Imenovanje Gorana Selaka za ministra bezbjednosti BiH je, kako sada stvari stoje, pod velikim znakom pitanja.

Računica je jednostavna – Predstavnički dom ima 42 člana i da bi bilo izglasano imenovanje, potrebna je većina glasova prisutnih poslanika, kao i entitetska većina, koja podrazumijeva najmanje deset glasova iz FBiH i pet iz Srpske.

Međutim, stranke “trojke”, koje čine SDP, NiP i Naša stranka, već su najavile da neće podržati Selaka, što znači da su šanse da on naslijedi uhapšenog i pritvorenog Nenada Nešića na funkciji ministra bezbjednosti praktično nikakve, s obzirom na to da je i SDA još ranije najavila da neće podržati nijedno imenovanje.

Predsjednik Vlade Federacije BiH Nermin Nikšić i lider SDP BiH rekao je da oni neće podržati imenovanje Selaka, a isto je potvrdio i poslanik ove stranke u Predstavničkom domu parlamenta BiH Saša Magazinović.

Podsjetimo, prije nekoliko dana predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto donijela je odluku o imenovanju lidera SPS-a za ovu poziciju, gdje bi trebalo da naslijedi lidera DNS-a Nenada Nešića, pišu Nezavisne.

Ovakvu odluku, međutim, treba da potvrdi i Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH. Ovo imenovanje, prije toga, dolazi na dnevni red Komisije za pripremu izbora Savjeta ministara, čiji stav je potreban, ali nije obavezujući.

Kako je potvrdio Magazinović, član ove komisije, a koja zasjeda danas, on neće biti na sjednici zbog drugih obaveza.

– Mišljenje komisije nije obavezujuće, iako smatram da će biti negativno. Ono što jeste bitno i obavezujuće je glasanje Predstavničkog doma o kandidatu za ministra koje će se desiti na sjednici 17. marta. Na toj sjednici će ovaj prijedlog biti odbačen velikom većinom glasova – rekao je Magazinović.

Na kraju je imao i poruku za Krišto, a koja se tiče izbora novog ministra bezbjednosti BiH.

-Nakon toga predsjedavajuća Vijeća ministara treba predložiti kandidata za ministra sigurnosti koji može dobiti podršku u parlamentu, a to nije kandidat kojeg će predložiti SNSD ili neko od njihovih partnera – naveo je Magazinović.

Ukoliko Selak ne dobije zeleno svjetlo u Predstavničkom domu, ta pozicija mu je definitivno izmakla. Zakon o Savjetu ministara BiH je jasan.

– Ako Predstavnički dom ne potvrdi odluku predsjedavajućeg Savjeta ministara o imenovanju ministra ili zamjenika ministra, predsjedavajući Savjeta ministara dužan je da u roku ne dužem od osam dana imenuje drugo lice na to mjesto i da takvu odluku dostavi na potvrdu Predstavničkom domu, ili da podnese ostavku – navodi se u zakonu.

Selak je, podsjetimo, prošao provjere Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) BiH i Centralne izborne komisije (CIK) BiH, a koje se tiču prijedloga za imenovanje za novog ministra bezbjednosti BiH. Dakle, prema zakonskim procedurama propisanim Zakonom o Savjetu ministara BiH, potvrđeno je da Selak ispunjava sve potrebne uslove i da ne postoje prepreke za njegovo imenovanje.

Selak je radio 20 godina u oblasti izvršenja krivičnih i prekršajnih sankcija, uključujući i petogodišnji mandat na čelu Kazneno-popravnog zavoda Banjaluka. Kao narodni poslanik u prošlom sazivu Narodne skupštine Republike Srpske obavljao je funkciju zamjenika predsjednika Odbora za bezbjednost.

Podsjetimo, lider DNS-a Nenad Nešić je u pritvoru, zbog sumnje da je kršio zakon dok je bio na čelu “Puteva Republike Srpske”. Predmet kojim je obuhvaćen Nešić formiran je još 2019, a četiri godine kasnije, u januaru 2023, on sjeda u fotelju ministra bezbjednosti BiH.

Nezavisne

Kolegijum Narodne skupštine Republike Srpske, odlukom predstavnika skupštinske većine, odlučio je da se održi Posebna sjednica parlamenta Srpske na kojoj će se raspravljati o Nacrtu novog ustava Srpske.

U dijelu pod nazivom “Organizacija Srpske” navodi se da, kao i do sada, ustavotvornu i zakonodavnu vlast u Srpskoj ostvaruje Narodna skupština. Republiku, kako je navedeno, predstavlja i njeno državno jedinstvo izražava predsjednik Republike Srpske, izvršnu vlast vrši Vlada, sudsku sudovi, a zaštitu ustavnosti i zakonitosti obezbjeđuje Ustavni sud Republike Srpske.

Članom 79 propisano je da Narodna skupština, između ostalog, odlučuje o promjeni Ustava, utvrđuje teritorijalnu organizaciju Srpske, raspisuje republički i referendum o statusu Republike.

U stavu 7. istog člana predviđeno je da Narodna skupština raspisuje izbore za narodne poslanike i predsjednika Republike.

Stav 16. istog člana predviđa da Skupština, kao i do sada ratifikuje sporazume o specijalnim paralelnim vezama, ali i sporazume o udruživanju u složene državne zajednice federalnog ili konfederalnog uređenja.

Međutim, ono što privlači posebnu pažnju jeste nova nadležnost predsjednika Republike Srpske, a to je “komandovanje vojskom i postavljanje i unapređivanje oficira Republike Srpske”.

Podsjećamo, u avgustu 2005. godine i uz podršku Milorada Dodika i SNSD, Narodna skupština RS pristala je na formiranje jedinsitvenih Oružanih snaga BiH, kao i “gašenje” Vojske Republike Srpske.

U članu 98, kako prenosi Srna propisano je da kada je predsjednik Republike spriječen da obavlja dužnost ili mu mandat prestane prije isteka vremena na koje je biran, mijenja ga predsjednik Narodne skupštine, ali ne duže od tri mjeseca.

Prema članu 99, predsjednik Republike Srpske je odgovoran građanima i oni ga mogu opozvati istim postupkom po kome su ga i izabrali.

U članu 101 navodi se da je Senat savjetodavno tijelo najviših ustavnih institucija Republike Srpske koji razmatra pitanja od posebnog značaja za politički, nacionalni, ekonomski i kulturni razvoj Republike Srpske i najvišim ustavnim institucijama daje mišljenje o pitanjima iz njihove nadležnosti.

Senat ima do 55 članova, koje imenuje predsjednik Republike Srpske, a za članove Senaga imenuju se istaknute ličnosti iz javnog, naučnog i kulturnog života.

Srna/Srpskainfo

Centralnom KUD-u „Lepa Radić“ uvden je novi paket sankcija od strane gradonačelnika Gradiške Zorana Adžiča. Predsjednik CKUD-a Davor Simišić je na simboličan način pokazao šta misli o ovakvom odnosu gradonačlenika. Ispred svoje kancelarije je stavio otirač za noge sa Adžićevim likom. Suština ovog neuobičajenog čina je bila suprostavljanje bahatom i nenormalnom ponašanju prvog čovjeka Gradiške protiv jednog od najozbiljnijih i najaktivnijih udruženja u ovom gradu.

Upravni odbor CKUD-a je u januaru, poslije novih napada na ovo udruženje, donio zaključak da se kao sankcije označe sve aktivnosti koje je Adžić kao načelnik ili gradonačelnik provodio protiv CKUD-a. O ovim aktivnostima koje su negativno uticale na rad i rezultate detaljnije se govori u Informaciji o sankcijama gradonačelnika, koju je u februaru usvojila Skupština CKUD-a. Informacija sadrži podatke od 2017. godine do posljednjih dešavanja kada je CKUD istjeran iz vrtića. Kao početak negativnog djelovanja se navodi obustava isplate već odobreni sredstava za republičku smotru koja je u Gradišci održana 2016. godine. Kasnije je kontinuirani problem bio sa finansijkom podrškom iz budžeta Grada. Nezakonite raspodjele sredstava, pogodovanje određenim udruženjima, zakidanje CKUD-a za sredstva su čak u prethodnom periodu dovodile do krivičnih prijava i obaranja konkursa. Navodi se i problem sa prostorom jer je CKUD jedino kulturno-umjetničko društvo u Gradišci i okolini koje plaća prostor. Ne samo da Grad nije pomogao u rješavanju ovog pritanja nego je bilo situacija kada je ovaj KUD istjerivao iz prostorija društvenih domova u Novoj Topoli i Kočićevu. Negativan odnos gradonačelnika se odledao i kroz indirektne aktivnosti drugih službi i ustanova. Ostalo je samo nejasno da li su oni dobijali direkne naredbe ili su sami požurili da se dodvore.

Memorijalni kompleks u Gašnici posvećen narodnoj heroini Lepoj Radić se takođe navodi kao negativan primjer ponašanja gradonačelnika. Ovaj značajan projekat CKUD „Lepa Radić“ je pokrenuo prije 5 godina. S obzirom da su se relativno brzo stvorili uslovi za početak realizacije ovog projekta, gradonačelnik je počeo uslovaljavati obećanu pomoć Grada. Tražio je da se projekat prebaci na Grad kako bi imao osnov za odobravanje sredstava, ali i kako bi bilo sigurnije da se projekat završi u roku i kako samoodrživost ne bi bila upitna. To je i učinjeno te je CKUD Gradu poklonio zamljište, idejno rješenje, glavni projekat objekta te 45.000,00 KM koje je predsjednica Republike dodjelila CKUD-u. Do danas je samo završen centralni objekat, a nema naznaka da će kompleks biti završen u 2025. godini kako je planirano i da će biti otvoren na 100. rođendan Lepe Radić.

Poruka sa otiračem može izlgedati preoštro. Međutim, jasno je da je Simišić ideju preuzeo od predsjednika Dodika koji je u više navrata naveo kako u Palati Republike postoji otirač za noge sa likom ambasadora Marfija koji je okarakterisan kao neprijatelj RS. Očito se pravi analogija između Marfijevog nanošenja štete Republici Srpskoj i Adžićevog nanošenja štete CKUD-u „Lepa Radić“. Simišić kaže da nije isključeno da preuzmu i ideju od KK „Igokea“ pa da Adžića predstave kao nacistu koji CKUD vodi na vješanje kao što su vojnici zloglasne SS divizije „Princ Eugen“ vodili Lepu Radić na vješanje.