Connect with us

Svijet

BLISKI ISTOK: Noćas uništeni tuneli, komandni centri i skladišta municije terorista

Izraelske odbrambene snage (IDF) saopštile su da su u noćašnjim vazdušnim udarima pogođeni tuneli, komandni centri, skladišta municije i druge lokacije povezane sa terorističkim trupama u Pojasu Gaze.

Pored toga, jedna teroristička ćelija je “eliminisana” u napadu dronom, kojim su upravljale trupe na zemlji, tvrdi izraelska vojska, prenosi Tajms of Izrael.

Vojska navodi i da je mornarica granatirala ciljeve povezane sa Hamasom, uključujući vojnu infrastrukturu, plovila povezana sa pomorskim snagama Hamasa i skladišta oružja.

Poziv da Palestinci napuste zone oružanih sukoba u Gazi
Izraelske odbrambene snage (IDF) pozvale su danas stanovnike brojnih četvti u Kan Junisu da se evakuišu u sigurne zone.

“Izraelska vojska nastavlja da koristi mape za evakuaciju Palestinaca iz Pojasa Gaze, kako bi izbjegli aktivne borbene zone”, izjavio je na arapskom jeziku portparol IDF potpukovnik Avišai Adraji, prenosi Tajms of Izrael.

Potpukovnik Avišai Adraji objavio je i na svom nalogu na platformi X da bi Palestinci koji žive u brojnim četvrtima u Kan Junisu trebalo da se evakuišu na bezbjedna područja.

Izraelske mape za evakuaciju dijele Pojas Gaze na stotine malih zona, a vojska je pozvala Palestince da obrate pažnju na svoja područja i prate buduća ažuriranja IDF-a.

Najmanje 13 civila, uključujući djecu i žene, poginulo je noćas, a veći broj ljudi je povrijeđen u nizu izraelskih vazdušnih udara na više stambenih objekata u izbjegličkom kampu Nuseirat, u centralnom dijelu Pojasa Gaze, prenijeli su jutros lokalni mediji.

Prema lokalnim izvorima, izraelski ratni avioni bombardovali su dvije rezidencije u izbjegličkom kampu i ubili najmanje 13 civila, ali očekuje se da će broj žrtava porasti s obzirom da su spasilački napori u toku i žrtve se još izvlače iz ruševina, prenosi palestinska novinska agencija iz Ramale WAFA.

Related Topics:

Svijet

ERDOGAN O GAZI: Sporazum je samo prekid vatre, ne rješava palestinsko pitanje

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan izjavio je danas da Sporazum o primirju u Gazi jeste prekid vatre, ali nije rješenje palestinskog pitanja.

„Bilo bi pogrešno posmatrati sporazum kao dokument koji rješava palestinsko pitanje. Ovaj sporazum je u suštini prekid vatre. Jedino trajno rješenje palestinskog pitanja može da bude uspostavljanje nezavisne, suverene i teritorijalno ujedinjene palestinske države na granicama iz 1967. godine sa Istočnim Jerusalimom kao prijestonicom“, rekao je Erdogan novinarima po povratku iz Šarm el-Šeika, gdje je učestvovao na mirovnom samitu pod pokroviteljstvom SAD, prenijela je Anadolija.

On je naglasio potrebu da Izrael ispuni svoja obećanja i da se odgovorni pozovu na odgovornost.

Erdogan je kazao da će tražiti podršku zemalja Zaliva, Sjedinjenih Američkih Država i Evrope za obnovu Gaze u okviru novog sporazuma o prekidu vatre i da očekuje da će finansiranje biti brzo obezbijeđeno, prenosi Tanjug.

On je pozvao na koordinisane planove sa Organizacijom islamske saradnje, Arapskom ligom i međunarodnim partnerima, te najavio da će turski ministri i obavještajni zvaničnici nastaviti razgovore sa kolegama u regionu o praktičnim koracima.

Erdogan je naglasio da Turska nastavlja da pruža humanitarnu pomoć – navodno je oko 350 turskih kamiona ušlo u Gazu u posljednjih nekoliko dana, i dodao je da će Ankara učestvovati u naporima za obezbjeđivanje smještaja i osnovnih potreba prije zime, uključujući skladištenje šatora i slanje kontejnera.

Takođe je istakao ulogu Turske u pregovaračkom procesu i rekao da će SAD, Egipat, Katar i Turska pratiti sprovođenje onoga što je dogovoreno.

Erdogan je rekao da očekuje da će predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp zadržati uticaj na izraelsku vladu tokom implementacije sporazuma i ocijenio da je diplomatija sa Trampom „veoma važna“.

Na pitanje o eventualnom učešću turskih trupa u operativnoj grupi u Gazi, Erdogan je rekao da se procjene strukture i uloge trenutno razmatraju.

Dodao je da Turska pruža medicinsku pomoć i prihvat povrijeđenih u svojim bolnicama u Ankari i Istanbulu, kao i logističku podršku putem organizacija AFAD, TIKA i Crveni polumjesec.

Erdogan se osvrnuo i na regionalna pitanja: najavio je nastavak kontakata sa Sirijom i izrazio nadu u postepenu integraciju Sirijskih demokratskih snaga (SDF) u sirijske institucije. Ponovo je kritikovao prakse koje, kako je rekao, podstiču ekstremizam i pozvao na duži diplomatski napor radi postizanja stabilnosti u regionu.

Erdogan je na kraju poručio da prekid vatre ne smije da znači povratak na „status kvo“.

„Moramo da nastavimo da stojimo još jače uz Gazu… Moramo da intenziviramo napore da odgovorni budu pozvani na odgovornost“. Samit u Šarm el-Šeiku, kako je ocijenio, predstavlja novu fazu, ali pravi test će početi sprovođenjem i obezbjeđivanjem trajne međunarodne podrške.

Nastavi čitati

Svijet

NAUČNICI UPOZORAVAJU: Tačka preokreta je pređena

Naučnici upozoravaju da je Zemlja službeno prešla svoju prvu klimatsku tačku preokreta povezanu sa emisijama štetnih gasova.

Koralni grebeni, dom četvrtine svih morskih vrsta, sada su na putu dugoročnog kolapsa, što bi moglo da ugrozi i živote stotina miliona ljudi, navodi se u novom izvještaju.

Izvještaj koji je sastavio međunarodni tim naučnika i konzervatora upozorava da je svijet “na ivici” i drugih opasnih prekretnica – od propadanja Amazonije i kolapsa glavnih okeanskih struja, do gubitka ledenih ploča na Antarktiku i Grenlandu, prenosi Jutarnji list.

“Prvu klimatsku prekretnicu smo već prešli”

“Više ne možemo da govorimo o tačkama preokreta kao o budućem riziku. Prvi talas masovnog propadanja koralnih grebena već je započeo”, izjavio je voditelj istraživanja, prof. Tim Lenton sa Univerziteta u Ekseteru.

Istraživanje, koje je finansirao fond vlasnika “Amazona” Džefa Bezosa, okupilo je 160 naučnika iz 87 institucija i 23 zemlje, a njihova procena glasi: koralni grebeni dostigli su tačku preokreta kada se globalna temperatura povisi između 1 i 1,5°C u odnosu na predindustrijsko razdoblje, s kritičnim pragom od 1,2°C.

Trenutno je svijet već na oko 1,4°C.

“Ako se temperature ne vrate barem na 1,2 °C, a idealno na 1 °C, koralni grebeni više neće postojati u značajnim razmjerama”, navodi se dalje u izvještaju.

Sada smo u neistraženom području

Koralni grebeni suočeni su s četvrtim i najtežim globalnim pitanjem njihove egzistencije ikad zabilježenim, a koje traje od januara 2023. godine.

Više od 80 odsto grebena u preko 80 zemalja pogođeno je ekstremnim temperaturama mora, zbog čega naučnici tvrde da su grebeni sada “u neistraženom području”.

Posebno su pogođeni Karibi, gdje kombinacija morskih toplotnih talasa, bolesti i gubitka biološke raznolikosti prijeti potpunim urušavanjem ekosistema.

Ali…

Ne slažu se svi naučnici da je kraj neizbježan.

Prof. Piter Mumbaj sa Univerziteta Kvinslend smatra da, iako su grebeni u ozbiljnom padu, postoje dokazi da se korali mogu prilagoditi i preživjeti čak i pri 2°C globalnog zagrijavanja.

“Koralni grebeni bi trebalo agresivno da djeluju na klimatske promjene i bolju lokalnu zaštitu”, rekao je Mumbaj, upozorivši da ne smijemo stvoriti utisak da su grebeni već izgubljeni.

“Bojim se da će društvo jednostavno odustati od koralnih grebena ako pomisli da ih više nije moguće spasiti”, objasnio je on.

Slično misli i dr Majk Beret iz Svjetskog fonda za divlji život (World wildlife fond), koji kaže da je “očuvanje grebena sada važnije nego ikad”.

Ističe da postoje tzv. utočišta – područja gdje posljedice klimatskih promjena još nisu toliko izraženi – i da bi upravo ta mjesta trebalo hitno zaštititi.

“Moramo osigurati sjeme obnove za budućnost u kojoj bi uspjeli da stabilizujemo klimu”, kaže Beret.

Sljedeći na udaru glečeri i Amazonija

Lenton upozorava i da su zapadni Antarktik i Grenland “opasno blizu” svojih tačaka preokreta jer ubrzano gube led, što direktno pridonosi porastu nivoa mora.

Prema trenutnim projekcijama, granica od 1,5°C biće probijena oko 2030. godine, što nas uvodi u zonu još većih rizika, rekao je on.

Slično stanje je i u Amazoniji, gdje kombinacija deforestacije i klimatske krize prijeti urušavanjem najveće svjetske prašume.

Ipak, izvještaj završava s tračkom optimizma, jer autoriu navode da se u društvu već događaju pozitivne tačke preokreta, poput ubrzanog prelaska na električna vozila i obnovljive izvore energije.

“Trka je počela”, zaključuje Lenton, pa još dodaj: “Moramo ubrzati te pozitivne promjene ako želimo da izbjegnemo katastrofalne posljedice koje će donijeti dalje klimatske prekretnice.”

Nastavi čitati

Svijet

BRISEL PARALISAN: Glavni grad Belgije u haosu

Opšti štrajk održan u Belgiji u utorak prizemljio je većinu aviona na dva glavna aerodroma i poremetio javni prevoz u glavnom gradu Belgije.

Štrajk je bio posljednji u nizu protesta ove godine protiv vladinih prijedloga za reformu penzija i tržišta rada.

Svi letovi koji su trebali poći s međunarodnog aerodroma u Briselu i oko polovine onih koji su trebali sletjeti otkazani su nakon što su radnici obezbjeđenja koji pružaju usluge rendgenskog pregleda napustilo prostorije u utorak, rekao je portparol aerodroma.

Svi letovi otkazani su na drugom najvećem aerodromu u zemlji, Šarloa, 60 km južno od Brisela, prema njihovoj veb stranici.

Hiljade ljudi otputovalo je na željezničku stanicu Gare du Nord u Briselu kako bi se pridružili širokim demonstracijama koje će proći kroz centar grada.

Većina linija briselske podzemne željeznice, autobusa i tramvaja prekinuta je kao rezultat štrajka, rekao je javni prevoznik STIB u objavi na platformi društvenih medija X.

Promet u gradu dodatno je poremećen rano u utorak zbog požara podmetnutih na nekim od njegovih velikih bulevara, rekla je policija. Lokalni mediji izvijestili su da je policija uhapsila nekoliko protestanata.

Štrajkači, predvođeni glavnim sindikatima u zemlji i podržani aktivističkim grupama poput Greenpeacea i Oxfama, protive se vladajućoj saveznoj koaliciji premijera Barta De Vevera, koja je najavila niz reformi kojima se nastoji smanjiti državna potrošnja.

“Ono što nas stvarno mobiliše su penzije”, rekao je Tijeri Bodson, vođa sindikata FGTB, u utorak na francuskoj državnoj radio stanici RTBF. Bodson je dodao da reforma ne samo da će smanjiti prihode budućih penzionera, već će i uvesti neizvjesnost promjenom načina proračuna državnih penzija.

FGTB ima više od 1.5 miliona članova, prema njihovoj veb stranici.

De Vever, iz nacionalističkog Novog flamanskog saveza (N-VA), postao je premijer u februaru, a sada predvodi pretežno desničarsku koaliciju. Obećao je smanjiti deficite bez povećanja poreza, ali se suočava s izazovima u finalizovanju budžeta za sljedeću godinu, navodi “Reuters”.

Nastavi čitati

Aktuelno