Connect with us

Svijet

BOLTON TVRDI “Tramp će povući SAD iz NATO-a ako pobijedi na izborima”

Džon Bolton, Trampov bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost, smatra da bi bivši predsjednik SAD-a, ako pobijedi na izborima, pokušao povući Ameriku iz NATO-a.

Dok američki saveznici razmišljaju o kontroverznim komentarima Donalda Trampa koji ohrabruju Rusiju da napadne evropske saveznike ako ne ispune ciljeve doprinosa budžetu NATO-a, više bivših Trampovih savjetnika upozorava u nadolazećoj knjizi Džona Boltona da će bivši predsjednik tražiti službeno povlačenje SAD-a iz NATO saveza ako osvoji drugi mandat.

U “Povratku velikih sila”, koji će biti objavljen 12. marta, bivši visoki američki dužnosnik, koji je služio i u Trampovoj i Bajdenovoj administraciji, rekao je da ako Tramp porazi predsjednika Džoa Bajdena u novembru “SAD će izaći iz NATO-a.”

“NATO bi bio u stvarnoj opasnosti. Mislim da bi pokušao izaći”, rekao je Bolton, prenosi CNN.

Trampovo omalovažavanje američkih bezbjednosnih obaveza proteže se i na njihove uzajamne odrambene sporazume s Južnom Korejom i Japanom, rekao je penzionisani general Džon Keli, koji je služio kao Trampov šef osoblja Bijele kuće.

“Poenta je u tome da on nije vidio apsolutno nikakvu svrhu u NATO-u. Bio je jednostavno protiv toga da ima trupe u Južnoj Koreji, opet, snage odvraćanja, ili da ima trupe u Japanu, snage odvraćanja”, rekao je Keli u novoj Boltonovoj knjizi.

“Mislio je da je (Vladimir) Putin dobar tip i da je Kim (Jong Un) bio dobar tip da smo stjerali Sjevernu Koreju u ugao. Njemu je to bilo kao da podstičemo te tipove. ‘Da nemamo NATO, onda Putin ne bi radio ove stvari.'”, prisjetio se Keli.

Visoki članovi administracije koji su govorili u knjizi također su opisali kako je Tramp bio blizu povlačenja SAD-a iz saveza, koji je ključni temelj zapadne sigurnosti protiv Rusije, u svom prvom mandatu i upozorio da će vjerojatno ići dalje u drugi.

Bijela kuća zgrožena

Tramp poručio da bi ohrabrio Rusiju da napadne svaku članicu NATO-a koja ne plaća svoje račune

“Čini se da su demokrati i hvatači medijskih bisera zaboravili da smo imali četiri godine mira i prosperiteta pod predsjednikom Trampom, ali Evropa je vidjela smrt i uništenje pod Obamom-Bajdenom, a sada još više smrti i uništenja pod Bajdenom”, rekao je portparol Trampove kampanje Džejson Miler za CNN.

“Predsjednik Tramp natjerao je naše saveznike da povećaju svoju potrošnju u NATO-u zahtijevajući da plate, ali Bajden se vratio dopustivši im da iskoriste američke porezne obveznike. Kad ne plaćate troškove odbrane, ne možete se iznenaditi što dobivate više rata.”

U “Povratku velikih sila”, više savjetnika detaljno prepričava kako je Tramp zamalo uklonio SAD iz NATO-a na samitu 2018. u Briselu.

“Uvijek je drečao, buncao i skakao gore-dolje, a često bi se vrtio u smislu: ‘Pa, ja sam pametniji od njih’, i sve to”, rekao je Keli, opisujući Trampov način razmišljanja u Briselu. Kelly je rekao da je Trampu pokušao objasniti važnost NATO-a na način za koji je vjerovao da bi ga predsjednik razumio. Kelijev pristup uključivao je kombinaciju objašnjavanja onoga što je zapravo moguće i onoga što bi ga moglo učiniti lošim. U slučaju istupanja iz NATO-a Keli je Trampu pokušao poručiti da vrijedi i jedno i drugo.

Bivši visoki američki funkcioner rekao je da je Tramp tadašnjem predsjedniku Zajedničkog štaba generalu Marku Majliju i tadašnjem ministru odbrane Marku Esperu izdao naredbe da se SAD povuče iz NATO-a.

Uprkos žestokom protivljenju tom potezu, smatrali su predsjednikovu uputu “zakonitom naredbom” i izradili su planove za izvršenje povlačenja.

Bolton se s iskrenim strahom prisjeća samita iz 2018.

“Iskreno, bilo je zastrašujuće jer nismo znali što će učiniti do posljednjeg trenutka. I mislim, mislim da je gotovo rekao da će izaći iz NATO-a, a onda se povukao”, rekao je Bolton.

Related Topics:

Svijet

PROBLEMI SA AERODROMIMA ŠIROM SVIJETA: Erbas tvrdi da je zračenje oštetilo sistem

Mnogobrojne avio-kompanije uključujući IziDŽet, Britiš ervejz, Er Lingus, Lufthansa, Amerikan erlajns, Delta i Viz er, pogođene su softevrskim problemom aviona serije A320 kompanije Erbas, dok određene kompanije poput kolumbijske Avianse privremeno obustavljaju prodaju karata zbog ažuriranja.

Portparol Erbasa je ranije za Skaj njuz rekao je da će neophodna softverska izmjena uticati na do 6.000 aviona.

Popravka uglavnom podrazumeva vraćanje softvera na prethodnu verziju, ali mora biti izvedena prije nego što avion ponovo preveze putnike, prenio je sinoć Skaj njuz.

Za većinu pogođenih aviona, ažuriranje traje dva-tri sata, dok će neki modeli zahtijevati i novu opremu, što će produžiti vrijeme nedostupnosti.

Problem se odnosi na modele A319, A320 i A321 koji su u upotrebi, dok avioni koji tek treba da budu isporučeni nisu pogođeni.

Britanska uprava civilnog vazduhoplovstva (CAA) upozorila je da je moguće odlaganje i otkazivanje letova, dok stručnjaci ističu da avio-saobraćaj ostaje na visokom nivou bezbjednosti, ali da putnici možda neće imati pravo na novčanu naknadu jer se smatra da je problem izvan kontrole avio-kompanija.

IziDŽet je saopštio da će putnike direktno obaveijstiti o promjenama u letovima i da će učiniti sve da minimalizuje uticaj.

Amerikan erlajns očekuje da će softverska promjena uticati na 340 aviona i da može doći do manjih kašnjenja, dok Viz er upozorava da bi neki letovi tokom vikenda mogli biti pogođeni, prenose agencije.

Indigo, indijska avio-kompanija sa više od 150 A320 u floti, najavila je da aktivno sprovodi neophodne softverske nadogradnje, dok Britiš ervejz i Er Lingus navode da je pogođen samo manji broj aviona i da se popravke izvode noću kako bi se izbjegli veći poremećaji.

Erbas je zatražio od Evropske agencije za bezbjednost avijacije (EASA) izdavanje direktive o vazduhoplovnoj podobnosti za pogođene avione.

Portparol Erbasa rekao je da će potrebna promjena softvera uticati na do 6.000 aviona.

Kompanija je saopštila da analiza nedavnog incidenta pokazuje da intenzivno solarno zračenje može oštetiti podatke ključne za funkcionisanje sistema za upravljanje letom.

Nastavi čitati

Svijet

RASPAŠOJ U KIJEVU! Jermak podnio ostavku, MINISTRI ODLAZE

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski objavio je danas da je šef njegovog kabineta Andrij Jermak podnio ostavku.

Zelenski je naveo da ne želi da iko postavlja pitanja o Ukrajini, te da će stoga danas biti donesene neke interne odluke. – Prvo: Kabinet predsjednika Ukrajine na svoje čelo postaviće novog čovjeka,šef kancelarije, Andrij Jermak, potpisao je ostavku – rekao je Zelenski u svom večernjem obraćanju, prenosi Interfaks Ukrajina.

Zelenski je zahvalio Jermaku na dosadašnjem radu i rekao da će sutra obaviti konsultacije o tome ko bi mogao biti novi šef njegovog kabineta, prenosi Unian.

Ukrajinske vlasti za borbu protiv korupcije izvršile su jutros pretres u kući Andrija Jermaka, šefa kabineta ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, saopštio je Nacionalni biro za borbu protiv korupcije Ukrajine (NABU).

Prema saopštenju NABU na Fejsbuku, ove “istražne radnje (pretres) su odobrene i sprovode se u okviru istrage”.

NABU i SAP su 10. novembra saopštili rezultate istrage o korupciji u ukrajinskom energetskom sektoru, koja je nazvana “Midas”.

Dokumentovane su aktivnosti visokorangirane kriminalne organizacije, čiji su učesnici izgradili veliku korupcijsku šemu kako bi uticali na strateška preduzeća državnog sektora, posebno na Energoatom.

Prema istrazi, nekoliko ukrajinskih zvaničnika umiješano je u sistematsko pranje novca i nezakonito bogaćenje, a na čelu šeme bio je biznismen Timur Mindič, bivši poslovni partner ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

Ukrajinska ministarka energetike Svetlana Grinčuk i ministar pravde German Galuščenko podnijeli su ostavke nakon što se njihovo ime pojavilo u istrazi.

Agencije

Nastavi čitati

Svijet

ORBAN NAKON SASTANKA SA PUTINOM: „Snabdijevanje Mađarske energijom ostaje bezbjedno“ – šta se zapravo krije iza poruka iz Moskve?

Mađarski premijer Viktor Orban poručio je da je sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Kremlju bio “uspješan”, naglasivši da je energetska bezbjednost Mađarske potpuno očuvana. Susret u Moskvi trajao je gotovo četiri sata, a fokus razgovora bili su bilateralni odnosi, situacija u Ukrajini i veliki strateški projekti – prije svega nuklearna elektrana Paks II.

Orban je na društvenim mrežama napisao da je “snabdijevanje Mađarske energijom bezbjedno”, što je potvrdio i ministar vanjskih poslova Peter Sijarto. Prema njegovim riječima, Rusija i Mađarska postigle su sporazum o ubrzanju realizacije projekta Paks II, koji bi u budućnosti trebalo značajno povećati udio nuklearne energije u mađarskom sistemu.

Ruska nafta i gas i dalje teku – preko Družbe i Turskog toka

Sijarto je istakao da Rusija uredno ispunjava sve ugovore o isporuci sirove nafte i prirodnog gasa. Mađarska se trenutno oslanja na dvije ključne energetske arterije:

Naftovod Družba, jedan od najstarijih naftovoda u Evropi, kroz koji Mađarska dobija rusku naftu, jer je izuzeta iz potpunog evropskog embarga.

Gasovod Turski tok / Balkan Stream, koji ruski gas preko Crnog mora, Turske, Bugarske i Srbije dovodi do Mađarske, posebno važan zbog neizvjesnog tranzita preko Ukrajine.

Zvanična Budimpešta insistira da su isporuke neprekidne i stabilne, te da su dobili i američko izuzeće od sankcija kako bi uvoz mogao da se nastavi bez prekida.

Paks II – ključni projekat za energetsku budućnost Mađarske

Nakon sastanka u Moskvi potvrđeno je da će se ubrzati radovi na projektu Paks II, ruskom investicijom vrijednom nekoliko milijardi eura. Planirana su dva nova reaktora tipa VVER-1200, čime bi Mađarska gotovo udvostručila nuklearne kapacitete.

Iako je projekat bio blokiran zbog sankcija i tehničkih prepreka, 2025. su izdane ključne građevinske dozvole, a prvi veliki radovi trebalo bi da počnu 5. februara naredne godine.

Kontroverze i pritisci iz EU

Ovaj projekat nije bez problema:

EU je ranije osporila proceduru dodjele ugovora, tvrdeći da nije u skladu s pravilima javnih nabavki.

Sankcije, zabrane izvoza opreme i politički pritisci otežavaju saradnju.

Kritičari upozoravaju da Mađarska “produbljuje energetsku zavisnost od Rusije”, uprkos evropskom planu smanjenja uvoza ruske energije do 2027.

Ipak, Budimpešta tvrdi da bez nuklearne energije ne može obezbijediti stabilne i jeftine isporuke struje.

Geopolitička dimenzija: Mađarska između EU i Rusije

Posebnu pažnju izazvala je i izjava Sijarta da je “ruska strana uvjerila Mađarsku” da bi se eventualni mirovni samit Rusija–SAD mogao održati upravo u Budimpešti. Time Mađarska ponovo pozicionira sebe kao most između Zapada i Rusije – ali i kao članicu EU koja vodi paralelnu energetsku i diplomatsku politiku.

Šta sve ovo znači?

Sastanak Orbana i Putina šalje tri ključne poruke:

Mađarska ostaje čvrsto vezana za rusku energiju, bez obzira na evropske strateške ciljeve.

Paks II dobija novi zamah, iako se suočava sa pravnim i političkim preprekama.

Budimpešta jača ulogu „specijalnog posrednika“ u odnosima Zapada i Rusije.

Hoće li Mađarska zbog ovakvih poteza biti politički izolovana u EU ili će nastaviti da gradi sopstvenu energetsku i diplomatsku strategiju – pitanje je koje će dominirati evropskim tržištem energije u narednim godinama.

BL24

Nastavi čitati

Aktuelno