Connect with us

Društvo

BOŽIĆ SE SLAVI I U ETIOPIJI 7. JANUARA! Ovo su običaji pravoslavaca širom svijeta, jedni će vas POSEBNO IZNENADITI

Ne proslavlja se Božić samo kod nas 7. januara.

Božić po julijanskom kalendaru koji se proslavlja 7. januara slavi više od 200 miliona hrišćana pravoslavne vjeroispovesti. Iako je veliki broj pravoslavnih hrišćana u istočnoj Evropi, proslava i božićne liturgije obilježavaju se širom svijeta. Način proslave i običaji različiti su u gotovo svakoj državi, a evo nekoliko od najzanimljivijih.

Srbija i Republika Srpska
Božić je u Srbiji od jula 2001. godine i jednodnevni državni praznik. Simboli ovog praznika kod pravoslavnih Srba su badnjak i česnica, u koju se stavlja novčić, nakon čega se lomi na onoliko dijelova koliko ima ukućana. Novčić, koji je od srebra ili zlata, simbolizuje dar novorođenom Hristu, a vjeruje se da sreća čeka onog u čijem komadu bude novčić.

Božić je porodični praznik i slavi se u kući i u crkvama, a pod kuće se po tradiciji posipa slamom da bi se dočarao skromni ambijent pećine u Vitlejemu u kojoj se, po Bibliji, rodio Hrist. Ljudi se na Božić pozdravljaju sa „Hristos se rodi“, a odgovor je ‘Vaistinu se rodi’.

Ukrajina
Kada djeca ugledaju istočnu zvijezdu, koja podseća na Tri mudraca, tada počinje Sveta večera, piše Nacionalna geografija. Tada se u kuću unosi pšenica što je dio običaja koji se zove ‘Diduh’, odnosno ‘dedin duh’, koji simboliše pretke i želju da godina bude dobra.

Cijela Ukrajina je sve do 2023. godine Božić slavila 7. januara. Predsjednik Vladimir Zelenski potpisao je u julu Zakon po kojem će se Božić u ovoj zemlji slaviti 25. decembra, kako bi se distancirala od Rusije, zbog rata koji na njenoj teritoriji bukti od februara 2022. godine.

“Ukrajinski narod dugo je bio podložan ruskoj ideologiji u gotovo svim životnim segmentima, pa se i Božić slavio po julijanskom kalendaru. Nastavlja se snažan preporod ukrajinske nacije i da stalna borba za sopstveni identitet doprinosi svijesti i želji svakog Ukrajinca da živi u skladu sa tradicijom i svojim praznicima“, navedeno je u tekstu pomenutog Zakona.

Rusija
Sve do Badnje večeri, 6. januara, vjernici u Rusiji se mole 39 dana. Na Badnje veče počinju liturgije, a na Božić se porodica okuplja oko trpeze na kojoj se nalazi 12 jela koja simbolišu 12 Isusovih apostola.

Glavna jela podrazumijevaju svinjsko pečenje, punjenu svinjsku glavu i aspik, odnosno žele od komada mesa, morskih plodova, povrća ili jaja. Na meniju je i guska punjena jabukama. Pite su nezaobilazno jelo na božićnoj trpezi, zatim piroške, razni kolači i palačinke. Neizostavni dio je i božićni hljeb.

Na Badnje veče se večera priprema od različitih vrsta žitarica koje simbolizuju nadu, uz dodatak meda i maka i to se smatra ‘svetom večerom’. Ona se servira na belom stolnjaku koji simbolizuje bijelo platno u koje je Hrist uvijen po rođenju, a u prostoriju se unese nešto slame kao podsjećanje na skromno okruženje u kojem je Isus rođen.

Sjeverna Makedonija
Djeca u ovoj zemlji već 5. januara idu od vrata do vrata i pjevaju božićne pjesme, takozvane kolede, a na Badnje veče slijedi unošenje ‘badnika’ na kućno ognjište. Drvo se prije toga isiječe na tri dela, što predstavlja Sveto trojstvo, a sva tri dijela u kuću unese otac.

Gruzija
Na Božić, stanovnici ove države održavaju tradicionalnu šetnju ‘Alilo’. Za taj događaj oblače posebnu odjeću i ukrašavaju svoju verziju jelke – ‘Čičilaki’. Dan ranije, čeka se da ponoć, kada počinje večera uz tradicionalno vino. Kako piše Nacionalna geografija, ponekad se umjesto jelki koristi grana lješnika koja je oblikovana kao Drvo života i ukrašena slatkišima i voćem.

Deda Mraz je poznat kao ‘Tovlis papa’, što znači ‘deda snijeg’. Obično je predstavljen s dugom bijelom bradom, odeven u narodnu nošnju ‘čohu’ i krzneni ogrtač.

Etiopija
Proslava Božića u ovoj državi naziva se ‘Gana’, a na Badnje veče se posti. Mnogi hodočasnici za Božić putuju u Lalibelu, grad na sjeveru zemlje, i to kolima ili čak pješke. Po uništenim putevima putovanje ponekad traje i danima.

Egipat
Oko 15 odsto stanovništva ove afričke zemlje izjašnjavaju se kao hrišćani, a 90 odsto ovog dijela populacije spada u Kopte, koji Božić proslavljaju 7. januara.

Božićni običaji počinju na prvi dan posta, koji je praćen crkvenom službom i gozbom koju čine paprikaš, povrće i hleb od kiselog testa.

Kazahstan
U ovoj državi, za pravoslavne vjernike Božić je državni praznik. I Jerusalimska pravoslavna crkva Božić slavi 7. januara. Vjernici za Badnji dan i Božić obilno jedu slatkiše – najčešće kadaif, a za Božić se priprema obrok od jagnjećeg mesa.

Related Topics:

Društvo

DRAMA U SARAJEVO-GASU: Elek odbio da preda funkciju direktora

Kako tvrdi odlično obaviješteni izvor Capitala, Elek je juče odbio da dođe na primopredaju dužnosti i da fotelju prepusti novoimenovanom direktoru Igoru Đokanoviću.

„Nakon što je predsjednik Upravnog odbora Sarajevo-gasa Dražen Vrhovac potpisao rješenje o smjeni Eleka i imenovanju Đokanovića, trebala je da bude obavljena primopredaja, ali Elek je odbio da preda dužnost.

Pronašao je potpuno nesuvislo obrazloženje u tome da ne želi da prepusti funkciju Đokanoviću, dok on (Đokanović) ne bude razriješen sa mjesta načelnika Odjeljenja za privredu i društvene djelatnosti opštine Istočno Novo Sarajevo“, objašnjava izvor Capitala.

Podsjećamo, Elek je 12. jula naveče smijenjen sa funkcije direktora Sarajevo-gasa nakon što su svi članovi Upravnog odbora po nalogu lidera SNSD-a Milorada Dodika glasali za njegovu smjenu (ako su uopšte glasali).

Mediji bliski vlasti tada su objavili i da je isključen iz SNSD-a, kao i da će biti ekspresno uklonjen i sa funkcije v.d. predsjednika Nadzornog odbora OC „Jahorina“, ali nijedna smjena još nije sprovedena u djelo.

(BN) Foto: Sarajevo-gas

Nastavi čitati

Društvo

Opština u BiH ostaje bez fabrike i 600 radnih mjesta? NIJEMCI DONIJELI NOVU ODLUKU

Jedan od najvećih planiranih industrijskih projekata u Bosni i Hercegovini neće biti realizovan na lokaciji Osmanlije kod Kupresa, nakon što je investitor BH Magnezij & Minerali povukao zahtjev za odobrenje Studije uticaja na životnu sredinu i odlučio da odustane od izgradnje pogona na toj lokaciji.

Riječ je o projektu koji je trebalo da otvori čak 600 novih radnih mjesta i koji je zbog svog značaja bio prepoznat i na evropskom nivou.

Kompanija je saopštila da ova odluka ne znači odustajanje od investicije, već da će proizvodnju magnezijuma pokušati da realizuje na drugoj lokaciji koja ispunjava sve prostorne, ekološke i institucionalne uslove.

Šta je trebalo da bude izgrađeno
Biznisinfo ističe da je investitor planirao izgradnju velikog industrijskog kompleksa koji bi se sastojao od 14 objekata, uglavnom proizvodnih pogona, ali i upravne zgrade, laboratorija, garderoba i pratećih sadržaja.

Ukupna površina objekata trebalo je da iznosi 20.432 kvadratna metra, a u pogonu je bilo planirano zapošljavanje oko 600 radnika, što bi ovu investiciju svrstalo među najveće industrijske projekte u posljednjih nekoliko godina u BiH.

Poseban značaj projektu davala je činjenica da je magnezijum jedna od kritičnih sirovina Evropske unije, dok je projekat na Kupresu bio prepoznat kao strateški u okviru Evropske alijanse za sirovine (European Raw Materials Alliance – ERMA).

S obzirom na to da je proizvodnja magnezijuma u Evropi veoma ograničena, očekivalo se da bi ova investicija imala značaj ne samo za BiH, već i za evropsku industriju.

Zašto je projekat zaustavljen
Iz kompanije navode da su se okolnosti u međuvremenu promijenile nakon što je Opštinsko vijeće Kupres u martu ove godine usvojilo odluke o zaštiti izvorišta i novim zonama sanitarne zaštite.

Prema podacima kojima raspolaže investitor, planirana lokacija Osmanlije, odnosno Banov Majdan, barem se djelimično nalazi u drugoj zoni sanitarne zaštite izvorišta Bašinac. U toj zoni nije dozvoljena izgradnja industrijskog pogona kakav je bio planiran, zbog čega dokumentacija pripremljena za ovu lokaciju više nije mogla da bude osnova za nastavak postupka.

Kompanija ističe da od početka želi da razvija projekat isključivo u skladu sa zakonom i ekološkim standardima, te da je upravo zbog toga odlučila da povuče zahtjev za odobrenje Studije uticaja na životnu sredinu.

Projekat se seli na novu lokaciju
Iz kompanije BH Magnezij & Minerali naglašavaju da nisu odustali od proizvodnje magnezijuma.

Navode da su već u razgovorima o novoj lokaciji koja će ispunjavati sve potrebne uslove za realizaciju ovog strateškog projekta, te poručuju da će njegov razvoj nastaviti odgovorno i transparentno.

Nastavi čitati

Društvo

GRAD VELIČENE ORAHA UNIŠTIO USJEVE U HERCEGOVINI: Počinje procjena štete na terenu

Predsjednik Vlade Savo Minić rekao je da će ministarka poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Anđelka Kuzmić danas, 22.jula, obići područja Hercegovine pogođena snažnim nevremenom i razgovarati sa poljoprivrednicima i nadležnim službama.

Minić je poručio da će institucije Republike Srpske pružiti punu podršku poljoprivrednicima, ističući da su službe odmah reagovale, ali da je oluja bila izuzetno snažna.

Najviše stradala poljoprivredna područja

U Nevesinju će biti održana sjednica Štaba za vanredne situacije, nakon što je grad uništio gotovo sve poljoprivredne usjeve.

Najviše su stradala sela od Lapčevina do Čitluka, Batkovića i Bratača, a šteta je zabilježena i u Berkovićima.

Nadležne službe obilaze teren i procjenjuju razmjere štete, dok je protivgradna zaštita dejstvovala, ali bez značajnijeg efekta, prenosi RTRS.

Grad uništio usjeve, vozila i infrastrukturu

Podsjećamo, snažno olujno nevrijeme praćeno gradom veličine oraha, a mjestimično i manjih jaja, pogodilo je juče, 21.jula, Nevesinje i okolna sela, pričinivši ogromnu materijalnu štetu na poljoprivrednim usjevima, vozilima i infrastrukturi.

Da je riječ o nezapamćenom nevremenu za Srnu je potvrdio načelnik opštine Nevesinje Milenko Avdalović, navodeći da su posljedice katastrofalne.

“Grad je bio veličine oraha, a ponegdje i manjih jaja. Šteta je ogromna. Oštećen je veliki broj automobila, na mnogim vozilima polupani su vjetrobrani, stakla i limarija. Došlo je i do plavljenja pojedinih ulica, jer je grad začepio kanalizacionu mrežu”, istakao je Avdalović.

Poljoprivrednici ostali bez ljetine

Prema njegovim riječima, najteže su pogođeni poljoprivrednici, jer je grad uništio gotovo sve usjeve na otvorenom. “Uništeno je voće, povrće i žito koje još nije bilo požnjeveno. Šteta je praktično totalna. Ljudi neće imati šta ni da uberu ni da skinu sa svojih njiva”, istakao je Avdalović.

Posebno su stradala sela od Lapčevina do Čitluka, Batkovića i Bratača, koje važi za jedno od najpoznatijih poljoprivrednih područja nevesinjskog kraja.

Nastavi čitati

Aktuelno