Connect with us

Svijet

BOLTON TVRDI “Tramp će povući SAD iz NATO-a ako pobijedi na izborima”

Džon Bolton, Trampov bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost, smatra da bi bivši predsjednik SAD-a, ako pobijedi na izborima, pokušao povući Ameriku iz NATO-a.

Dok američki saveznici razmišljaju o kontroverznim komentarima Donalda Trampa koji ohrabruju Rusiju da napadne evropske saveznike ako ne ispune ciljeve doprinosa budžetu NATO-a, više bivših Trampovih savjetnika upozorava u nadolazećoj knjizi Džona Boltona da će bivši predsjednik tražiti službeno povlačenje SAD-a iz NATO saveza ako osvoji drugi mandat.

U “Povratku velikih sila”, koji će biti objavljen 12. marta, bivši visoki američki dužnosnik, koji je služio i u Trampovoj i Bajdenovoj administraciji, rekao je da ako Tramp porazi predsjednika Džoa Bajdena u novembru “SAD će izaći iz NATO-a.”

“NATO bi bio u stvarnoj opasnosti. Mislim da bi pokušao izaći”, rekao je Bolton, prenosi CNN.

Trampovo omalovažavanje američkih bezbjednosnih obaveza proteže se i na njihove uzajamne odrambene sporazume s Južnom Korejom i Japanom, rekao je penzionisani general Džon Keli, koji je služio kao Trampov šef osoblja Bijele kuće.

“Poenta je u tome da on nije vidio apsolutno nikakvu svrhu u NATO-u. Bio je jednostavno protiv toga da ima trupe u Južnoj Koreji, opet, snage odvraćanja, ili da ima trupe u Japanu, snage odvraćanja”, rekao je Keli u novoj Boltonovoj knjizi.

“Mislio je da je (Vladimir) Putin dobar tip i da je Kim (Jong Un) bio dobar tip da smo stjerali Sjevernu Koreju u ugao. Njemu je to bilo kao da podstičemo te tipove. ‘Da nemamo NATO, onda Putin ne bi radio ove stvari.'”, prisjetio se Keli.

Visoki članovi administracije koji su govorili u knjizi također su opisali kako je Tramp bio blizu povlačenja SAD-a iz saveza, koji je ključni temelj zapadne sigurnosti protiv Rusije, u svom prvom mandatu i upozorio da će vjerojatno ići dalje u drugi.

Bijela kuća zgrožena

Tramp poručio da bi ohrabrio Rusiju da napadne svaku članicu NATO-a koja ne plaća svoje račune

“Čini se da su demokrati i hvatači medijskih bisera zaboravili da smo imali četiri godine mira i prosperiteta pod predsjednikom Trampom, ali Evropa je vidjela smrt i uništenje pod Obamom-Bajdenom, a sada još više smrti i uništenja pod Bajdenom”, rekao je portparol Trampove kampanje Džejson Miler za CNN.

“Predsjednik Tramp natjerao je naše saveznike da povećaju svoju potrošnju u NATO-u zahtijevajući da plate, ali Bajden se vratio dopustivši im da iskoriste američke porezne obveznike. Kad ne plaćate troškove odbrane, ne možete se iznenaditi što dobivate više rata.”

U “Povratku velikih sila”, više savjetnika detaljno prepričava kako je Tramp zamalo uklonio SAD iz NATO-a na samitu 2018. u Briselu.

“Uvijek je drečao, buncao i skakao gore-dolje, a često bi se vrtio u smislu: ‘Pa, ja sam pametniji od njih’, i sve to”, rekao je Keli, opisujući Trampov način razmišljanja u Briselu. Kelly je rekao da je Trampu pokušao objasniti važnost NATO-a na način za koji je vjerovao da bi ga predsjednik razumio. Kelijev pristup uključivao je kombinaciju objašnjavanja onoga što je zapravo moguće i onoga što bi ga moglo učiniti lošim. U slučaju istupanja iz NATO-a Keli je Trampu pokušao poručiti da vrijedi i jedno i drugo.

Bivši visoki američki funkcioner rekao je da je Tramp tadašnjem predsjedniku Zajedničkog štaba generalu Marku Majliju i tadašnjem ministru odbrane Marku Esperu izdao naredbe da se SAD povuče iz NATO-a.

Uprkos žestokom protivljenju tom potezu, smatrali su predsjednikovu uputu “zakonitom naredbom” i izradili su planove za izvršenje povlačenja.

Bolton se s iskrenim strahom prisjeća samita iz 2018.

“Iskreno, bilo je zastrašujuće jer nismo znali što će učiniti do posljednjeg trenutka. I mislim, mislim da je gotovo rekao da će izaći iz NATO-a, a onda se povukao”, rekao je Bolton.

Related Topics:

Svijet

NAJVEĆI AI PROJEKAT MODERNOG DOBA: Evo kako će Genesis misija preoblikovati čovječanstvo

Genesis misija, koju već porede sa Menhetn projektom, treba da ubrza otkrića u fuziji, genetici, materijalima i energetici – ali i da Americi donese tehnološku prednost na ključnim poljima.

Sjedinjene Američke Države zvanično su pokrenule jedan od najambicioznijih naučno-tehnoloških poduhvata modernog doba. Predsjednik Donald Tramp potpisao je izvršnu naredbu kojom startuje Genesis misija, državni projekat koji želi da spoji vještačku inteligenciju i ogromne baze podataka kako bi ubrzao naučna otkrića koja danas zahtijevaju godine.

U dokumentu se inicijativa opisuje kao hitna i istorijska, uz poređenje sa čuvenim Menhetn projektom iz Drugog svjetskog rata. Time administracija jasno stavlja do znanja da vještačku inteligenciju vidi kao ključ globalne dominacije u decenijama koje dolaze.

Genesis misija pokreće se u trenutku kada su brojne federalne naučne institucije pretrpjele ozbiljna smanjenja budžeta i grantova. Još zanimljivije je što Trampova naredba ne navodi tačan finansijski okvir, iako je riječ o projektu koji se predstavlja kao jedan od najvećih u istoriji.

AI dobija pristup najvećim naučnim arhivama
U fokusu Genesis misije nalaze se nacionalna bezbjednost, naučna istraživanja i energetske inovacije. Ključni resurs biće gigantski državni skupovi podataka kojima raspolažu NASA, Nacionalni institut za zdravlje i druge federalne agencije.

To su milijarde snimaka, mjerenja i simulacija – od dubina okeana i udaljenih dijelova svemira, do ljudskog genoma i naprednih biomedicinskih istraživanja. Ideja je da AI preuzme najsporije i najteže procese, skraćujući ih sa godina na samo nekoliko sati ili dana.

Predsjednikov savjetnik za nauku Majkl Kracios kaže da je Genesis najveće okupljanje državnih naučnih resursa još od Apolo programa. Prema njegovim riječima, AI će se koristiti za automatizaciju eksperimenata, ubrzavanje simulacija i pravljenje zaštitnih modela, uključujući savijanje proteina i simulacije fuzionih reaktora.

Cilj nije da vještačka inteligencija zamijene naučnike, već da im omoguće da testiraju hrabrije ideje i dođu do otkrića koja klasičnim metodama nisu dostižna.

Od fuzionih reaktora do novih lijekova
Ministarstvo energetike dobilo je rok od 60 dana da izabere 20 najvećih izazova koje misija treba da počne da rješava. U narednih 90 dana mora da sastavi popis svih državnih računarskih resursa, a poslije 120 dana i plan kako da se objedine podaci iz državnih i privatnih istraživačkih centara.

Rok od 270 dana predviđa i demonstraciju konkretnog napretka na makar jednom prioritetnom zadatku.

Već označene oblasti uključuju razvoj fuzionih izvora energije, naprednih nuklearnih reaktora, modernizaciju elektroenergetske mreže, nove materijale, kvantne računare i razvoj lijekova koji bi mogli da spasu milione života.

SAD ovim potezom jasno pokazuju da žele prednost u tehnologijama koje će definisati ekonomiju, nauku i geopolitičku moć čitavog 21. vijeka.

Nastavi čitati

Svijet

PRETRES KUĆE ANDRIJE JERMAKA, šefa kabineta Zelenskog

Ukrajinske vlasti za borbu protiv korupcije izvršile su jutros pretres u kući Andrija Jermaka, šefa kabineta ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, prenosi Ukrajinska pravda.

Prema snimcima ukrajinskog sajta, oko 10 službenika Nacionalnog biroa za borbu protiv korupcije Ukrajine (NABU) i Specijalizovanog antikorupcijskog tužilaštva (SAPO) ušlo je u deo Kijeva gde se nalaze vladine zgrade.

Više detalja trenutno nije poznato.

Nastavi čitati

Svijet

DANSKA ZBOG TRAMPA UVELA “NOĆNU STRAŽU”: Prate američkog predsjednika

Danska vlada formirala je posebnu „noćnu stražu“ u Ministarstvu vanjskih poslova, ne da bi čuvala Divljake ili Bijele šetače iz serije Igra prijestolja, već kako bi pratila izjave i poteze američkog predsjednika Donalda Trumpa (Tramp) dok Kopenhagen spava, izvijestio je danski list Politiken.

Prema informacijama Politikena, straža počinje svakog dana u 17 sati po lokalnom vremenu, a u 7 ujutro priprema se izvještaj koji se distribuira kroz dansku vladu i relevantne institucije. Izvještaj sadrži pregled svega što je rečeno i učinjeno, s ciljem da se danski državni aparat pripremi za moguće diplomatske posljedice.

Ova pozicija uvedena je, kako se smatra, nakon diplomatskog spora između Danske i SAD-a oko Grenlanda ovog proljeća, kada je američki predsjednik Trump zaprijetio preuzimanjem kontrole nad arktičkim ostrvom. Politiken navodi da je inicijativa jedan od nekoliko primjera kako se danska diplomatija i državni aparat moraju prilagoditi novoj realnosti u slučaju drugog Trumpovog mandata.

Slične izvještaje prenose i međunarodni mediji poput Guardiana.

Nastavi čitati

Aktuelno