Connect with us

Društvo

BOGATA ŠUMA PLUS DIREKTOR IZ SNSD: Rezultat, pola miliona maraka gubitaka

Među 22 organizacione jedinice “Šuma Republike Srpske”, koje su u prvoj polovini godine uknjižili ukupan gubitak veći od pet miliona KM, ima i onih koje gazduju ogromnim šumskim bogatstvom.

Jedno od takvih je Šumsko gazdinstvo “Vučevica” Čajniče, javnosti od ranije poznato po aferama.

Uprkos tome što se šumari širom Srpske pravdaju kišnim proljećem koje je onemogućilo sječu, poznavaocima prilika zvuči nevjerovatno da je čajnička šumarija prvo polugodište završila u minusu od čak 586.871 KM.

Direktor u minusu i za izjavu
Prema podacima Opštine Čajniče, ovo gazdinstvo raspolaže godišnjim etatom, ili narodski rečeno zalihama, od ukupno 80.000 kubika drvne mase, od čega je 68.000 kubika u državnim šumama.

Kako sa takvim resursima, čak i meteorološki loše polugodište, završiti u debelom minusu? Marko Mićević, direktor ŠG “Vučevica”, nije bio spreman da odgovori na ovo pitanje.

– Statutom našeg preduzeća je regulisano na koji način se mogu direktori organizacionih dijelova oglašavati u medijima. Da bih dao zvaničnu izjavu morao bih da tražim saglasnost Uprave – poručio je kratko Mićević.

Međutim, u Statutu JŠP “Šume RS” nema ni riječi o “oglašavanju u medijima”, a drugi direktori šumarija su bez problema davali izjave za Srpskainfo.

Kadrovi SNSD

Direktor ŠG “Vučevica” je kadar SNSD, što i nije neko iznenađenje, jer je ova šumarija već godinama u “posjedu” Dodikove partije.

Marko Mićević je predsjednik OO SNSD u Čajniču, a nedavno je ponovo izabran za člana Glavnog odbora ove stranke. U Čajniču tvrde da će Mićević, najvjerovatnije, dogodine na lokalnim izborima biti kandidat SNSD za načelnika opštine.

Podsjećamo, i raniji direktor ove šumarije, Neđo Mašić, bio je 2020. kandidat SNSD za opštinskog načelnika, ali je izgubio, iako se javno hvalio da mu niko ne može ništa, jer je „pod zaštitom“ Milorada Dodika.

Mašić je bio akter brojnih afera u ŠG „Vučevica“, koje su izazvale proteste u Čajniču.

Pred izbore 2018. godine Mašić je u šumariji instalirao zakonom zabranjenu opremu za prisluškivanje, kako bi uhodio, snimao i ucjenjivao radnike.

Uz to je “prijateljskoj” firmi, za koju je znao da neće moći isplatiti robu, isporučio drvne sortimente vrijedne skoro milion maraka. Kupio je devastirani hotel, koji je šumariji bio samo teret. Sve u svemu, on je Šumsko gazdinstvo uvalio u minus od 1,4 miliona KM.

“Vatrogasac” u penziji
Nakon sve ove ujdurme, za v.d. direktora ŠG „Vučevica“ imenovan je iskusni šumarski inženjer Čedo Dačević, poznat kao “vatrogasac”, koji je često izvlačio ovu šumariju iz dubioze, za koju su bili odgovorni direktori postavljeni “odozgo”.

Za samo 10 mjeseci Dačević je šumariju izvukao iz minusa, ali je nakon toga – smijenjen.

Naime, nakon što je u jesen 2019. objavljeno da je od 26 šumskih gazdinstava, njih čak 11 u minusu, premijer Radovan Višković je najavio sječu direktora gubitaša. Ipak, prvi je smijenjen Čedo Dačević, a na njegovo mjesto doveden upravo Marko Mićević, koji je i danas direktor.

– Nisam iznenađen, takav je naš sistem, zato i propada. Kad je rečeno da će gubitaši morati da odu, znao sam da od toga nema ništa. Znao sam da je to farsa, ali da je baš ovolika sprdačina nisam mogao ni pomisliti – rekao je tada Dačević za Srpskainfo.

Da li će se i ovog puta, kao i prije četiri godine, priča o gubicima svesti na, kako reče Dačević, “farsu i sprdačinu”?

Dačević, koji je tri puta izvlačio “svoju” šumariju iz čabra, danas je penzioner. Više ga ne mogu zvati u pomoć, a i da ga zovu, veli Dačević, ne bi se odazvao.

– Ne interesuje me šta se tamo dešava. Proveo sam u šumariji cijeli radni vijek, često sam priskakao u pomoć, ne zato što sam bio naivan, nego zato da bih sačuvao radna mjesta. Ali, otkako sam penzionisan nijednom nisam otišao tamo. Nisu zaslužili – rekao je Dačević za Srpskainfo.

Da li će Marko Mićević, bez pomoći “vatrogasaca”, a zahvaljujući sunčanoj jeseni, popeglati proljetnji minus vidjeće se uskoro, kad se objelodane devetomjesečni rezultati poslovanja u “Šumama RS”.

POLITIČKE STRANKE I LOKALNI ŠERIFI
Već odavno niko ne krije da se direktori u “Šumama RS” postavljaju po partijskoj liniji. Međutim, poznavaoci prilika tvrde da je zabluda da šumama vladaju socijalisti, iako je generalni direktor Slaven Gjković kadar stranke Petra Đokića.

– Sva gazdinstva koja imaju mnogo kvalitetne šume kontrolišu lokalni šerifi i drvoprerađivači – kaže izvor Srpskainfo blizak “Šumama RS”.

Interesantno je da su u čak sedam šumom bogatih gazdinstava direktori kadrovi SNSD.

Related Topics:

Društvo

NEMA RAZLOGA ZA RADOST! Evo kakve nas vremenske prilike očekuju do kraja maja

Usljed pojačane ciklonske aktivnosti nad Evropom, u Bosni i Hercegovini se u naredne dvije sedmice očekuje nestabilno vrijeme, praćeno čestim padavinama i izraženim oscilacijama temperaturnog režima.

Do petka se očekuje dotok toplije vazdušne mase sa juga, što će usloviti postepeni porast temperature vazduha, uz povremene slabe padavine u obliku pljuskova.

Od 23. do 27. maja prognozira se nova promjena vremena, uz prodor hladnijeg vazduha sa sjevera. U tom periodu očekuju se niže temperature u odnosu na višegodišnji prosjek, kao i obilnije padavine, posebno na sjeveru zemlje. Na jugu zemlje, povremene slabe padavine moguće su do 25. maja, nakon čega se prognozira stabilnije i suvo vrijeme uz pojavu bure, koje bi se moglo zadržati do kraja mjeseca.
Do 23. maja jutra u Bosni sa temperaturama od 7 do 12 stepeni Celzijusovih, a u Hercegovini od 9 do 14 stepeni Celzijusovih. Tokom dana, u Bosni se očekuju temperature od 15 do 20 stepeni Celzijusovih, a u Hercegovini od 19 do 24 stepeni Celzijusovih.

Stiže hladniji period

Hladniji period uz temperature vazduha niže od prosječnih, očekuje se od 23. do 27. maja. U Bosni će minimalne vrijednosti biti od 4 do 9 stepeni Celzijusovih, a u Hercegovini između 6 i 11 stepeni Celzijusovih. Dnevne temperature u Bosni kretaće se od 10 do 15 stepeni Celzijusovih, a u Hercegovini od 16 do 20 stepeni Celzijusovih, prenosi N1.

Porast temperatura

Blagi porast temperatura moguć je od 28. maja, sa vrijednostima tokom jutra u Bosni od 6 do 11 stepeni Celzijusovih, a u Hercegovini između 8 i 13 stepeni Celzijusovih, danju temperature u Bosni kretaće se od 13 do 18 stepeni Celzijusovih, a u Hercegovini od 18 do 23 stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz FHMZ BiH.

Nastavi čitati

Društvo

Obućari ostaju bez narudžbi, PLJUŠTE OTKAZI

Industrija tekstila, kože i obuće u Republici Srpskoj nalazi se u velikom problemu, jer im je smanjena potražnja, ali i prodaja njihovih proizvoda, došlo je do otpuštanja radnika, ističu naši sagovornici iz ove oblasti te dodaju da je ova privredna grana dotakla dno.

Radovan Pazurević, vlasnik kompanije “Sanino” iz Dervente, koji je ujedno predsjednik Područne privredne komore Doboj, kazao je za “Nezavisne novine” da je veoma smanjena prodaja, a samim tim i narudžbe, te dodao, što se tiče ove grane privrede, da je dotakla dno.

“Novih partnera nemamo, ne pamtim kada nam je neko pokucao na vrata u vezi s tim pitanju”, kazao je Pazurević i dodaje da nemaju čak ni poziva da se neko interesuje za njihove usluge i proizvode.

Kako je rekao, što se tiče narudžbi koje imaju od inostranih partnera, taj broj, barem kod njih, nije se mijenjao.

“Nažalost, smanjio se broj zaposlenih radnika u ovoj grani. Mi nismo nikoga otpuštali, međutim jedan broj radnika je otišao, neko u penziju, neko u inostranstvo, ali mi zbog nedostatka posla nismo nikog otpustili”, kazao je Pazurević i dodao da je broj zaposlenih radnika sada u odnosu na godinu i po ranije manji za više od 120.

“Kada počne nova sezona, od kraja septembra i oktobra, možda bi mogla biti malo bolja situacija, samo zbog činjenice da su u proteklom periodu ispražnjena skladišta u Evropi”, kazao je Pazurević.

Da je vrlo teška situacija u ovoj oblasti, saglasan je i Marinko Umičević, tehnički direktor Tvornice obuće “Bema” iz Banjaluke, koji ističe da je kriza u Evropi uticala na takvo stanje.

“Nedavno nam je jedan naš partner za kojeg radimo javio da prekidamo saradnju, jer zatvaraju fabrike, dvije u Slovačkoj, jednu u Albaniji, jer nema prodaje obuće”, kazao je Umičević.

Kako je pojasnio, dok ne prestane sukob u Ukrajini, obućari iz Republike Srpske imaće velike probleme.

“Prodaja je stala kompletno, budući da mi u Njemačku izvozimo najviše, a oni su sada u najvećoj krizi”, kazao je Umičević i istakao da on misli da će se ova industrija ugasiti za pet-šest godina.

Pojasnio je da nema novih narudžbi, što je najveći problem ove grane.

Dodao je da je jako zabrinut šta će sve biti u narednim mjesecima.

Prema njegovim riječima, veoma je teško predvidjeti šta će se dešavati te istakao da privrednici iz ove grane na to ne mogu uticati.

Aleksandra Mihajlović Bijelić, sekretar Udruženja tekstila, kože i obuće Privredne komore Republike Srpske, kazala je da još nema naznaka za oporavak ove industrije.

“Smanjene su narudžbe, neka preduzeća čak su smanjila i broj radnika”, kazala je Mihajlović Bijelićeva.

Ističe da će, poboljšanje situacije u ovoj grani privrede zavisiti od globalnih lanaca vrijednosti.

“Još nema naznaka poboljšanja. S obzirom na to da naše kompanije zavise od stranih preduzeća za koja rade usluge, odnosno lon poslove, ona prvenstveno zavise i od ponude i potražnje na stranom tržištu”, kazala je Mihajlović Bijelićeva.

Nastavi čitati

Društvo

USPORAVANJE EKONOMIJE: Povećanje plata nije urodilo željenim rezultatom

Podaci ukazuju na usporavanje ekonomije BiH početkom godine, industrijska proizvodnja nastavila je pad, dok je promet u maloprodaji takođe opao, navedeno je u najnovijem Izvještaju Evropske komisije o stanju ekonomija zemalja u procesu proširenja.

Kako ističu, Centralna banka BiH revidirala je prema dolje svoju projekciju rasta ekonomije za 2025. godinu na 2,4 odsto, uglavnom zbog očekivanog slabljenja eksterne potražnje. Istovremeno, prognoza inflacije povećana je na 3,5 odsto za 2025. godinu, prvenstveno zbog domaćih pritisaka na cijene, proisteklih iz snažnog rasta plata.

Iz ovoga se može zaključiti da Evropska komisija indirektno kritikuje odluku o povećanju plata, za koju su mnogi ekonomski stručnjaci upozoravali da nije zasnovana na realnim ekonomskim pokazateljima.

“U četvrtom kvartalu 2024. godine sezonski prilagođen kvartalni rast realnog bruto domaćeg proizvoda ostao je nešto ispod jedan odsto, dok je na godišnjem nivou iznosio 2,5 odsto, nakon rasta od 2,6 odsto u prethodna tri mjeseca. Glavni pokretači rasta na strani proizvodnje bili su trgovina, transport i turizam, dok je industrijski sektor, koji čini oko 20 odsto ukupne bruto dodate vrijednosti, zabilježio pad deseti uzastopni kvartal”, navedeno je u izvještaju.

Podsjećaju da su vlasti BiH 18. marta predale Evropskoj komisiji svoj Program ekonomskih reformi za period 2025-2027. godine, u kojem se predviđa ubrzanje rasta realnog BDP-a sa 2,5 odsto u 2025. na 3,3 odsto do 2027. godine, zahvaljujući očekivanom jačanju domaće potražnje.

“ERP cilja fiskalnu konsolidaciju zasnovanu na prihodima, koja bi od budžetskog deficita od 1,3 odsto BDP-a u 2025. prešla u suficit od 0,7 odsto u 2027. godini. Takođe, predviđa se nastavak pada javnog duga sa 24,5 odsto BDP-a u 2024. na 22,8 odsto u 2027”, naglašavaju oni.

Na strani potrošnje, kako ističu, glavni pokretač rasta u četvrtom kvartalu je domaća potražnja. Bruto formiranje kapitala povećano je za 7,3 odsto na godišnjem nivou, dok je privatna potrošnja porasla za 1,9 odsto. Izvoz je porastao za 1,7 odsto nakon šest uzastopnih kvartala pada, dok je snažna domaća potražnja rezultirala rastom uvoza od 3,5 odsto.

Na tržištu rada, kako ističu, zaposlenost je u prosjeku bila za 0,6 odsto veća na godišnjem nivou u Q4, dok je broj nezaposlenih smanjen za 22.800. Godišnja stopa nezaposlenosti prema Anketi o radnoj snazi smanjena je sa 13,2 odsto u 2023. na 11,7 odsto u 2024. godini.

Rast nominalnih plata, kako se naglašava, ostao je snažan, sa povećanjem od 9,8 odsto u Q4-2024, dok su u prva dva mjeseca 2025. godine nominalne plate porasle za 13,9 odsto i 13 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Glavni pokretači rasta plata su, kako navode, bile visoke plate u javnom sektoru i nedostatak radne snage u određenim industrijama.

Nastavi čitati

Aktuelno