Connect with us

Svijet

BLIŽI SE “SMRT” SLOBODE KRETANJA UNUTAR EU: Pogledajte šta se dešava na poljskoj granici (VIDEO)

Sloboda kretanja unutar Evropske unije možda još nije potpuno mrtva, ali ni taj trenutak nije više daleko.

Posljednja koja je tome doprinijela je Poljska, koja je u ponedjeljak uvela privremene granične kontrole s Njemačkom i Litvanijom kako bi se borila protiv ilegalnih migracija.

Odluka je iznuđena jer su granične kontrole s Njemačkom bile odgovor Berlinu koji kontroliše granice s Poljskom od jeseni 2023, a početkom maja je vlada Fridriha Merca dodatno pooštrila te kontrole, odbijajući ulazak migrantima čak i ako traže azil, prenosi Jutarnji.

Bilo je to previše čak i za proevropskog poljskog premijera Donalda Tuska, koji je na sastanku s nizozemskim premijerom Dikom Šofom najavio da će „granični prelazi s Njemačkom biti pokriveni načelom kritične infrastrukture“ te da službenici granične straže i policije imaju „jasne naredbe da odlučno reaguju“ na pokušaje ometanja kontrola. Tusk je naznačio da će se lažno predstavljanje i ometanje državnih službenika strogo kažnjavati: „Primijenićemo odgovarajuće mjere, a to će uključivati novčane kazne, a ako bude potrebno, i direktnu prinudu i pritvor“. Dodao je da razmjeri nisu veliki, ali da treba poštovati činjenicu da će Poljska „efikasno provjeriti svaki takav slučaj“

Situacija je eskalirala kada su Nijemci vratili u Poljsku trojicu Somalijaaca koji su se početkom maja uspjeli dokopati Frankfurta na Odri, ali ne zadugo. Iako je Upravni sud u Berlinu presudio da Somalijci smiju ostati dok se ne riješe njihovi zahtjevi za azil, vraćeni su u Poljsku jer su odatle ušli u Njemačku. Poljska desnica odmah je digla uzbunu i Tusk je morao da reaguje.

Poljska je sada dvanaesta od 29 zemalja šengenskog prostora koja je uvela granične kontrole. Njemačke vlasti podržale su odluku, a prema riječima kancelara Merca, otkako se ta praksa sprovodi, broj tražilaca azila u Njemačkoj se znatno smanjio. Slične razloge navode i u Varšavi.

„Ovom privremenom mjerom želimo ograničiti i smanjiti nekontrolisani tranzit migranata u oba smjera. Njemačku stranu sam već u martu upozorio i više puta razgovarao o tome s novim kancelarom“, izjavio je poljski premijer.

Dosadašnji strpljiv stav njegove zemlje prema jednostranim kontrolama više se ne može održati jer se sada, prema promijenjenoj praksi, ljudi vraćaju u Poljsku, tvrdi Tusk.

Postoji i unutrašnjopolitički razlog – naime, migraciona politika bila je centralna tema tamošnje predsjedničke kampanje. Pobjeda desnog nacionaliste Karola Navrockog, koji je tražio strože kontrole na granici s Njemačkom, bila je težak udarac za Tuskovu vladu, podsjetio je Dojče Vele.

Merkel “bocnula” Merca
U Njemačkoj je ponovno uvođenje poljske kontrole na zajedničkoj granici izazvalo kritike opozicionih ličnosti, poslovnih i policijskih sindikata. Za situaciju koja uzrokuje teškoće prvenstveno stanovnicima i preduzećima na pograničnom području okrivljuje se vlada hrišćansko-demokratskog kancelara Fridriha Merca i njene jednostrane akcije. Međutim, Aleksander Dobrindt, njemački ministar unutrašnjih poslova, pohvalio je poljsko uvođenje graničnih kontrola s Njemačkom i Litvanijom.

“One su važan korak u našim zajedničkim naporima protiv ilegalnih migracija i zato je to korak koji očigledno pozdravljamo“, rekao je Dobrindt u ponedjeljak uveče.

I dok se vlasti u Poljskoj i Njemačkoj slažu oko suspenzije šengenskih pravila, očekivane kritike stigle su iz Zelenih i dijela SPD-a, ali i od – Angele Merkel. Dugogodišnja kancelarka, uz napomenu da i ona smatra da se ilegalna migracija mora ograničiti, naglasila je da se o tome “mora razmišljati na evropskom nivou“. Tako je bocnula Merca, s kojim je u dugogodišnjoj zavadi – da ne upotrijebimo neku grublju riječ.

Na tu kritiku reagovao je kancelar Merc. U jednoj televizijskoj emisiji napomenuo je da njegova vlada trenutno “mora riješiti nekoliko problema koji su nastali u posljednjih deset godina“, misleći na probleme koje je Angela Merkel izazvala svojom politikom prema izbjeglicama u ljeto 2015. godine. Potom je dodao: “Pokušavamo se pridržavati evropskog prava. Ali, dok god je evropsko pravo o azilu nefunkcionalno, moramo imati pravo da sami štitimo svoje granice“.

Pravila i politička previranja
Član 25. Šengenskog zakona državama omogućava privremeno ponovno uvođenje kontrola na unutrašnjim granicama, ali samo na deset dana, ad hoc i potpuno samostalno, i to ako postoji neposredna prijetnja, na primjer sumnja na teroristički napad. Ali, kontrole na bavarskoj granici s Austrijom na snazi su od jeseni 2015. godine. Danska je službeno ponovno uvela kontrole na svojoj granici s Njemačkom prije osam godina.

Problemi i unutar vladajuće koalicije
Osim s vanjskim granicama, Donald Tusk ima probleme i unutar vladajuće koalicije. Političku scenu u Poljskoj zatreslo je otkriće da je prošlog četvrtka Šimon Holovnija, predsjednik parlamenta (maršal Sejma – poljski pandan Gordanu Jandrokoviću) i stranke Poljska 2050, u tajnosti, i to usred noći, posjetio privatni stan Adama Bjelana, jednog od glavnih PiS-ovih poslanika u Evropskom parlamentu. Sastanak se održao prije ponoći, a kasnije je, prema navodima fotoreportera redakcije Fakt, Bjelanov stan posjetio i čelnik PiS-a Jaroslav Kačinjski. Kasnonoćnom sastanku prisustvovao je i senator PSL-a i potpredsjednik Senata Mihal Kamiński, bivši političar PiS-a.

Procurilo je da se razgovaralo o rušenju Tuska i povratku PiS-a na vlast, a Holovnija bi za izdaju ostao na čelu Sejma. On je napisao da su to neistine, a opoziciju posjećuje usred noći u njihovim stanovima „jer mu je prebukiran raspored“.

„Čvrsto vjerujem da – posebno u ovim vremenima – političari različitih uvjerenja treba međusobno da razgovaraju, inače ćemo se međusobno poubijati. Smatram to normom, a ne izuzetkom i nastaviću da se tako ponašam kao predsjednik Sejma“, poslije je moralizovao Holovnija – iako svi znaju da je muljator.

Građanska koalicija, Treći put i Nova ljevica imaju 248 mandata u 460-članom Sejmu. Kada bi 32 poslanika Poljske 2050 promijenila stranu, pala bi Tuska vlada. Zato je Tusk odlučio da pređe preko svega i napisao na Fejsbuku: „Ozbiljno sam shvatio objašnjenja i izjavu Šimona Holovnije na današnjem sastanku čelnika koalicije. Vlada ima stabilnu većinu“.

Related Topics:

Svijet

DIREKTOR CIA O OBJAVI TAJNIH DOKUMENATA: Cilj jačanje povjerenja u izbore

Direktor američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Džon Retklif izjavio je danas da je cilj objavljivanja dokumenata o američkim izborima, sa kojih je administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa skinula oznaku tajnosti, jačanje povjerenja javnosti u izborni proces, dok su kritičari ocijenili da bi taj potez mogao da proizvede suprotan efekat.

Retklif je na društvenoj mreži Iks naveo da zaštita američke demokratije i integriteta izbora od stranog uticaja i miješanja ostaje jedan od najvažnijih prioriteta.

“Ta pitanja zaslužuju javnu provjeru kako bi temelji naše demokratije, bezbjednost i povjerenje javnosti u izbore bili neupitni”, poručio je Retklif, prenio je CNN.

CIA je bila jedna od nekoliko američkih agencija koje su učestvovale u objavljivanju dokumenata na sajtu Bijele kuće.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je prethodno danas, u obraćanju naciji, da je Kina nezakonito pribavila podatke o oko 220 miliona američkih birača i pokušala da utiče na predsjedničke izbore 2020. godine, pozivajući se na dokumenta sa kojih je administracija skinula oznaku tajnosti i objavila ih na sajtu Bijele kuće.

Retklif je tokom prvog mandata Donalda Trampa obavljao funkciju direktora Nacionalne obavještajne službe (ODNI), kada je američka obavještajna zajednica zauzela stav koji se razlikovao od tvrdnji koje je Tramp iznio u svom obraćanju.

Nastavi čitati

Svijet

VELIKI POŽAR U ŠPANIJI: Vatra guta hiljade hektara šume, vatrogasci daju sve od sebe da ugase vatru

Šumski požar u opštini Ores u sjevernoj španskoj regiji Aragon izgorjelo je više od 7.600 hektara, a najmanje 1.000 ljudi je evakuisano dok vatrogasci pokušavaju obuzdati požar.

Požar, koji je izbio u blizini Oresa u sjeveroistočnoj španskoj regiji Aragon 15. jula tokom intenzivnog toplotnog talasa, brzo se proširio preko suve vegetacije, što je izazvalo preventivnu evakuaciju najmanje pet sela.

Vlasti su premjestile stanovnike na sigurno dok je gust dim prekrio područje, a brzo napredujući plamen prijetio domovima, poljoprivrednom zemljištu i kritičnoj infrastrukturi.

Vojne jedinice za hitne slučajeve, uključujući špansku specijaliziranu Unidad Militar de Emergencias (UME), bile su raspoređene zajedno s civilnim vatrogasnim ekipama, radeći danonoćno u izazovnim uslovima. Timovi na terenu koristili su crijeva visokog pritiska i tehnike probijanja požara, dok je zračna podrška iz helikoptera i aviona za bacanje vode vršila ponovljena ispuštanja kako bi usporila napredovanje požara preko neravnog i teško pristupačnog terena, prenosi Klix.

Regionalni zvaničnik Roberto Bermudez de Kastro opisao je incident kao jednu od najozbiljnijih požarnih vanrednih situacija u Aragonu posljednjih godina.

Premijer Pedro Sančez obećao je punu podršku vlade tekućim operacijama u hitnim slučajevima i pomoć pogođenim zajednicama, dok nacionalne i regionalne vlasti ostaju u stanju visoke pripravnosti.

Prema Evropskom sistemu za informisanje o šumskim požarima (EFFIS), skoro 400.000 hektara izgorjelo je širom Španije tokom prošlogodišnje rekordne sezone šumskih požara. Stručnjaci upozoravaju da sve češći toplotni talasi, produžena suša i promjenjivi klimatski obrasci pogoršavaju rizike od šumskih požara, posebno u južnoj Evropi, gdje sezone požara postaju duže, intenzivnije i teže ih je kontrolisati.

Nastavi čitati

Svijet

SZO UPOZORAVA: Vještačka inteligencija već odlučuje o zdravlju miliona Evropljana, a većina zemalja nema nikakva pravila

Vještačka inteligencija već je postala dio svakodnevnog rada bolnica širom Evrope – pomaže u postavljanju dijagnoza, organizaciji lečenja i komunikaciji s pacijentima.

Samo 8 odsto zemalja u evropskom regionu Svetske zdravstvene organizacije ima strategiju za primenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto država nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Evropa mora da sustigne ubrzani razvoj primjene veštačke inteligencije u bolnicama, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).

Rješenja zasnovana na vještačkoj inteligenciji sve se više primjenjuju u evropskim bolnicama, ali samo mali broj zemalja ima jasna pravila koja uređuju njihovu upotrebu, što može dovesti pacijente u rizik, upozorio je regionalni direktor SZO za Evropu, Hans Henri P. Kluge.

Alati zasnovani na vještačkoj inteligenciji iz korena menjaju zdravstvenu zaštitu i ulivaju nadu zdravstvenim radnicima koji rade pod velikim opterećenjem.

Od dijagnostičkih sistema do unapređenja organizacije rada, vještačka inteligencija pomaže zdravstvenim sistemima širom Evrope. Međutim, iako se ovi alati već koriste, u većini zemalja ne postoje odgovarajući propisi koji bi uređivali njihovu primenu.

„Najveći izazov danas predstavlja jaz između primjene vještačke inteligencije i njenog odgovarajućeg regulisanja”, rekao je Kluge na konferenciji za novinare održanoj 15. jula u Lisabonu.

On je upozorio da će, što taj jaz bude duže postojao, posledice po ljude biti ozbiljnije.

„Pristrasan algoritam može dovesti do pogrešne dijagnoze stvarnog pacijenta, sa stvarnim i ozbiljnim posljedicama”, naglasio je Kluge.

Već dvije trećine od ukupno 53 zemlje evropskog regiona SZO koristi veštačku inteligenciju u dijagnostici, dok polovina država ima čet-botove za komunikaciju s pacijentima zasnovane na vještačkoj inteligenciji. Ipak, samo svaka dvanaesta zemlja ima strategiju koja definiše način upravljanja i nadzora nad njenom primenom.

Samo osam odsto zemalja evropskog regiona SZO ima posebnu strategiju za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Situacija nije bolja ni kada je riječ o obrazovanju. Samo svaka peta zemlja uključuje obuku iz oblasti vještačke inteligencije u obrazovanje budućih zdravstvenih radnika, dok tek svaka četvrta organizuje dodatne obuke za zaposlene u zdravstvenom sistemu.

Kluge je ocijenio da je ovakvo stanje „zabrinjavajuće” i upozorio da može imati ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi.

„Sve to dodatno narušava poverenje građana u zdravstvene sisteme u cjelini”, rekao je on.

SZO planira da 2028. godine predstavi Mapu puta za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, koja bi trebalo da posluži kao smernica državama za bezbjednu, etičku i odgovornu upotrebu ove tehnologije.

Nastavi čitati

Aktuelno