Connect with us

Svijet

BOLTON TVRDI “Tramp će povući SAD iz NATO-a ako pobijedi na izborima”

Džon Bolton, Trampov bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost, smatra da bi bivši predsjednik SAD-a, ako pobijedi na izborima, pokušao povući Ameriku iz NATO-a.

Dok američki saveznici razmišljaju o kontroverznim komentarima Donalda Trampa koji ohrabruju Rusiju da napadne evropske saveznike ako ne ispune ciljeve doprinosa budžetu NATO-a, više bivših Trampovih savjetnika upozorava u nadolazećoj knjizi Džona Boltona da će bivši predsjednik tražiti službeno povlačenje SAD-a iz NATO saveza ako osvoji drugi mandat.

U “Povratku velikih sila”, koji će biti objavljen 12. marta, bivši visoki američki dužnosnik, koji je služio i u Trampovoj i Bajdenovoj administraciji, rekao je da ako Tramp porazi predsjednika Džoa Bajdena u novembru “SAD će izaći iz NATO-a.”

“NATO bi bio u stvarnoj opasnosti. Mislim da bi pokušao izaći”, rekao je Bolton, prenosi CNN.

Trampovo omalovažavanje američkih bezbjednosnih obaveza proteže se i na njihove uzajamne odrambene sporazume s Južnom Korejom i Japanom, rekao je penzionisani general Džon Keli, koji je služio kao Trampov šef osoblja Bijele kuće.

“Poenta je u tome da on nije vidio apsolutno nikakvu svrhu u NATO-u. Bio je jednostavno protiv toga da ima trupe u Južnoj Koreji, opet, snage odvraćanja, ili da ima trupe u Japanu, snage odvraćanja”, rekao je Keli u novoj Boltonovoj knjizi.

“Mislio je da je (Vladimir) Putin dobar tip i da je Kim (Jong Un) bio dobar tip da smo stjerali Sjevernu Koreju u ugao. Njemu je to bilo kao da podstičemo te tipove. ‘Da nemamo NATO, onda Putin ne bi radio ove stvari.'”, prisjetio se Keli.

Visoki članovi administracije koji su govorili u knjizi također su opisali kako je Tramp bio blizu povlačenja SAD-a iz saveza, koji je ključni temelj zapadne sigurnosti protiv Rusije, u svom prvom mandatu i upozorio da će vjerojatno ići dalje u drugi.

Bijela kuća zgrožena

Tramp poručio da bi ohrabrio Rusiju da napadne svaku članicu NATO-a koja ne plaća svoje račune

“Čini se da su demokrati i hvatači medijskih bisera zaboravili da smo imali četiri godine mira i prosperiteta pod predsjednikom Trampom, ali Evropa je vidjela smrt i uništenje pod Obamom-Bajdenom, a sada još više smrti i uništenja pod Bajdenom”, rekao je portparol Trampove kampanje Džejson Miler za CNN.

“Predsjednik Tramp natjerao je naše saveznike da povećaju svoju potrošnju u NATO-u zahtijevajući da plate, ali Bajden se vratio dopustivši im da iskoriste američke porezne obveznike. Kad ne plaćate troškove odbrane, ne možete se iznenaditi što dobivate više rata.”

U “Povratku velikih sila”, više savjetnika detaljno prepričava kako je Tramp zamalo uklonio SAD iz NATO-a na samitu 2018. u Briselu.

“Uvijek je drečao, buncao i skakao gore-dolje, a često bi se vrtio u smislu: ‘Pa, ja sam pametniji od njih’, i sve to”, rekao je Keli, opisujući Trampov način razmišljanja u Briselu. Kelly je rekao da je Trampu pokušao objasniti važnost NATO-a na način za koji je vjerovao da bi ga predsjednik razumio. Kelijev pristup uključivao je kombinaciju objašnjavanja onoga što je zapravo moguće i onoga što bi ga moglo učiniti lošim. U slučaju istupanja iz NATO-a Keli je Trampu pokušao poručiti da vrijedi i jedno i drugo.

Bivši visoki američki funkcioner rekao je da je Tramp tadašnjem predsjedniku Zajedničkog štaba generalu Marku Majliju i tadašnjem ministru odbrane Marku Esperu izdao naredbe da se SAD povuče iz NATO-a.

Uprkos žestokom protivljenju tom potezu, smatrali su predsjednikovu uputu “zakonitom naredbom” i izradili su planove za izvršenje povlačenja.

Bolton se s iskrenim strahom prisjeća samita iz 2018.

“Iskreno, bilo je zastrašujuće jer nismo znali što će učiniti do posljednjeg trenutka. I mislim, mislim da je gotovo rekao da će izaći iz NATO-a, a onda se povukao”, rekao je Bolton.

Related Topics:

Svijet

MOSKVA ODGOVORILA! Putin objavio uslov za kraj rata u Ukrajini

Ruski predsjednik Vladimir Putin poručio je da će prekinuti rat u Ukrajini samo ako se Kijev povuče sa teritorija koje Moskva smatra svojim, inače će ih ruska vojska zauzeti silom.

U međuvremenu, Vašington je obnovio diplomatske napore za okončanje rata koji traje gotovo četiri godine, predstavivši novi plan o kojem planira da pregovara sa Moskvom i Kijevom.

“Ako ukrajinske snage napuste teritorije koje drže, tada ćemo zaustaviti borbene operacije”, rekao je Putin tokom posjete Kirgistanu. “Ako ne, tada ćemo to postići vojnim sredstvima”, dodao je, prenosi Index.hr.

Rusija trenutno kontroliše oko petine ukrajinskih teritorija. Pitanje teritorija jedna je od najvećih prepreka u mirovnom procesu.

Drugo ključno pitanje su zapadne bezbjednosne garancije za Ukrajinu, koje Kijev smatra neophodnim.

Izvorni plan Vašingtona i Moskve, izrađen bez konsultacija sa evropskim saveznicima, predviđao je povlačenje Kijeva iz istočne regije Donjeck i de fakto američko priznanje regija Donjeck, Krima i Luganska kao ruskih. Nakon oštrih kritika iz Kijeva i Evrope, SAD je ublažio prijedlog, ali nova verzija još nije javno objavljena.

Putin, koji je upoznat sa novim planom, izjavio je da bi on mogao poslužiti kao početak pregovora. “Generalno, slažemo se da bi to moglo činiti osnovu za buduće sporazume”, rekao je o najnovijem nacrtu.

Putin je u svom obraćanju ponovio tvrdnju da je ruska vojska opkolila ukrajinske snage u Pokrovsku i Mirnogradu u regiji Donjeck, ključnom cilju moskovskih snaga.

“Krasnoarmejsk i Dimitrov su potpuno opkoljeni”, rekao je, koristeći ruska imena za gradove. Dodao je i da je Moskva napredovala kod Vovčanska i Siverska te se približila važnom logističkom čvorištu Guljajpolje.

Rusku ofanzivu “praktično je nemoguće zaustaviti, tako da se malo toga može učiniti po tom pitanju”, zaključio je Putin. S druge strane, Ukrajina je demantovala da su Pokrovsk i Mirnograd opkoljeni.

Putin je, takođe, doveo u pitanje legitimitet ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog, rekkavši da bi potpisivanje bilo kakvog sporazuma s njim bilo pravno “gotovo nemoguće”.

Prema podacima Američkog instituta za proučavanje rata (ISW) koje je analizirao AFP, ruske snage su tokom 2025. godine osvajale prosječno 467 kvadratnih kilometara mjesečno, što je porast u odnosu na 2024. godinu.

Nastavi čitati

Svijet

TRI SOLITERA I DALJE GORE: Broj žrtava požara u Hong Kongu porastao na 55

Požari u četiri od sedam blokova u Vang Fuk Kortu su pod kontrolom, dok u preostala tri i dalje gore na gornjim spratovima 31-spratnih zgrada.

Broj poginulih u požaru u Hongkongu porastao je na 55, a oko 280 se vodi kao nestalo, saopštili su zvaničnici.

Prema posljednjim infromacijama, 68 ljudi je u bolnici, od kojih je 16 u kritičnom stanju, a 25 se smatra teškim slučajevima, prenio je portal SCMP.

Požari u četiri od sedam blokova u Vang Fuk Kortu su pod kontrolom, dok u preostala tri i dalje gore na gornjim spratovima 31-spratnih zgrada. Glavni izvršni direktor Džon Li Ka Čiu naredio je inspekcije svih stambenih naselja u Hong Kongu koja se renoviraju, prenosi Telegraf pisanje Tanjuga.

Preliminarna istraga otkrila je lako zapaljivi stiropor koji je prekrivao prozore liftova, što je ubrzalo širenje požara. Tri osobe, uključujući dva direktora i konsultanta izvođača radova, uhapšeni su zbog ubistva iz nehata, zbog korišćenja materijala koji nisu u skladu sa propisima.

Predsjednik Kine Si Đinping izrazio je saučešće i pozvao na sveobuhvatne napore da se žrtve i gubici smanje. Požar je prvi put prijavljen u srijedu u 14.51 i ubrzo je prerastao u požar visokog nivoa, zahvativši sedam od osam blokova naselja Tai Po.

Nezavisna komisija za borbu protiv korupcije formirala je radnu grupu za istragu potencijalne korupcije u vezi sa radovima na renoviranju naselja. Spasilački timovi rade sprat po sprat, uz opasnost od urušavanja skele i izuzetno visoke temperature na mjestu požara.

Nastavi čitati

Svijet

ČIN TERORIZMA: Osumnjičeni za napad u Vašingtonu bivši saradnik AMERIČKIH AGENCIJA u Avganistanu

Osumnjičeni za napad na pripadnike Nacionalne garde SAD kod Bijele kuće u Vašingtonu radio je za brojne američke vladine agencije u Avganistanu, izjavio je direktor Centralne obavještajne agencije (CIA) Džon Retklif.

On je za “Foks njuz” rekao da je osumnjičeni došao u SAD 2021. godine na osnovu odobrenja administracije bivšeg američkog predsjednika Džozefa Bajdena zbog ranije saradnje sa američkom vladom.

Retklif je istakao da je osumnjičeni bio pripadnik partnerskih snaga u Kandaharu, koje su rasformirane nakon haotične evakuacije američke vojske i drugih državljana SAD iz Avganistana.

Državljanin Avganistana uhapšen je ranije nakon što je ranio dvojicu pripadnika Nacionalne garde, koji su kasnije podlegli povredama.

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da je napad na pripadnike Nacionalne garde SAD bio čin terorizma i zločin protiv čovječnosti.

On je naredio da se provjere svi oni koji su došli iz Avganistana u SAD tokom Bajdenovog mandata.

Nastavi čitati

Aktuelno