Connect with us

Politika

BORENOVIĆ “Stanivuković će biti NOVI PREDSJEDNIK PDP-a”

O dešavanjima u Banjaluci posljednjih dana, odnosima u vladajućoj koaliciji, europskom putu Bosne i Hercegovine i mnogim drugim temama za Dan uživo govorio je Branislav Borenović, predsjednik PDP-a i zastupnik ove stranke u Zastupničkom domu Parlamenta BiH. Otkrio je i to da će Draško Stanivuković najvjerovatnije biti novi predsjednik PDP-a jer ima najveću podršku.
Sinoć je po hitnom postupku usvojen Zakon o budžetskom sistemu Republike Srpske kojim je propisano da se novac od PDV-a iz Banjaluke i Bijeljine preusmjerava nerazvijenim opštinama u ovom bh. entitetu. Usvajanju ovog zakona prethodili su protesti predvođeni gradonačelnicima ovih gradova Draškom Stanivukovićem i Ljubišom Petrovićem. Borenović je dao podršku ovim protestima, a koji su dalji koraci s obzirom da je zakon usvojen? Gdje je danas Draško Stanivuković, koji nije dao nikakav osvrt na usvajanje zakona?

“Biće i Stanivukovića i Petrovića u narednom periodu, radi se o odvažnim i odgovornim ljudima koji štite interese svojih gradova. Draško je dobio preko 50 hiljada glasova i ima interes da štiti interese Banjaluke. Oni će znati naći adekvatan odgovor nakon sramne odluke SNSD-a da uzme dio prihoda Banjaluke i Bijeljine, i na taj način kažnjava građane, obračunava se s onima koji su se drznuli da uskrate povjerenje vladajućem SNSD-u po drugi put, to je ključni razlog zašto su zagrabili iz te kase. Namjerno su odabrani Banjaluka i Bijeljina, da se kazne zbog rezultata izbora. Paradoksalno, s jedne strane kupuje se zgrada od Dodikovog kuma za sto miliona KM, u isto vrijeme se povećava budžet predsjednika RS na nevjerovatnih 77 miliona KM, a pored toga što ima 6 milijardi budžet RS, 10 mil se uzima pod izgovorm da ide za nerazvijene opštine – to je ružna poruka i mislim da će to opet kažnjavati Bijeljina, Banjaluka, ali i cijela RS”, smatra Borenović.

U međuvremenu je gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković, koji je pokrenuo talas protesta, odustao od zahtjeva da se zakon povuče i tražio je da ide u redovnu proceduru. Šta bi se time promijenilo?

“Sve su pokušali, pokazao je vrstu racionalnsoti: hajde da sjednemo i razgovaramo, šta su argumenti?’. To je klasično političko nasilje koje viđamo čitavo vrijeme, i ne trebaju se čuditi Dodik i SNSD zašto ih Banjaluka i Bijeljina neće, i najveći dio RS neće tu arogantnu, bahatu, beskrupuloznu SNSD vlast. Samo je pitanje kako možemo sačuvati izborni rezultat u nekim drugim sredinama za razliku od Banjaluke i Bijeljine, gdje je ogroman broj građana koji glasaju”, naglasio je.

Iako je procenat manji, (dobit će sedam odsto manje sredstava od PDV-a) grad će po tvrdnjama SNSD-a dobiti više sredstava u narednoj godini, nego što ih je dobio u ovoj?

“To su najobičniji licemjerni izgovori SNSD-a. U isto vrijeme Dodik dobija 77 miliona km, ubjedljivo najveći budžet jednog predsjednika koji čak nema ni ustavne nadležnosti za posao koji navodno pripremaju, ključno je pitanje šta će nam onda vlada, institucije RS ako se sve stavlja u budžet predsjednika RS?”, upitao je Borenović.

A ko kontroliše potrošnju ovog novca i šta su građani odnosno RS „vidjeli“ od tog budžeta u godini na izmaku?

“Troši se, na taj način se pokušava stvoriti privid da novac ide iz ličnog budžeta. Svi građani svojom potrošnjom financiraju budžete i RS i FBIH, kantona… Pitanje je dokle više ta politika “država – to sam ja”, privatizacija svih institucija. Ne postoji kapacitet u SNSD-u da se razgovara o takvim stvarima”, zaključio je.

I dalje je nepoznanica, odakle će RS da se zaduži za novih 100 mil eura, što je najavio premijer RS Višković, treba li to da bude tajna?

“Mislim da je sramota da je to tajna, to su podaci koji moraju biti javni građanima ove zemlje, ako se neko zadužuje apsolutno trebamo znati od koga, pod kojim uslovima, ko je za posredničke usluge uzeo nevjerovatnih 12 miliona KM, ne znamo ni ko je taj koji je zaradio na tom kreditu, ne znamo ključne podatke, ko je odobrio kredit, ko su posrednici, što pokazuje da je postojala skrivena namjera i da se pokaze ‘radimo šta hoćemo’”, poručio je lider PDP-a.

“Bespotrebna posjeta Aljbina Kurtija”
Kako komentarišete odgađanje sjednica Vijeća ministara i nedolaska ministara iz reda srpskog naroda na sjednice pod opravdanjem da je to zbog dolaska Aljbina Kurtija u BiH?

“Posjeta (Aljbina Kurtija) je bila bespotrebna kada živimo u momentu vrlo snažnih tenzija, kada je otkazan samit pod skanadaloznim izgovorom. Posjeta je dobila državnički karakter, to je jako loše, i šteti BiH. Način za poluprivatnu posjetu iskorišten za državničku, koja je poprimila taj karakter, načinjena je šteta i napravljen vakum u kojem nema sjednica Vijeća ministara, pitanje je kako će se to završiti, postoji li politička spremnost da se utvrde zakoni koji su neophodni da se napravi koračić prema EU, a mislim da je ključno pitanje želi li ova vlast da nas vodi u EU”, podvukao je Borenović.

O Planu rasta
Jeste li optimista u vezi sredstava Plana rasta?

Daleko smo iza svih zemalja Zapadnog Balkana, za BiH postoji milijardu eura, 2 milijarde KM od čega jedna trećina bespovratnih sredstava, ne postoji dogovor u koaliciji, a ne znamo ni šta su ključni razlozi.

Kažu propala je prva tranša a da će ostalo stići?

To je vec viđen scenarij mnogo puta, U suštini pokazuje nekorektan odnos prema važnim pitanjima o kojima treba postojati dogovor. 2024. je godina, gdje se BiH nalazi po pitanju EU integracija i svih drugih reformi koje su potrebne našoj zemlji? Svi smo pomalo umorni od slušanja besmislenih izgovora za nečinjenje i neuspjeh ljudi koji čine vlast ove zemlje.

Draško Stanivuković novi predsjednik PDP-a
U nedjelju će biti održan izbor predsjednika PDP-a, trećeg po redu.

“Ja sam jako zadovoljan kako je prošla ta demokratska procedura. Meni je istekao mandat, nemam pravo da se više kandidujem i ta odluka koju smo donijeli je dobra. Ponosan sam da ćemo u nedjelju izabrait novog predsjednika”, rekao je Borenović.

Na pitanje ko će pobijediti, odgovorio je: “Sasvim logično i očekivano je da ubjedljivo najviše podrške članova GO ide prema Drašku Stanivukovićiu koji je potpredsjednik partije. Pratimo ono što ljudi u ovoj zemlji žele. Ovo je jako dobra, pametna i mudra odluka PDP-a da na demokratski način iazberu predsjednika. Stanivuković ima ubljedljivo najvećiu podršku i mislim da je stanje manje-više poznato.”
N1

Related Topics:

Politika

SVE SE LOMI NA BUDŽETU! Hitna sjednica odlučuje, ključ u rukama Bošnjaka!

Hitna sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, na kojoj će se naći samo jedna tačka dnevnog reda, i to budžet institucija BiH za ovu godinu, biće održana danas i veliko je pitanje da li će on biti usvojen.

Prethodno, budžet je usvojio Savjet ministara BiH, a nakon toga i Predsjedništvo BiH koje ga je formalno-pravno i uputilo u parlamentarnu proceduru. Problem je u tome što u budžetu za ovu godinu nisu obezbijeđena sredstva za finansiranje sedam institucija kulture i oko 20 miliona KM za vraćanje duga BHRT-a.

Na tim budžetskim stavkama ranije su insistirali bošnjački političari, međutim Srbi su bili isključivo protiv toga, posebno protiv finansiranja sedam institucija kulture koje u svom nazivu imaju – Bosna i Hercegovina. U prethodnom budžetu koji je usvojilo Predsjedništvo BiH preglasavajući Željku Cvijanović bila su planirana sredstva za tih sedam institucija kulture, ali i za BHRT, međutim taj budžet koji su izglasali Željko Komšić i Denis Bećirović, članovi Predsjedništva BiH, bio je nesprovodiv i nikad nije dobio podršku poslanika.

I kada je riječ o današnjoj hitnoj sjednici pitanje je da li će budžet dobiti podršku bošnjačkih političara, a u prethodnih nekoliko dana na njih su apelovali iz institucija kulture, ali i BHRT-a, da se ovako predložen budžet ne usvaja.

Kada je riječ o institucijama kulture, radi se o Zemaljskom muzeju BiH, Istorijskom muzeju BiH, Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci BiH, Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Biblioteci za slijepa i slabovida lica BiH, Kinoteci BiH i Umjetničkoj galeriji BiH. Linker
Zanimljivo je i da je u novembru prošle godine Kristijan Šmit donio “nalog kojim se podržava funkcionisanje Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH i drugih ustanova kulture od značaja za Bosnu i Hercegovinu”.

U nalogu se navodi i da su u roku od 60 dana od stupanja na snagu naloga nadležni organi BiH, a naročito Savjet ministara BiH, dužni podnijeti prijedloge zakona Parlamentarnoj skupštini BiH, kojim će se, između ostalog, urediti upravljanje i finansiranje ustanova kulture od značaja za Bosnu i Hercegovinu.

Ipak, kako stvari sada stoje, Šmitov nalog još nije sproveden, a to je i jedan od glavnih argumenata pojedinih bošnjačkih političara za neusvajanje budžeta institucija BiH.

S druge strane, srpski političari i poslanici u Parlamentarnoj skupštini BiH smatraju da te institucije kulture nisu institucije Bosne i Hercegovine, već Federacije Bosne i Hercegovine, te da upravo Federacija BiH treba da brine o njima i pronađe model da ih finansira. Linker
Kada je riječ o samom budžetu koji će se danas naći pred poslanicima, ukupni prihodi, primici i finansiranje institucija BiH u okviru budžeta za 2025. godinu iznose 1.570.500.000 KM, što je povećanje za 215.100.000 ili 16 odsto u odnosu na budžet institucija BiH za 2024. godinu.

Ukupni rashodi institucija BiH i servisiranje spoljnog duga iznose 2.797.273.016 KM, od čega rashodi institucija BiH iznose 1.570.500.000 KM, dok servisiranje spoljnog duga BiH iznosi 1.226.773.016 KM i manje je za 203.960.037 KM ili 14 odsto u odnosu na godinu ranije.

Unutar budžetske rezerve, koja iznosi 46.740.000 KM, osigurano je oko 35.500.000 KM na ime novčane pomoći zaposlenima u institucijama BiH u iznosu od 1.000 KM, zbog činjenice da budžet nije usvojen blagovremeno te da su plate zaposlenima isplaćivane po osnovici 600 KM iz 2024. godine, umjesto osnovice za 2025. godinu od 631,50 KM. Savjet ministara BiH donijeće posebnu odluku o isplati novčane pomoći nakon usvajanja budžeta za 2025. godinu.

Novčanu pomoć neće ostvariti poslanici i delegati u Parlamentarnoj skupštini BiH, članovi Predsjedništva BiH, kao ni predsjedavajuća, ministri i zamjenici ministara u Savjetu ministara BiH, navedeno je ranije iz Savjeta ministara BiH.

Nastavi čitati

Politika

KOJIĆEVA PODRŠKA BLANUŠI “Vrijeme je da Republika Srpska ustane, a ne da SLUŽI PORODIČNIM KLANOVIMA”

Pokret Sigurna Srpska saopštio je da će na predstojećim vanrednim izborima za predsjednika Republike Srpske pružiti punu i nedvosmislenu podršku prof. dr Branku Blanuši, kandidatu Srpske demokratske stranke. Kako navode, izbor Blanuše predstavlja „priliku da Republika Srpska konačno krene putem oporavka, nakon godina urušavanja institucija u korist privilegovanih pojedinaca“.

Iz ovog pokreta poručuju da je glas za Blanušu ujedno i glas za prekid politike koja je, kako navode, „godinama iscrpljivala sistem, dok je narod plaćao cijenu neodgovornosti“.


– Blanušinom pobjedom pobijediće ispravne vrijednosti, kredibilitet, znanje i stručnost, a u prošlost će otići neod, ucjene, kriminal, korupcija i nepotizam – poručio je potpredsjednik PSS-a Dejan Kojić, naglašavajući da 23. novembar vidi kao dan prekretnice.

Kojić ističe da će poslije izbora biti zaustavljena potpuna tajkunizacija Republike Srpske, te da će početi temeljna reorganizacija javnih ustanova i preduzeća, „koja su godinama bila u službi privilegovanog sloja društva, a ne naroda“.

Dodaje da je vrijeme da Srpsku vodi „čestit, porodičan i sposoban čovjek, učesnik Odbrambeno-otadžbinskog rata, koji svoju biografiju ne gradi na aferama, već na naučnom i stručnom radu“.

– Želja nam je da Republiku Srpsku otrgnemo iz kandži nekoliko porodica i da je vratimo narodu. Zajedno odlučujemo da li ćemo živjeti život dostojan čovjeka ili ćemo nastaviti da robujemo kvazielitama koje su nas dovele do katastrofalnog stanja – naveo je Kojić.

Iz Pokreta Sigurna Srpska poručuju da je izbor jasan:
„Hoćemo li pravo na slobodu i dostojanstvo ili ćemo izabrati one koji žrtvuju Srpsku zbog sitne, lične koristi?“

Nastavi čitati

Politika

KONGRES NA NOGAMA! Traže objašnjenja od Rubija zbog ukidanja sankcija Dodiku!

Članovi Komiteta za spoljne poslove Kongresa SAD-a Gregory W. Meeks i Bill Keating poslali su pismo ministru finansija Scottu Bessentu i državnom sekretaru Marcu Rubiu, bliskom Trumpovom saradniku. Kongresmeni u pismu izražavaju snažno protivljenje uklanjanju bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, njegove porodice i desetine njegovih saradnika s američkih popisa sankcija od strane Trampove administracije.

U pismu se zahtijeva od sekretara da obavijeste Kongres o osnovi svoje odluke o uklanjanju Dodika, kog su nazvali proruskim liderom, njegove porodice i saradnika s popisa te o tome kako Trampova administracija planira održati dugogodišnju američku politiku u regiji, uključujući dalju primjenu Dejtonskog mirovnog sporazuma.

“Trideset godina Sjedinjene Države podržavaju i jačaju Dejtonski mirovni sporazum. Ukidanje tih sankcija suprotno je dvostranačkoj spoljnoj politici prema Zapadnom Balkanu“, rekli su članovi Komiteta Meeks i Keating.

Godinama su Milorad Dodik i njegovi saradnici bili uključeni u secesionističke aktivnosti koje podrivaju krhki mir u Bosni i Hercegovini. Nedavno, Ustavni sud Bosne i Hercegovine potvrdio je Dodikovu presudu na jednogodišnju zatvorsku kaznu koja može biti zamijenjena novčanom kaznom, kao i šestogodišnju zabranu bavljenja politikom.

Dodik, koji više nije predsjednik Republike Srpske, nastavlja negirati presudu, dodatno podrivajući Dejtonski mirovni sporazum, vladavinu prava i regionalnu stabilnost na Zapadnom Balkanu.

Dodik nije jedini koji potiče secesionističke aktivnosti u Republici Srpskoj. Njegovi saradnici, kao i članovi njegove porodice, uključujući sina Igora Dodika i kćerku Goricu Dodik (oboje uklonjeni sa liste 29. oktobra), iskoristili su svoje koruptivne veze da se obogate, uskraćujući građanima Bosne i Hercegovine pravednu šansu i podrivajući Dejtonski mirovni sporazum i decenijama vođenu američku vanjsku politiku na Zapadnom Balkanu.

Dodik, njegova porodica i njihovi saradnici zaslužuju brzu reakciju i značajnu odgovornost za svoje postupke, a ne popustljivost.

S obzirom na to da destabilizirajuće aktivnosti gospodina Dodika nisu prestale, pozivamo vaše resore da promijene kurs. Takođe tražimo odgovore na sljedeća pitanja u vezi uklanjanja Dodika i desetina njegovih saradnika sa SDN liste, do srijede, 26. novembra 2025. godine:

– Zašto je OFAC uklonio gospodina Dodika, njegovog sina i kćerku, te druge saradnike sa liste sankcija?

– Koju su promjenu u ponašanju pokazale sve osobe i entiteti uklonjeni u objavi od 29. oktobra 2025. koja je opravdala uklanjanje njihovih imena sa liste sankcija?

– Na koji način uklanjanje ovih pojedinaca sa liste sankcija unapređuje interese Sjedinjenih Američkih Država na Zapadnom Balkanu i u Bosni i Hercegovini?

– Kako uklanjanje ovih pojedinaca sa liste sankcija doprinosi suverenitetu, teritorijalnom integritetu i multietničkom karakteru Bosne i Hercegovine?

– Kako Ministarstvo spoljnih poslova i Ministarstvo finansija planiraju nametnuti dodatne mjere gospodinu Dodiku zbog njegovih destabilizirajućih aktivnosti na Zapadnom Balkanu?

Uprkos nedavnim sudskim presudama i nastavljenom međunarodnom pritisku, postupci gospodina Dodika u Republici Srpskoj nisu se promijenili. Ključno je da Sjedinjene Američke Države iskoriste sve dostupne instrumente kako bi zaustavile njegove destabilizacijske aktivnosti u regionu i spriječile pogoršanje situacije u Bosni i Hercegovini.

To uključuje uvođenje dodatnih finansijskih sankcija i zabrana viza Dodiku i njegovoj mreži, proširivanje diplomatskih aktivnosti i pomoći kako bi se ojačao krhki mir u Bosni i Hercegovini, te imenovanje specijalnog američkog izaslanika za Zapadni Balkan. Imajući ove korake na umu, radujemo se vašim odgovorima na naša pitanja”, zaključili su američki kongresmeni.

(Fokus)

Nastavi čitati

Aktuelno