Osim što duže od tri mjeseca neće da riješi pravno jednostavan predmet po zahtjevu za ocjenu ustavnosti odluke Narodne skupštine o imenovanju neustavne i zbog toga takozvane vlade Republike Srpske, Ustavni sud Bosne i Hercegovine u tom predmetu iznosi i neistinu.

Naime, 28.11. ove godine taj sud je saopštio javnosti na svom internet portalu da je u predmetu broj U-29/25, a to je predmet neustavne vlade Save Minića, razmatrao taj slučaj na 164. plenarnoj sjednici održanoj 27. i 28.11.2025. i da će, kako stoji u tom saopštenju:

“s obzirom na to da rasprava nije završena Ustavni sud na NAREDNOJ sjednici nastaviti raspravu i donijeti odluku.”

Međutim, u petak 5.12.2025. godine Ustavni sud BiH je saopštio da će njegova naredna (vanredna plenarna) sjednica biti održana 9.12. ove godine, da joj je predmet samo jedna tačka (zahtjev Darka Babalja za ocjenu ustavnosti Zakona o finansiranju političkih organizacija), a da će naredna 165. redovna plenarna sjednica tog suda biti održana 15.12.2025. godine. Međutim, ni na toj sjednici neće biti nastavljena rasprava niti će biti odlučivano o zahtjevu za ocjenu ustavnosti odluke o imenovanju tzv. vlade Save Minića.

Dakle, Ustavni sud BiH u tom predmetu 28.11. ove godine javnosti obeća jedno, a onda se samo nekoliko dana nakon toga ispostavi da je taj sud 28.11. govorio neistinu, jer ni na jednoj od naredne dvije sjednice u decembru ove godine neće nastaviti raspravu niti donijeti odluku u navedenom predmetu, čime Ustavni sud BiH saučestvuje u omogućavanju da i dalje funkcioniše jedna neustavna vlada, imenovana očiglednim kršenjem Ustava BiH.

Jer, ako Ustav BiH propisuje, a propisuje u članu 3, da su entiteti dužni da se pridržavaju odluka institucija BiH, pa kada Milorad Dodik predstavljajući se kao predsjednik Republike predloži Savu Minića za premijera iako je u trenutku davanja tog prijedloga Dodik uveliko prestao biti predsjednik Republike, jer mu je zabrana da obavlja tu funkciju određena pravosnažnom presudom Suda BiH, pa kada Narodna skupština uprkos toj presudi prihvati Dodikov prijedlog i imenuje Savu Minića za premijera, time je toliko očigledno prekršen Ustav BiH.

I zato, imajući u vidu da je riječ o pravno jednostavnom predmetu, čovjek se poslije svega rečenog ne može oteti utisku da Ustavni sud BiH oteže sa odlukom ne bi  li u tom predmetu nezdravim snagama u tom sudu, i onima oko njega, bilo omogućeno da takvim otezanjem ishode za njih povoljnu odluku da u ovom slučaju navodno nije prekršen Ustav BiH, iako je i tim snagama, kao i cjelokupnoj javnosti, jasno da je imenovanjem tzv. vlade Save Minića došlo do kršenja tog ustava.

Fočanski biznismen i vlasnik kompanije „Pavgord“ Gordan Pavlović, koji je u zadnje dvije godine kupio nekoliko firmi, zainteresovan je za kupovinu svih komunalnih preduzeća u Bosni i Hercegovini.

S obzirom na to da je njegova kompanija „Nova Alumina“ u procesu dobijanja ekoloških dozvola za spaljivanje čvrstog komunalnog otpada, potreba za RDF gorivom (gorivo proizvedeno od otpada) biće ogromna.

„Nama je cilj da kupimo sva komunalna preduzeća u BiH. Budućnost je u otpadu i ja tu vidim profit. Zelena energija je budućnost i plan nam je da napravimo dvije termoelektrane na komunalni otpad u Zenici i Zvorniku i da takođe prerađujemo mulj i šljaku“, kazao je Gordan Pavlović za Capital.

Tragom te informacije, provjerili su koliko BiH ima komunalnih preduzeća.

U Republici Srpskoj 170 preduzeća pruža komunalne usluge u kojima su čistoće, vodovodi, deponije. Regionalne deponije zasebna su preduzeća i nalaze se u Banjaluci, Bijeljini i Zvorniku. Vlasnička struktura je veoma komplikovana, te komunalna preduzeća nisu samo javna, već i privatna.

Predsjednik Udruženja komunalnih i uslužnih djelatnosti pri Privrednoj komori RS kaže da je vlasnička struktura komunalnih preduzeća „pravi bućkuriš“.

„Negdje su većinski vlasnici privatnici, a manjinski gradovi. Negdje su gradovi većinski vlasnici. Tu ima svega“, kaže Aleksandar Vračević, koji je ujedno i direktor Regionalne deponije Zvornik.

Kada je riječ o Federaciji BiH, Udruženje preduzeća komunalne privrede broji 74 članice, a radi se o javnim komunalnim preduzećima u vlasništvima gradova i opština koji obavljaju poslove od čistoće, vodovoda, održavanja puteva i drugih uslužnih djelatnosti

Komplikovano stanje komunalne djelatnosti otežaće „Pavgordu“ ambiciju da gazduje ovom oblasti, ali nije ni nemoguće.

Samo prije nekoliko sedmica “Koksara“ iz Lukavca činila se kao preduzeće koje nije privlačno za investicije i održavanje u životu. Dug oko pola milijarde, stari proizvodni pogoni, stečaj, komplikovana vlasnička struktura, sve su to faktori koji su odbijali investitore. Ipak, 1. decembra član grupacije „Pavgord“, preduzeće „H&P“ zakupilo je imovinu „Koksare“.

Tim zakupom „Pavgord“ je zaokružio godinu u kojoj je kupio čini se sve što se našlo u ponudi.

Podsjećamo, on je ove sedmice kupio imovinu propale govedarske farme „Farmland“ za 2,4 miliona KM.

Samo nekoliko dana prije toga, Pavlović je preko firmi „Pavgord“ i H&P postao vlasnik i Fabrike duvana Banjaluka koju je platio više od deset miliona KM.

Iste firme kupile su polovinom ove godine i kompaniju „ArcelorMital“ u Prijedoru i Zenici.

Prije toga, „Pavgord“ je kupio i kompaniju „Alumina“ iz Zvornika i sve njene povezane firme koje su bile u stečaju, zatim kompaniju „Boksit“ iz Milića te „Zrak“ iz Sarajeva.
Nezavisne

Vlada Republike Srpske, na čije čelo je 2. septembra ove godine imenovan Savo Minić, sljedeće sedmice napuniće prvih 100 dana svog mandata.

Srpskainfo je juče, podsjećamo, objavila prve ocjene rada nove Vlade RS prema mišljenju opozicionara, a o tome koliko se nova vlada razlikuje od stare, koju je predvodio Radovan Višković, ovog puta pitali smo za mišljenje ekonomiste i socijalne partnere.

Ekonomista Milenko Stanić za Srpskainfo, tako, između ostalog smatra da Minićeva vlada, makar u prvih 100 dana svog mandata, nije pokazala da će se suštinski razlikovati od vlade na čijem je čelu bio Radovan Višković.

– Novi premijer, kada je preuzimao funkciju, definisao je šest ciljeva i sedam smjernica u svom budućem radu. U ciljevima koje je naveo isticali su se jačanje dejtonske pozicije Republike Srpske, jačanje pravnog sistema i provođenje zakona koje je ranije usvojila Narodna skupština RS, poboljšanje odnosa sa Srbijom na osnovama Svesrpskog sabora… To su neki principi i zahtjevi na kojima je trebalo da radi nova Vlada Srpske – podsjeća Stanić.

Na svemu navedenom, prema njegovim riječima, ništa nije urađeno jer smo, kako ističe, nedavno imali sjednicu Narodne skupštine RS koja je stavila van snage sve zakone i odluke koji su ranije usvajani.

– Isto tako, sa Vladom Srbije, koliko znam, nije bilo nekih konkretnih sastanaka. O referendumu se više i ne priča, tako da ne vidim neke konkretnije rezultate. U ekonomskom smislu naglašena je potreba da se popišu privredni subjekti, da se uspostavi registar uvoznika i izvoznika, pominjano je i formiranje dječijeg fonda. Što se tiče javnih preduzeća tu ima nekih sastanaka i analiza, ali nema rješenja – navodi Stanić.

Ako bi, kako dodaje, morali naći nešto što je pozitivno u radu nove vlade koju predvodi Savo Minić, onda je to, kako kaže, pokušaj da se popišu službeni automobili i da se smanji javna potrošnja.

– Međutim, nisam siguran da je taj posao završen. Ono što je zanimljivo jeste i to da 90 odsto ministarstava navodi da su njihove aktivnosti u prvih 100 dana nove Vlade RS i dalje „u toku“. Mislim da je samo Ministarstvo građevinarstva realizovalo ono što je planiralo. To na najbolji način govori o aktivnostima nove Vlade Republike Srpske – kaže Stanić.

Ono što je nova Vlada RS dogovorila da se realizuje od marta sljedeće godine jeste povećanje osnovice boračkog dodatka, koja bi za bivše pripadnike VRS, kako je najavljeno, trebalo da iznosi 4,5 KM. Taj dogovor, naime, postignut je na prekjučerašnjoj sjednici Predsjedništva BORS kojoj je, osim predstavnika Vlade RS, prisustvovao i lider SNSD Milorad Dodik.

Predsjednik Predsjedništva BORS, Milovan Gagić, za Srpskainfo ističe da mu je u ovom trenutku teško da da neku konkretniju ocjenu o dosadašnjem radu Minićevog kabineta.

Teško je sada komentarisati i ocijeniti rad nove vlade, u odnosu na onu staru. Za vrijeme svog mandata na mjestu predsjednika Predsjedništva BORS nisam bio u prilici da direktno razgovaram s bivšim premijerom Viškovićem – kaže Gagić za Srpskainfo.

Predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske, Goran Stanković, takođe ističe da je prilično kratak rok kako bi mogao da pruži neku konkretniju ocjenu rada Minićevog kabineta.

Sigurno je da tu ima nekih pozitivnih stvari, ali i stvari s kojima Savez sindikata RS nije zadovoljan. Osjeti se određena energija novog premijera i većine ministara koji su, da tako kažem, više angažovani i više se trude nego što je to bio slučaj u prethodnom periodu – kaže Stanković za Srpskainfo.

Ono što je za Savez sindikata Republike Srpske jako bitno, dodaje on, jeste to da se nakon dugo godina uspio usaglasiti iznos najniže plate u Srpskoj za 2026. godinu, odnosno da su plate povećane u rasponu od 10 do 11,5 odsto.

– Međutim, ono čime nismo zadovoljni jeste činjenica da nismo uspjeli usaglasiti povećanje plata budžetskih korisnika od 1. januara, iako su enormno povećani troškovi života, inflacija, a imamo i najavu poskupljenja struje koja će dodatno povećati troškove života – ističe Stanković.

Ono što predstavlja neki pomak, tvrdi on, jeste to da će do kraja godine biti zaključen memorandum s Vladom RS u kojem će biti nabrojano desetak pitanja koja bi trebalo da budu prioritet rada vlade do kraja njenog mandata.

– Tu su i povećanje plata, ograničenje cijena, uređenje rada nedjeljom, uvođenje obaveznih preventivnih pregleda za sve radnike u Republici Srpskoj, uvođenje jedinstvenog registra povreda na radu… Želimo da pooštrimo i kazne za poslodavce koji ne primjenju zakonske propise, kao i niz drugih pitanja. Da zaključim, dao bih određenu prolaznu ocjenu novoj vladi, s tim da ima još dosta mogućnosti da se neke stvari bolje urade i da budu konkretnije i jasnije – zaključuje Stanković.

Ocjenu prvih 100 dana rada vlade koju predvodi Savo Minić pokušali smo dobiti i od predsjednika Udruženja penzionera RS Ratka Trifunovića, ali se on nije javljao na naše telefonske pozive.