Connect with us

Svijet

BOJAZAN OD UNUTRAŠNJEG SUKOBA U SAD: Guverner Teksasa odbio naređenje Vašingtona i vrhovnog suda

Tenzije u SAD između Vašingtona i savezne države Teksas zbog kontrole južne granice prema Meksiku. Iz Vašingtona stigla naredba da se ograda ukloni, ali Teksašani nastavljaju po svome.

Guverner Teksasa Greg Abot najavljuje da će uprkos predsjedniku SAD Džou Bajdenu i američkom Vrhovnom sudu instalirati još žice kako bi pokušao da spriječi prelazak migranata iz Meksika.

Borba između Teksasa i federalne vlade oko kontrole američko-meksičke granice dodatno se intenzivirala nakon što je guverner države Teksas Greg Abot najavio da neće ispoštovati naredbu administracije iz Vašingtona i američkog Vrhovnog suda naređujući postavljanje još više tzv. “žilet (bodljikave) žice” kako bi se odvratili migranti.

Vrhovni sud je u ponedjeljak glasovima pet prema četiri presudio u korist ovlašćenja Vlade SAD da ukloni kontroverznu žicu koja je postavljena duž dionica granice u Teksasu, a po Abotovom uputstvu.
Uprkos tome, Abot intenzivira planove da ogradi još dijelova američke granice sa Meksikom.

Federalni agenti (policija) su ove nedjelje dobili dodatnu potvrdu u Vrhovnom sudu da mogu da uklone ogradu, jer je prema tumačenju suda sprovođenje zakona o imigraciji u saveznoj nadležnosti (nadležnost Vašingtona).

Ali Abot, piše Gardijan, tvrdi da ga ništa ne sprečava da naredi Nacionalnoj gardi Teksasa (bezbjednosne snage savezne države) da nastavi da postavlja još žice.

Nacionalna garda je dio američke vojske, koju nadgleda američki predsjednik kao vrhovni komandant, ali osim u specifičnim situacijama kada predsjednik eksplicitno preuzima federalnu kontrolu, nacionalna garda u svakoj državi prima naređenja od guvernera savezne države.

Pitanja imigracije, kao što je potvrđeno u predmetu Vrhovnog suda Arizona protiv Sjedinjenih Država iz 2012., zvanično potpadaju pod vašingtonsku vladu, a ne pojedinačne države. Abot se više puta pozivao na “klauzulu o invaziji”, poredeći migrante sa stranim neprijateljem, što mu daje pravo da sprovodi graničnu bezbijednost i pitanja imigracije, tvrdi on.

Abot (republikanac) u srijedu je optužio Bajdena, demokratskog predsjednika, da koristi dolare poreskih obveznika da „otvara“ granicu za nove ilegalne migrante.

“Savezna vlada je prekršila sporazum između Sjedinjenih Država i saveznih država. Izvršna vlast Sjedinjenih Država ima ustavnu dužnost da sprovodi te zakone ali ih je prekršila“, rekao je Abot.
“Rezultat je rekordna ilegalna migracija”, nasatavlja Abot.

Organizacije za građanska prava, poput Lige građana Latinske Amerike (Lulac), osudile su upotrebu žilet žice i drugih sredstava odvraćanja, poput plutajuće barijere od bova sa mrežama i bodljikave žice u Rio Grandeu, kao „nehumane“.

Ranije ovog mjeseca, majka i njeno dvoje djece, iz Meksika, udavili su se u rijeci u blizini Igl Pasa – dijela granice gdje su zvaničnici Teksasafizički blokirali federalne agente da pristupe dijelu obala Rio Grandea. Njihova smrt izazvala je žestoku reakciju portparola američke državne bezbjednosti Luisa Mirande, koji je rekao da „država Teksas treba da prestane da se miješa u sprovođenje zakona SAD od strane američke granične patrole“.

Upotreba žice dio je Abotovog javno finansiranog programa “Operation Lone Star”, zajedničkog napora teksaškog odjeljenja za javnu bezbijednost i vojnog odjeljenja Teksasa koji je počeo 2021. godine kako bi se suzbile nelegalne migracije.

25 guvernera podržalo Abota: Pravo Teksasa na samoodbranu
U međuvremenu 25 republikanskih guvernera saveznih američkih država objavilo je zajedničku izjavu u znak podrške guverneru Teksasa Gregu Abotu i “ustavnom pravu Teksasa na samoodbranu”.

“Predsjednik Bajden i njegova administracija ostavili su Amerikance i našu zemlju potpuno ranjivim na besprimjernu ilegalnu imigraciju koja se širi preko južne granice. Umjesto da podržava vladavinu zakona i obezbjeđuje granicu, Bajdenova administracija je napala i tužila Teksas zbog pojačanja zaštite američkih građana od istorijskih nivoa ilegalnih imigranata, smrtonosnih droga poput fentanila i terorista koji ulaze u našu zemlju”.

“Solidarni smo sa našim kolegom guvernerom Gregom Abotom i državom Teksas u korišćenju svakog alata i strategije, uključujući ograde od žilet-žice, da osiguramo granicu. Djelimično to činimo zato što Bajdenova administracija odbija da primijeni zakone o imigraciji koji su već na snazi i nezakonito dozvoljava masovno uslovno otpuštanje migranata koji su ilegalno ušli u našu zemlju širom Amerike”.

“Autori Ustava SAD su jasno rekli da u ovakvim vremenima države imaju pravo na samoodbranu, prema članu 4, odjeljak 4 i članu 1, odjeljak 10, tačka 3 Ustava SAD. Pošto je Bajdenova administracija odrekla svoje ustavne obaveze prema državama, Teksas ima sva pravna opravdanja da zaštiti suverenitet naših država i naše nacije”, zaključeno je u pismu.

(MONDO)

Related Topics:

Svijet

PIONIR ROBOTIKE UPOZORAVA: „Ne prilazite hodajućim robotima bliže od tri metra – mogu vas ozbiljno povrijediti!“

Rodni Bruks, pionir robotike i suosnivač iRobota, upozorava da današnji hodajući roboti mogu biti opasni za ljude. Savjetuje da im se ne prilazi bliže od tri metra dok su u pokretu, jer kinetička energija kojom održavaju ravnotežu može da izazove ozbiljne povrede.

Bruks, profesor emeritus na MIT-u i jedan od osnivača kompanije iRobot, autor je eseja “Zašto današnji humanoidi neće naučiti spretnost”, u kojem kritikuje pravac u kojem ide razvoj humanoidnih robota. Upozorava da su dvonožne mašine još uvijek daleko od toga da budu bezbjedne za rad u prostoru gdje se nalaze ljudi.

Naglašava da današnji roboti koriste snažne elektromotore i algoritam poznat kao “zero moment point” koji pumpa ogromne količine energije da bi ostali u ravnoteži. To ih čini nestabilnim i opasnim ako padnu ili ako neko dođe u kontakt sa njihovim ekstremitetima dok se kreću. Kako objašnjava Bruks, ako se veličina robota udvostruči, njegova masa se uvećava osam puta, a time i kinetička energija pri padu, što povećava rizik od povreda.

Roboti bez čula dodira i sa ozbiljnim fizičkim ograničenjima

Bruks smatra da industrija robota promašuje suštinu jer pokušava da humanoide nauči spretnosti posmatranjem video-snimaka ljudi dok obavljaju zadatke. Takav pristup zanemaruje činjenicu da je za ljudsku spretnost ključno čulo dodira. Ljudska ruka ima oko 17.000 mehanoreceptora, a čak 1.000 ih je koncentrisano u svakom prstu, dok današnji roboti nemaju ni približnu senzornu preciznost.

On podsjeća na istraživanja koja pokazuju da, kada se ljudski prsti anesteziraju i izgube čulo dodira, jednostavan zadatak poput paljenja šibice traje četiri puta duže nego inače.

Opasnost iz ličnog iskustva

Bruks je ispričao da je prije nekoliko godina bio previše blizu robota Digit kompanije Agility Robotics kada je ovaj izgubio ravnotežu i pao. Od tada ne prilazi nijednom hodajućem robotu dok je u pokretu.

Predviđa da će roboti koje ćemo zvati humanoidima za 15 godina izgledati sasvim drugačije: umjesto nogu imaće točkove, senzore na neuobičajenim mjestima, pa čak i kamere u rukama. Današnje dvonožne verzije, kaže, nisu praktične ni bezbjedne da rade rame uz rame sa ljudima.

Nastavi čitati

Svijet

BRNOVIĆ: „Duboka država“ neće Srbina za ambasadora!

Administracija američkog predsednika Donalda Trampa povukla je nominaciju Marka Brnovića za ambasadora u Srbiji, navodi se u odluci objavljenoj na sajtu Odbora Senata SAD za spoljne poslove.

ako je Brnovićevo imenovanje i preuzimanje dužnosti u Beogradu odavno najavljeno i dugo očekivano, do njega na kraju ipak nije došlo, a mi smo kontaktirali bivšeg državnog tužioca Arizone u pokušaju da saznamo razloge za ovakvu odluku.

Mark Brnović, međutim, nije želeo da za Serbian Times govori o detaljima zbog kojih je povučena njegova nominacija za ambasadora u Srbiji.

-Želim da se zahvalim predsedniku na nominaciji, ali kako se proces odugovlačio, postalo je jasno da birokratije „duboke države“ (Deep state) ne žele da u Srbiji služi neko sa mojim političkim, etičkim i verskim poreklom. Konačno verujem da je ostanak blizu porodice i prijatelja u Arizoni i pronalaženje prilika da odigram veću ulogu na domaćem političkom planu najbolji put u ovom trenutku, izjavio je Brnović za naš portal.

Tramp je krajem marta nominovao Brnovića, člana Republikanske stranke i bivšeg državnog tužioca i kandidata za senatora Arizone, za ambasadora u Beogradu.

UMESTO BEOGRADA IDE U VAŠINGTON? Da li će predsednik Tramp ponuditi drugu poziciju Marku Brnoviću

Iako je nominacija ubrzo stigla u Odbor Senata za spoljne poslove, Brnović se nije pojavio pred tim telom koje potvrđuje imenovanja.

SAD nemaju ambasadora u Beogradu od januara ove godine, kada je tu poziciju napustio Kristofer Hil, po povratku Trampa u Belu kuću.

Nastavi čitati

Svijet

ŠOKANTAN POTEZ: Tramp povukao nominaciju Marka Brnovića za ambasadora Srbije

Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa povukla je nominaciju Marka Brnovića za ambasadora u Srbiji, navodi se u odluci objavljenoj na sajtu Odbora Senata SAD za inostrane poslove.

Razlozi povlačenja Brnovićeve nominacije nisu navedeni.

Donald Tramp je krajem marta za ambasadora u Beogradu nominovao Brnovića, člana Republikanske stranke i bivšeg državnog tužioca Arizone.

FOTO: SCREENSHOT
FOTO: SCREENSHOT

Funkciju ambasadora SAD u Srbiji do januara i povratka predsjednika SAD Donalda Trampa u Bijelu kuću obavljao je Kristofer Hil.

Brnović je rođen je 1966. godine u Detroitu, Mičigen. Njegovi roditelji su bili Srbi doseljeni iz bivše Jugoslavije, otac iz Crne Gore, a majka iz Splita.

Rekao je da je njegova majka emigrirala u Sjedinjene Države da bi pobjegla od komunizma. Brnović i njegova porodica preselili su se u Arizonu kada je bio mlad. Oni su članovi lokalne srpske pravoslavne parohije u Feniksu, prenosi Blic.

Nastavi čitati

Aktuelno