Connect with us

Društvo

BOGATIJI SMO OD RUSIJE, BiH obiluje cinkom energijom i resursima, EVO kuda sve nestaje

U doba energetske krize, dok se razvijeni dio svijeta priprema za restrikcije, pitamo se šta je sa energijom koju ima BiH.

Kakve sve sirovine imamo i je li ko bacio oko na njih? Da nije sve tako crno, te da je majka priroda bila izdašna prema našoj zemlji znaju profesori banjalučkog PMF-a.

Nevjerovatne stvari imamo i u Bosni i Hercegovini. Cinka proizvodimo više nego jedna velika Rusija, u Konjicu imamo najveće svjetsko nalazište rude pirofilit, a ovo je recimo poludragi kamen opal kojeg itekako ima na planini Ozren.

Profesorica hemije na PMF-u Suzana Atlagić Gotovac pozdravila nas je na tečnom japanskom. Godinama je živjela u zemlji izlazećeg sunca, vratila se jer zna šta su resursi ove zemlje.

– Evropa pati u tom pogledu, zavisna je od azijskih sirovina, preko 75% energetskih i mineralnih sirovina se uvozi. BIH je dosta održiva, imamo svoje resurse, proizvodimo oko 5 puta više električne energije nego što nam treba. Očigledno je izvozimo. Održivi smo po pitanju željeza-stoprocentno, imamo svoje željezo, prerađujemo ga u Zenici, čak ga izvozimo. Veći smo proizvođač cinka, koncentrata metala cinka, od recimo Rusije, u rudniku Sase proizvodimo više cinka nego sva Rusija – kazala je za N1.

Sa ponosom govori i da se čak oko 200 naučnih radnika vratilo nakon obrazovanja u inostranstvu.

– Imamo preko 200 povratnika u Banjaluci, doktora , magistara, inžinjera, lektora iz 18 zemalja. Svi se trudimo da donesemo međunarodna iskustva ovdje, jer je to ključ za razvoj bilo koje zemlje. Već 17 godina je BIH potpisala ugovore, pa možemo učestvovati u svim finansijskim fondovima kao i naše kolege iz EU. Izgovora nema – dodala je Atlagić Gotovac.

U Banjaluci je realizovan Međunarodni edukativni kamp “Materijali bez granica” u kojem učestvuje preko 20 evropskih partnera. Glavna tema je upravo bila evropska saradnja o materijalima i energiji. Odobrena ukupna sredstva su 1,8 miliona eura, a u grad na Vrbasu stigli su mladi hemičari iz Njemačke, Italija i Mađarske, N1.

 

Related Topics:

Društvo

RADOSTAN PLANČ! U Srpskoj rođeno 17 beba, bez poroda u Foči, Bijeljini i Trebinju

U Republici Srpskoj u protekla 24 časa rođeno je 17 beba, devet djevojčica i osam dječaka, rečeno je Srni u porodilištima.

Pet beba rođeno je u Banjaluci, tri u Istočnom Sarajevu, po dvije u Doboju, Zvorniku, Prijedoru i Gradišci, a jedna beba u Nevesinju.

U Banjaluci su rođene dvije djevojčice i tri dječaka, u Istočnom Sarajevu dva dječaka i djevojčica, u Doboju i Zvorniku po jedan dječak i jedna djevojčica, u Prijedoru dvije djevojčice, a u Nevesinju jedan dječak.

Poroda nije bilo u Foči, Bijeljini i Trebinju.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčanije i toplije

U Bosni i Hercegovini se očekuje pretežno sunčano vrijeme, uz malu do umjerenu oblačnost i toplije.

Ujutro će biti svježe, a oko rijeka i po kotlinama maglovito, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Vjetar slab do umjeren i u skretanju na sjeverne smjerove. Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od devet do 15 stepeni, u višim predjelima od pet, a dnevna od 24 do 29 stepeni, u višim predjelima od 20 Celzijusovih stepeni.

Nastavi čitati

Društvo

POSKUPLJENJA jure naprijed, efikasne mjere TAPKAJU U MJESTU!

Sudeći prema rastu primanja u poslednjih pet godina, na prvi pogled bi moglo da se kaže da smo imućniji, ali nas demantuje stvarnost, u kojoj je skoro sve poskupjelo, a određeni artikli i po nekoliko puta, tako da ustvari imamo, umjesto veći, niži životni standard. Zato se prosječan građanin usteže od kupovine “manje potrebnih” stvari, da bi obezbjedio one neophodne. Statistika kaže da za iznos od stotinu maraka možemo da kupimo svega nekoliko, za većinu porodica, neophodnih namirnica i potrepština, dok smo nekada za isti iznos mogli da kupimo znatno više.
Kakav je standard građana, najbolje vidimo kada idemo u prodavnicu prehrambenih proizvoda, jer prema statstičkim podacima, najviše trošimo na hranu, pa smo tako nekada za 100 maraka iz marketa mogli kući da donesemo i do 4 pune vrećice, a danas jednu ili dvije.

U “statističku korpu“ za pomenuti iznos možemo da stavimo kilogam hljeba koji u prosjeku košta 3,58 KM, kilogram teletine 30,72 KM, kilogram riže 4,13 KM. Paradajz u prosjeku košta 3,30 KM, kilogram džema 9,70 KM, a litar ulja 3,29 KM. Među skupljim proizvodima je mljevena kafa, a za kilogram je potrebno čak 29,18 KM. Litar voćnog soka u prosjeku iznosi 2,37 KM, a litar piva 3,34 KM. itar deterdženta za suđe košta 5,19 KM, dok je za pastu za zube potrebno 4,09 KM.
Ako cijene iz ovog prikaza uporedimo sa cijenama istih proizvoda od prije pet godina i isto uradimo sa iznosom plata ili penzija, dobijamo realnu sliku, koliko je ustvari kupovna moć građana niža.

Pošto zvanična statistika ne prati kretanje potrošačkih cijena, već podatke o kupovnoj moći stanovništva objavljuju svakih pet godina, moramo da se oslonimo na podatke o potrošačkoj korpi Saveza sindikata Republike Srpske, gdje vidimo koliko opada platežna moć stanovništva, kaže ekonomista Milenko Stanić.
“Potrošačka korpa za juli mjesec ove godine, iznosila je oko 2.750 KM. Ako te podatke uporedimo sa podacima od prije samo pet godina – od 2020, kada je iznosila 1.923 KM, vidimo da je na mjesečnom nivou, u prosjeku za 43% opala potrošačka mogućnost, odnosno vrijednost plata i penzija koje ima naše stanovništvo”, kaže Stanić.

“Otprilike da je hrana najviše otišla gore, pa onda dođe i ova kućna hemija. Prema našim podacima i prema onome što kažu potrošači, to je otprilike ono što se prošle godine moglo kupiti za 80 ili 85 maraka. Znači, to je minimalno između 15% i 20%, u zavisnosti od toga šta se kupuje”, kaže Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača “Zvono”.

Osnovni razlog za obezvrjeđivanje platežne moći i smanjenja životnog standarda su troškovi neefikasne državne administracije, koja ima veće budžetske izdatke u odnosu na prihode, što moraju da plate građani, a plaćanje se vrši preko visokih cijena i inflacije, kaže Stanić.

“Obično iz Vlade tu adresu traže u inostrantvu, kroz teoriju uvozne inflacije. Ona jeste prisutna, ali samo u manjim procentima. Da je to tako pokazuju podaci o kretanju cijena i inflacije ove godine. Dok je u EU inflacija uglavnom stavljena pod kontrolu i zadržava se na nivou od 2%, kod nas je za prvih 6 mjeseci ove godine dostigla iznos od 4,7%”, rekao je Stanić.

Vrijednost novca, uslijed visoke inflacije, opada, pa podaci koje dobijiamo od zvanične statistike često nisu stvarni. Jedno se pokazuje u statističkim izvještajima, a drugo je realnost i stvarni život, pojašnjava Stanić.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Aktuelno