Društvo
Bivše republike OSAM PUTA zaduženije od JUGOSLAVIJE

Upozoravaju da ni narednih godina, a pogotovo s obzirom na teško stanje unutar pojedinih evropskih zemalja, neće ništa dobrog donijeti, jer gotovo sve države bilježe pad privrednih aktivnosti ili imaju nivo koji nije dovoljan da bi se dugovi bezbolno izmirivali.
NEKAD I SAD
Hrvatska je trenutno najzaduženija od svih bivših republika. Ona je 2014. godine imala minus od 28,8 milijardi evra, a danas oko 52 – što je oko 59,9 odsto BDP. Na drugom mjestu je Slovenija kojoj je dug u posljednjih deset godina povećan sa 28,8 na oko 48 milijardi evra (67,4 odsto BDP).
Na trećem mjestu ove neslavne liste danas se nalazi Srbija koja ima bruto državni dug od oko 40 milijardi (48,6 odsto BDP). Slijedi BiH sa minusom od 9,5 milijardi (35 odsto BDP), Sjeverna Makedonija 8,6 (56,4 odsto BDP) i Crna Gora sa dugom u visini od 4,85 milijardi evra (62,6 odsto BDP). Prema Međunarodnom monetarnom fondu, bruto dug neke države inače se sastoji od svih obaveza koje zahtijevaju plaćanje, kamate ili glavnice od strane dužnika povjerioca u budućnosti.
Interesantno, kada su u pitanju Slovenija i Srbija, ove dvije zemlje su za deset godina učešće duga u BDP smanjile za gotovo 15 odsto. Još jedan zanimljiv detalj – BiH je od bivših republika najmanje zadužena ako se pogleda učešće njenog minusa u bruto društvenom proizvodu.
BiH se inače nalazi na 122 mjestu od 186 analiziranih zemalja po visini bruto državnog duga, između Kambodže i Bocvane, i nalazi se u najpovoljnijem položaju, uslovno rečeno, od gotovo svih bivših jugoslovenskih republika. Međutim, kada su u pitanju prognoze MMF-a za naredni period, one nisu nimalo optimistične. Ova finansijska institucija predviđa u svojim analizama da će državni dug u BiH kontinuirano rasti do 2029. godine. Taj novi minus, prema njihovim projekcijama, mogao bi iznositi dodatnih 4,17 milijardi evra (više za 43,8 odsto). On bi se za pet godina mogao popeti na 13,7 milijardi evra.
AMERIKA, ZEMLjA VELIKA
Globalno gledajući, javni dug krajem 2024. godine, kada se podvuče crta – iznosiće oko 102 triliona dolara. To bi bilo povećanje od pet biliona dolara za samo 12 mjeseci. Predviđa se da će on premašiti 100 odsto globalne proizvodnje do 2029. godine.
Finansijski stručnjaci i ekonomisti upozoravaju da će nivoi duga rasti brže nego što se ranije očekivalo, jer vladine politike ne uspijevaju da se pozabave rizicima zbog, kako su naveli, starenja stanovništva i povećanja troškova zdravstvene zaštite. Ukazuju i na geopolitičke tenzije koje dovode do veće potrošnje na odbranu.
Inače, najveći globalni dužnik je Amerika i to nije nikakva tajna. Kao najveća svjetska ekonomija američki dug nastavlja vrtoglavo da raste, čineći čak 34,6 odsto ukupnog svjetskog državnog duga. On trenutno iznosi više od 36 biliona dolara. O kolikom novcu se radi, prosječnoj osobi je teško shvatiti.
Ilustracije radi, pojedini analitičari su izračunali da kada bi se slagale novčanice od jednog dolara, sa američkim dugom bi se moglo “sazidati” osam nebodera od 110 spratova.
Ekonomista i saradnik centra za federalni budžet “Heritidž fondacije” Džej Entoni nedavno je upozorio da 55 centi od svakog dolara, koji je federalna vlada potrošila, je pozajmljeno.
S obzirom da se štampanje novca u Američkim federalnim rezervama i dalje ne gasi, eksperti predviđaju da će do 2034. godine državni dug ove zemlje dostići nevjerovatnih 50 biliona dolara i biti ekvivalentan oko 122 odsto BDP-a.
Ovaj rast se djelimično pripisuje odluci još uvijek aktuelnog američkog predsjednika Džoa Bajdena, koji je 2023. podigao gornju granicu duga. Naime, gornja granica duga je ukupan iznos novca koji američka vlada može da pozajmi kako bi ispunila svoje zakonske obaveze, kao što su isplata socijalnih ili medicinskih beneficija, budžeta za odbranu, kamata na državni dug, povrat poreza i drugih plaćanja.
BOGATE ZEMLjE
Kina je druga u svijetu po visini duga. U narednih pet godina predviđa se da će odnos kineskog duga i BDP-a dostići 111,1 odsto BDP-a. Kineski zvaničnici su nedavno izjavili da su spremni da primijene stimulativne mjere za podršku ekonomiji, ako novi američki predsjednik Donald Tramp uvede sveobuhvatne carine na robu uvezenu iz Kine. U ovom slučaju, kineski dug prema BDP-u mogao bi rasti čak i brže od trenutnih projekcija.
Treće mjesto na ovoj listi zauzeo je Japan sa dugom koji prevazilazi 251 odsto BDP-a. Slijede Velika Britanija, Francuska i Italija te Indija na sedmom mjestu sa 3,2 biliona dolara duga, što predstavlja povećanje od 74 odsto od 2019. godine.
Međutim, zahvaljujući snažnom ekonomskom rastu i fiskalnoj politici koja povećava vladine prihode, predviđa se da će dug kao procenat BDP-a postepeno pasti sa 83,1 u 2024. na 80,5 odsto do 2028. godine. Iza ove mnogoljudne zemlje nalaze se Njemačka i Kanada. Od 186 zemalja koje je analizirao MMF samo jedna zemlja nema ni cent duga. To je Makao, posebna upravna regija u kojoj živi oko pola miliona stanovnika, koja je inače poznata po turizmu i kockanju.
Bogate zemlje kolektivnog Zapada, za razliku od onih u razvoju, mogu sebi da dozvole da se više zaduže, ali ekonomisti upozoravaju da je kriza na pomolu i da kolaps sada prijeti da ugrozi i najrazvijenije ekonomije, ukoliko nastave da troše i pozajmljuju ovim tempom. Njihovi dugovi rastu brzinom koja do sada nije viđena i dostižu rekordne iznose kakvi su posljednji put zabilježeni u periodu poslije Drugog svjetskog rata.
Na ovo su upozorili i iz Evropske centralne banke, navodeći da evrozona rizikuje još jednu dužničku krizu ako blok ne uspije da podstakne rast, smanji javni dug i sredi političku neizvjesnost. Da bi se ovi dugovi koliko-toliko stabilizovali, finansijski stručnjaci preporučuju velika smanjenja potrošnje i povećanje poreza u narednih pet do sedam godina.
Ko je u najvećoj opasnosti
Zemlje u razvoju moraće da se u turbulentnoj 2025. godini nose i sa rastućim otplatama kamata na dug od 29 biliona dolara koji se nakupio tokom posljednje decenije. Čak 54 zemlje troše više od 10 odsto svojih prihoda na otplatu kamata, pokazuju podaci Ujedinjenih nacija. Neke, uključujući Pakistan i Nigeriju, koriste više od 30 odsto prihoda samo za plaćanje kamata. Suma oko 850 milijardi dolara ukupno prošle godine za spoljni i lokalni dug primorava zemlje da preusmjere novac sa domaće potrošnje na bolnice, puteve i škole, istovremeno povećavajući rizik za investitore na tržištima u razvoju.
Društvo
RAJANER DIŽE CIJENE! Otkrili koliko su zarađivali po putniku

Rajaner je najavio da će cijene avio karata ponovo da porastu ovog ljeta za oko pet do šest procenata, nakon što su prošlogodišnje niže cijene dovele do pada profita za 16 odsto.
Ovo je objavio Majkl O’Liri, glavni izvršni direktor Rajanera, podsjećajući da su im prošle godine, u godini koja je bila veoma izazovna za kompaniju, cijene pale u prosjeku za sedam odsto zbog kašnjenja u isporuci aviona, ali je ostvario rekordan saobraćaj kada je u pitanju broj putnika. Njihov profit po putniku bio je osam evra.
Ova niskobudžetna kompanija je već podigla cijene ovog Uskrsa, za čak 15 odsto, ali se akcije na koje su potrošači navikli očekuju i u budućnosti.
Rajaner je ostvario neto profit od 1,61 milijarde evra u fiskalnoj godini koja se završila 31. marta, što je pad od 16 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Njegovi prihodi su porasli na 13,95 milijardi evra, što je povećanje od četiri procenta na godišnjem nivou.
Prosječna cijena karte pala je za sedam odsto, djelimično zbog niza sporova sa onlajn turističkim agencijama posljednjih godina, pošto ih je Rajaner optuživao da preprodaju njegove karte bez ovlašćenja, naplaćujući dodatne naknade za usluge kao što su prioritetno ukrcavanje, rezervacije sjedišta ili predati prtljag, često po cijenama i do 125 odsto višim od onih na zvaničnom veb-sajtu Rajanera.
Rekordan broj putnika
Nakon niza presuda u korist kompanije, Rajaner je prošle godine počeo da sklapa partnerstva sa odabranim onlajn agencijama koje pristaju na uslove transparentnosti i direktne komunikacije sa putnicima. Sve je to doprinijelo padu profita, iako je prošle godine prevezeno rekordnih 200,2 miliona putnika, što je povećanje od 9 procenata i što ih čini prvom avio-kompanijom u EU koja je prevezla više od 200 miliona putnika u jednoj godini.
Još jedan veliki problem sa kojim se suočava irski prevoznik jesu kašnjenja u isporuci aviona. Boing nije isporučio planiranih 29 aviona, što je dovelo do smanjenja kapaciteta. Očekuje se da će preostali avioni biti isporučeni do ljeta 2026. godine, a dugoročni cilj kompanije je da do 2034. godine preveze 300 miliona putnika godišnje.
Priča sa američkim carinama
Čitava priča sa američkom carinom takođe bi mogla da utiče na situaciju, pa je Oliri rekao da bi i oni mogli da preusmjere predstojeće isporuke Boinga u Veliku Britaniju ako bude potrebno. Rajaner je najveći kupac kompanije Boing u Evropi i imaju ugovore sa fiksnom cijenom za ovu kupovinu, tako da bi nove tarife predstavljale veći problem za proizvođača.
Da bi povećala saobraćaj, kompanija je u martu uvela program članstva u Rajanair prajm u 12 evropskih zemalja, čiji su programi putnog osiguranja kompatibilni sa uslovima pokrića putnog osiguranja, a Hrvatska još uvijek nije uključena. Članstvo košta 79 funti godišnje i obećava pogodnosti poput besplatnih rezervisanih mjesta i jeftinih letova, ali ispostavlja se da morate pažljivo pročitati sitna slova, piše Blic.
Društvo
VREMENSKA PROGNOZA! Novi ciklon ide ka Jadranu, region na udaru:

Nakon nekoliko dana promjenljivog vremena, Hrvatsku i region u petak zahvata novi ciklon koja donosi obilne padavine, izražene pljuskove s grmljavinom i zahlađenje. Posebno izraženo nevrijeme očekuje se na Jadranu, dok se u unutrašnjosti već od vikenda predviđa smirivanje vremena i postepeno razvedravanje. Meteorološke službe izdale su upozorenja za veći dio zemlje, a građanima se savjetuje oprez zbog moguće pojave bujičnih poplava.
U petak će biti oblačno s kišom, ponegdje obilnom, uglavnom na Jadranu u vidu izraženih pljuskova s grmljavinom.
Kiša će češće padati na zapadu zemlje, uveče i tokom noći biće obilnija, dok će je najmanje biti u Dalmaciji. Vjetar slab do umjeren jugozapadni, u planinskim krajevima i jak, uveče na sjeveru u okretanju na sjeverni i sjeverozapadni. Na Jadranu će duvati jak vjetar. Izdata su upozorenja za jače nevrijeme za gotovo cijelu Hrvatsku. Za riječku regiju izdato je upozorenje da su lokalno mogući pljuskovi s grmljavinom i obilnija kiša. Uveče su lokalno moguće urbane i bujične poplave. U petak će biti oblačno s kišom, ponegdje obilnom, uglavnom na Jadranu u vidu izraženih pljuskova s grmljavinom.
U drugom dijelu dana postepeni prestanak padavina, najprije na Jadranu i smanjenje oblačnosti. Temperatura vazduha uglavnom između 11 i 16 , uveče na kopnu još svježije, u Dalmaciji najniža od 15 do 19, a najviša od 17 do 22 stepeni Celzijusa. Meteoalarm je izdat za cijelu zemlju.
Od subote do ponedjeljka očekuje nas pretežno sunčano vrijeme, u unutrašnjosti uz umjeren do jak dnevni razvoj oblaka, a moguća je tek lokalna kratkotrajna kiša ili pljusak, najvjerovatnije u ponedjeljak. U subotu će još i u Dalmaciji biti oblačnije, uz mogućnost ponekog pljuska, posebno na jugu. Duvaće slab i umjeren sjeveroistočni i sjeverni vjetar, na istoku sjeverozapadni, na Jadranu umjerena do jaka bura u okretanju na sjeverac i sjeverozapadni vjetar. Jutra svježija, a dnevna temperatura u porastu.
I u Sloveniji hladno i sa kišom
Slovenačka meteorološka služba ARSO objavila je da se hladni front danas zadržava sjeverno od Alpa, ali će u petak uveče proći kroz Sloveniju, donoseći kišu i zahlađenje cijeloj zemlji. Popodne može doći i do lokalnih oluja.
“U naredna 24 časa očekuje se uglavnom između 20 i 40 mm padavina u Sloveniji, dok će u brdovitim predjelima zapadne i južne Slovenije lokalno pasti i oko 80 mm kiše”, ističu iz ARSO-a.
Društvo
RATNI VETERANI IDU U PROTESTE! “Ovako više ne ide”

Iz Udruženja “Veterani odbrambeno-otadžbinskog rata RS”, koje je najglasnije sa zahtjevima da vlasti nešto konačno učine na poboljšanju statusa bivših boraca VRS, poručuju da je sada “samo pitanje dana” kada će ratni veterani, kako najavljuju, izaći na ulice i krenuti s masovnim protestima.
Nedavno je održana sjednica predsjedništva našeg udruženja, gdje su donijeti i pojedini zaključci o toj temi. Bivši borci su nezadovoljni i traže konkretne akcije – kaže za Srpskainfo potpredsjednik Udruženja “Veterani odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske Nedeljko Klincov.
Osvrćući se na to što su, umjesto bivšim borcima, političari već početkom ove godine odlučili da sebi podignu plate, Klincov kaže da je to najbolji dokaz o kakvoj se “neviđenoj pohlepi radi”.
– Strašno je da ti ljudi, od kojih su velika većina milioneri, nemaju minimum saosjećenja prema onima koji jedva sastavljaju kraj s krajem, a kakvih je ogroman broj u Republici Srpskoj. Borci koji su stvarali Srpsku potpuno su gurnuti na margine. Mi ćemo 3. juna održati skupštinu našeg udruženja i jedna od glavnih tačaka o kojoj ćemo raspravljati biće poziv na masovne proteste. Jasno je svima da ovako više ne ide – poručuje Klincov.
(BN)
-
Banjaluka3 dana ago
SNSD JE SARAJEVU MAJKA, A BANJALUCI MAĆEHA!” Stanivuković “Građane ostavljaju bez vode i perspektive”
-
Politika3 dana ago
NOVA META TUŽILAŠTVA BiH! Pokrenuta istraga protiv šefa obezbjeđenja Milorada Dodika i načelnika PU Istočno Sarajevo
-
Banjaluka3 dana ago
DJEČAK IZ BANJALUKE helikopterom prebačen u Beograd na LIJEČENJE
-
Politika3 dana ago
HOĆE LI ĐOKIĆ NA OPTUŽENIČKU KLUPU? Šurovao s Kinezima na ŠTETU SRPSKE
-
Svijet3 dana ago
PRVO ČEKAJU PRIMIRJE! Belgijanci spremni da pošalju vojsku u Ukrajinu
-
Politika2 dana ago
IGOR CRNADAK “Neću prisustvovati Dodikovom govoru!”
-
Društvo3 dana ago
NEMA RAZLOGA ZA RADOST! Evo kakve nas vremenske prilike očekuju do kraja maja
-
Svijet3 dana ago
ONI SU ŠAMPIONI! Velika Britanija uvela 100 novih sankcija Rusiji