Connect with us

Politika

BORCI ISMIJANI: Povećanje boračkog dodatka – svega 0,5 KM!

U Republici Srpskoj je počela isplata boračkog dodatka koji je uvećan za pola konvertibilne marke po mjesecu provedenom u zoni borbenih dejstava. Iz Vlade su se ranije pohvalili da je to povećanje za oko 17% i da je dodatak povećan iako Vlada još nije bila zakonski obavezna to da uradi.

Koliko to zapravo znači onima koji su u najtežim vremenima branili Republiku Srpsku?

Onima koji su na prvim linijama stvarali Republiku Srpsku, od vlasti je stiglo povećanje od pola marke po mjesecu provedenom u ratu. Tako će borac koji je na ratištu proveo 3 godine imati mjesečno uvećanje dodatka od 18 konvertibilnih maraka. Ovo je poniženje, kaže borac iz Banjaluke Slobodan Babić.

“Ja sam odbio. Imam učešće, gospođa me pitala da li sam ranjen? Tako da ovo je katastrofa. To je pljuvanje po tim ljudima koji su krvarili. Ove bitange koje odlučuju oni ne znaju šta znači puknuti ni petarda”, kaže Babić.

Da su na ovaj način borci ponovo poniženi, smatra i narodni poslanik Radislav Dončić, koji je u javnim istupima nekoliko puta tražio značajno veći rast boračkog dodatka.

“Znači sada borac Vojske Republike Srpske ima 3 i po marke na mjesečnom nivou. To je žalosno, to je nešto što borci nisu zaslužili i to sam ukazivao vladajućem režimu da moraju da vode računa i da prestanu ponižavati borce. Tražio sam 7 KM oni nisu imali sluha i nisu nam izašli u susret”, kaže Dončić.

U Boračkoj organizaciji Republike Srpske smatraju da uvećanje boračkog dodatka i ličnih i porodičnih invalidnina od 10 odsto nije dovoljno. Međutim ukazuju da je sav fokus stavljen na borački dodatak. Tako bi sljedeće godine za dodatak trebalo biti izdvojeno preko 300 miliona maraka u sljedećoj godini, a za sva ostala prava oko 200 miliona.

“E sada 300 miliona maraka, a efekat krajnji jeste da borac dnevno ima 5 ili 6 maraka u zavisnosti koliko je proveo u zoni borbenih dejstava uvijek se sjećam ratnih vremena pa smo dobijali sledovanje kutija cigareta. Da bi bila kutija cigarata borački dodatak bi trebalo da bude više od pola milijarde. I sad se postavlja pitanje da li je to opravdano ili postoje neka pravičnija rješenja kojima bi se postigao veći efekat za utrošak toliko sredstava”, kaže Radan Ostojić, predsjednik BORS-a.

Prava onih koji su stvarali Republiku Srpsku, smatra Ostojić, moraju biti vezana za ekonomske pokazatelje kao što je inflacija i rast zarada u javnom sektoru.

Ukazuje da postoje i borci koji ne primaju ni platu ni penziju i da je neophodno regulisati i njihov status, jer onaj ko je osuđen da živi samo od boračkog dodatka, za te pare ni lijekove ne može kupiti.

(BN) Foto: BN

Related Topics:

Politika

SKUPO PLAĆAMO LOŠU VLAST: Kresojević tvrdi da SNSD Srpsku zadužuje po višim kamatama

Poslanik PSS/PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević poručio je da su posljednja zaduženja Republike Srpske pokazala da problem nije u tržištu kapitala, već u načinu na koji Vlada upravlja javnim finansijama.

Kresojević podsjeća da se Republika Srpska prije dva mjeseca zadužila po kamatnoj stopi od 6,5 odsto, dok je Federacija BiH u istom periodu planirala zaduženje po stopi od 5,5 odsto.

– Još tada sam upozoravao da je riječ o dokazu neodgovornog upravljanja budžetom. Premijer je tvrdio da je Republika Srpska dobro prošla i da treba sačekati da vidimo pod kojim uslovima će se zadužiti Federacija. Danas imamo odgovor – Federacija se zadužila po kamatnoj stopi od pet odsto, što je čak niže od prvobitno planirane stope – naveo je Kresojević.

Prema njegovim riječima, razlika u uslovima zaduživanja pokazuje da problem nije u berzi niti u globalnim tržišnim okolnostima, već u percepciji investitora o finansijskoj stabilnosti i kredibilitetu vlasti.

– Džaba nas SNSD uvjerava u bajke kada tržište pokaže realnost. Ova vlast je Republici Srpskoj donijela lošu reputaciju, a građani će kroz veće kamate plaćati cijenu takve politike – istakao je Kresojević.

On je dodao da se stvarno stanje ekonomije najbolje vidi kroz životni standard građana, te postavio pitanje zbog čega, ukoliko je ekonomija Republike Srpske uspješnija od ekonomije Federacije BiH, penzije nisu na istom nivou.

– Ako je situacija zaista toliko dobra kako vlast tvrdi, zašto penzioneri u Republici Srpskoj ne primaju penzije kao u Fe

Nastavi čitati

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Aktuelno