kanada. Od 186 zemalja koje je analizirao MMF samo jedna zemlja nema ni cent duga. To je Makao, posebna upravna regija u kojoj živi oko pola miliona stanovnika, koja je inače poznata po turizmu i kockanju.

Bogate zemlje kolektivnog Zapada, za razliku od onih u razvoju, mogu sebi da dozvole da se više zaduže, ali ekonomisti upozoravaju da je kriza na pomolu i da kolaps sada prijeti da ugrozi i najrazvijenije ekonomije, ukoliko nastave da troše i pozajmljuju ovim tempom. Njihovi dugovi rastu brzinom koja do sada nije viđena i dostižu rekordne iznose kakvi su posljednji put zabilježeni u periodu poslije Drugog svjetskog rata.

Na ovo su upozorili i iz Evropske centralne banke, navodeći da evrozona rizikuje još jednu dužničku krizu ako blok ne uspije da podstakne rast, smanji javni dug i sredi političku neizvjesnost. Da bi se ovi dugovi koliko-toliko stabilizovali, finansijski stručnjaci preporučuju velika smanjenja potrošnje i povećanje poreza u narednih pet do sedam godina.

Ko je u najvećoj opasnosti

Zemlje u razvoju moraće da se u turbulentnoj 2025. godini nose i sa rastućim otplatama kamata na dug od 29 biliona dolara koji se nakupio tokom posljednje decenije. Čak 54 zemlje troše više od 10 odsto svojih prihoda na otplatu kamata, pokazuju podaci Ujedinjenih nacija. Neke, uključujući Pakistan i Nigeriju, koriste više od 30 odsto prihoda samo za plaćanje kamata. Suma oko 850 milijardi dolara ukupno prošle godine za spoljni i lokalni dug primorava zemlje da preusmjere novac sa domaće potrošnje na bolnice, puteve i škole, istovremeno povećavajući rizik za investitore na tržištima u razvoju.

Related Topics:

Društvo

NEMA KRAJA! Ponovo gužve na izlazu iz BiH

Na graničnim prelazima sa Hrvatskom, Izačić, Velika Kladuša, Gradina, Brod i Gradiška duge su kolone vozila na izlasku iz BiH, saopšteno je iz Auto-moto kluba BiH (BiHAMK).

Na ostalim prelazima putnička vozila ne čekaju duže od 30 minuta.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pretežno oblačno, ali toplo

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti umjereno do pretežno oblačno vrijeme sa kišom u Hercegovini, zapadu i jugozapadu.

Toplije i promjenljivo do pretežno oblačno biće na sjeveru i istoku uz sunčane intervale.
U većini predjela vjetar će biti u jačanju, dok se u Krajini ponegdje očekuju i olujni udari.

U Hercegovini je u drugom dijelu dana moguća slaba kiša ponegdje, dok će u noći na utorak padavine postepeno jačati, saopšteno je iz Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske.
Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od četiri do 10, a dnevna od osam do 14, na jugu i u sjevernim područjima do 16 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

OVO JE NAJMOĆNIJA BOŽIĆNA MOLITVA! Vjeruje se da donosi zdravlje i sreću

Božić se praznuje kao uspomena na dan rođenja Isusa Hrista, to je praznik rađanja novog života, praznik djece i djetinjstva, praznik roditeljstva i porodice, i obilježen je brojnim običajima koji imaju jedan osnovni smisao – da se sačuva i uveća porodica i imanje domaćina.
Prije svitanja, 7. januara, na Božić, zvone sva zvona na pravoslavnih hramovima, objavljujući početak najveselijeg hrišćanskog praznika. Prvi dan Božića je dan radosti rađanja, obnavljanja života, dok se drugi dan provodi u svečanom, tihom domaćem raspoloženju, a u crkvama služi Liturgija zahvalnosti Bogorodici.

Vjeruje se da riječi svetih Psalama duboko ulaze u čovekovo srce, kao i da sve nečastive sile bježe od čovjeka koji stalno čita i nosi u srcu ove riječi. Psalam 50 jedan je od najčešće pominjanih, a vjeruje se i najmoćnijih.

Evo kako glasi molitva:
“Pomiluj me, Bože, po velikoj milosti svojoj, i po obilju milosrđa svoga očisti bezakonje moje.

Operi me sasvim od bezakonja moga, i od grijjeha moga očisti me, jer ja znam bezakonje svoje i grijeh je moj stalno preda mnom.

Tebi jedinome sagriješih, i zlo pred Tobom učinih, da se opravdaš u riječima svojim i da pobediš kad ti sude. Gle, u bezakonjima se začeh, i u gresima rodi me mati moja. Jer gle, istinu ljubiš, i javljaš mi neznano i tajno svemudrosti svoje. Pokropi me isopom, i očistiću se; operi me, i biću bjelji od snega. Daj mi da čujem radost i veselje, da se prenu kosti potrvene.

Odvrati lice svoje od grijehova mojih, i sva bezakonja moja očisti. Srce mi čisto sazdaj, Bože, i duh prav obnovi u meni.

Ne odbaci me od lica Tvoga, i Duha Tvoga Svetoga ne oduzmi od mene. Daj mi radost spasenja Tvoga, i duhom vladalačkim učvrsti me. Naučiću bezakonike putevima Tvojim, i nepobožni će se obratiti Tebi. Izbavi me od krvi, Bože, Bože spasenja moga; obradovaće se jezik moj pravdi Tvojoj. Gospode, otvori usne moje, i usta će moja kazivati slavu Tvoju. Jer da si htio žrtve, prineo bih; za žrtve paljenice ne mariš.

Žrtva Bogu je duh skrušen; srce skrušeno i smerno Bog neće prezreti. Po blagosti svojoj, Gospode, čini dobro Sionu, neka se podignu zidovi jerusalimski.

Onda će Ti biti mile žrtve pravde, prinosi i žrtve paljenice; tada će metati na žrtvenik Tvoj teoce.”

Nastavi čitati

Aktuelno