Connect with us

Svijet

BIZARNO! Direktor školskim parama PLATIO UBISTVO UČITELJICE koja je zatrudnila s njim

Direktor škole u Sent Luisu Kornelijus Grin priznao je da je unajmio ubicu da ubije učiteljicu s kojom je imao aferu nakon što je otkrio da je ostala trudna.

Pri tome, on je navodno školskim parama platio ubici.

Tužilaštvo je nakon njegovog priznanja odustalo od smrtne kazne.

Grin je započeo “trajnu romantičnu vezu” sa učiteljicom dok je bio oženjen drugom ženom krajem 2015, prema sudskim dokumentima.

Džoselin Peters, učiteljica trećeg razreda osnovne škole Horas Man u Sent Luisu, ubrzo je zatrudnila.

Grin je angažovao svog prijatelja iz djetinjstva Filipa Katlera u februaru 2016. da izvrši ubistvo, znajući da bi trudnoća mogla ugroziti njegov brak, a možda i karijeru.

Tako je 29. februara 2016. Grin je poslao Katleru tekstualnu poruku u kojoj ga je zamolio da dođe iz Oklahome u Mizuri krajem marta, na šta je Katler odgovorio: „U redu, to će funkcionisati, poslaćeš stranicu (žargonski govor)”.

Platio je Katleru 2.500 dolara, sredstva koja je navodno ukrao iz srednje škole, kako bi finalizovao posao.

Bivši direktor je navodno koristio adresu svoje škole kao povratnu adresu za paket koji je sadržavao gotovinu.

-Daljnji dio zavjere je bio da je 8. marta 2016. godine u Oklahomi, Katler primio paket koji je poslao Grin, prihvatajući gotovinu u zamjenu za planirano ubistvo Peters i njenog nerođenog djeteta – napisali su tužioci u optužnici.

Katler je zatim otputovao u Sent Luis iz Oklahome i odsjeo u Grinovoj kući 21. marta 2016. godine.

Grin je sljedećeg dana otišao u Amtrak vozu za Čikago kako bi stvorio alibi, omogućavajući Katleru da izvede ubistvo dok je bio van države.

Katler se, koristeći Grinov automobil, 24. marta odvezao do stana učiteljice i koristio ključ koji mu je dao bivši direktor da uđe u njen dom.

-Ubica je pucao na Peters iz vatrenog oružja kalibra 38 u glavu, koristeći krompir kao prigušivač da priguši zvuk pucnja dok je bila u krevetu – pisali su tužioci.

Peters je bila u 27 sedmici trudnoće kada je ubijena.

Nakon što je Kalter izvršio ubistvo, Grin je kupio kartu za Amtrak za povratak u Sent Luis “kako bi se potvrdilo da je bio u Čikagu u vrijeme ubistva”.

Kada se vratio u Sent Luis, Grin je otišao u stan Petersove i pozvao hitnu da prijavi da je upucana – “lažno pretvarajući da nije znao za okolnosti koje su dovele do njene smrti”, navodi se u sudskim dokumentima.

Slučaj se raspleo nakon što je video nadzor u blizini stana snimio Grinov automobil u Peterovoj ulici 24. marta oko tri sata ujutro, što je bilo “u rasponu vremena smrti žrtvea”, navodi se u dokumentima do kojih je došao “Všington Post” 2016. godine.

-Informacije o lokaciji sa istorijskom preciznošću dobijene od Katlerovog provajdera pokazuju da je njegov telefon u to vrijeme bio u blizini stana žrtve – kaže se u dokumentima.

Grin će se pred sudom pojaviti 5. juna na saslušanju za izricanje presude.

Katler, koji je takođe bio federalno optužen za ubistvo zbog najamne zavjere i ubistvo, izjasnio se da nije kriv ni po jednoj optužbi protiv njega. Suđenje će mu početi 11. marta

Svijet

GLOBALNI KONFLIKTI svijet koštaju preko 19 triliona dolara

Prošle godine, ekonomski uticaj nasilja dostigao je 19,1 triliona dolara, ili 717 milijardi dolara više nego prethodne godine. Do toga je došlo dok su smrtni slučajevi u sukobima dostigli najviši nivo u posljednjih 25 godina, a ratovi se nastavili u Ukrajini i Gazi. Kao odgovor na pojačane geopolitičke tenzije, evropske države ubrizgale su milijarde u odbrambenu potrošnju. Čak i Japan planira da udvostruči svoju odbrambenu potrošnju na 2% BDP-a.

Ova grafika prikazuje globalnu cijenu sukoba u 2024. godini, zasnovanu na analizi Instituta za ekonomiju i mir.

U nastavku prikazujemo ekonomski uticaj nasilja širom svijeta, s podacima koji uključuju direktne i indirektne troškove:

Ukupno — 19,1 trilion dolara — 717 milijardi dolara

U 2024. godini, vojna potrošnja porasla je za 540 milijardi dolara i dostigla 9 triliona dolara.

Ukupno, 84 države povećale su potrošnju na vojsku kao udio u BDP-u, pri čemu su Norveška, Danska i Bangladeš zabilježili najveće skokove. Vojna potrošnja SAD iznosila je 949 milijardi dolara, dok je Kina slijedila sa 450 milijardi dolara, u međunarodnim dolarima.

Kao drugi najviši trošak, potrošnja na unutrašnju bezbjednost dostigla je 5,7 triliona dolara. Ovo uključuje troškove povezane s policijskim strukturama i pravosudnim sistemom.

U međuvremenu, gubici BDP-a izazvani sukobima porasli su za 44% u 2024. godini i dostigli 462 milijarde dolara. U poređenju s 2008. godinom, gubici BDP-a više su nego učetvorostručeni, dok je cijena smrtnih slučajeva u sukobima pratila sličan trend.

Pored toga, troškovi izbjeglica i interno raseljenih lica (IDPs) imali su ekonomski teret od 343 milijarde dolara. Danas je 122 miliona ljudi širom svijeta prisilno raseljeno, što je više nego udvostručeno u odnosu na 2008. godinu.

(Bankar.me)

Nastavi čitati

Svijet

Tramp bijesan na Ukrajinu “NISTE NIMALO ZAHVALNI”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da Ukrajina nije bila nimalo zahvalna za američke napore u vezi sa ratom sa Rusijom, čak i dok američko oružje nastavlja da pristiže.

– Ukrajinsko „rukovodstvo“ je pokazalo nula zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije. SAD nastavljaju da prodaju ogromne količine oružja NATO-u, za distribuciju Ukrajini – rekao je Tramp u objavi na Truth Social, prenosi Rojters.

Tramp je u izjavi optužio Ukrajinu za nezahvalnost u trenutku dok u Ženevi traju sastanci američkih, ukrajinskih i evropskih zvaničnika, koji razgovaraju o nacrtu plana koji je predstavio Vašington za okončanje rata Rusije i Ukrajine.

Prema američkom planu, čiji su dijelovi procurjeli u javnost, od Ukrajine se za postizanje mira traži da se odrekne dijela svoje teritorije i da odustane od članstva u NATO.

Nastavi čitati

Svijet

URSULA BRANI ZELENSKOG! “Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom”

– Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom, a Evropska komisija treba da zadrži pravo da upravlja sredstvima za obnovu Ukrajine, poručila je predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen uoči pregovora u Ženevi o američkom mirovnom planu.

Ona je navela da se mora spriječiti smanjenje brojnosti Oružanih snaga Ukrajine, jer bi, kako kaže, zemlja ostala ranjiva na napad.

“Svaki kredibilan i održiv mirovni plan bi, prije svega, trebao da zaustavi ubijanje i okonča rat, a ne da sije sjeme za budući sukob”, rekla je Fon der Lajenova.

Ona je navela da Ukrajina mora imati slobodu i suvereno pravo da bira sopstvenu sudbinu.

“Oni su izabrali evropsku sudbinu”, zaključila je predsjednik Evropske komisije.

Nastavi čitati

Aktuelno