Connect with us

Društvo

BOŽIĆ SE SLAVI I U ETIOPIJI 7. JANUARA! Ovo su običaji pravoslavaca širom svijeta, jedni će vas POSEBNO IZNENADITI

Ne proslavlja se Božić samo kod nas 7. januara.

Božić po julijanskom kalendaru koji se proslavlja 7. januara slavi više od 200 miliona hrišćana pravoslavne vjeroispovesti. Iako je veliki broj pravoslavnih hrišćana u istočnoj Evropi, proslava i božićne liturgije obilježavaju se širom svijeta. Način proslave i običaji različiti su u gotovo svakoj državi, a evo nekoliko od najzanimljivijih.

Srbija i Republika Srpska
Božić je u Srbiji od jula 2001. godine i jednodnevni državni praznik. Simboli ovog praznika kod pravoslavnih Srba su badnjak i česnica, u koju se stavlja novčić, nakon čega se lomi na onoliko dijelova koliko ima ukućana. Novčić, koji je od srebra ili zlata, simbolizuje dar novorođenom Hristu, a vjeruje se da sreća čeka onog u čijem komadu bude novčić.

Božić je porodični praznik i slavi se u kući i u crkvama, a pod kuće se po tradiciji posipa slamom da bi se dočarao skromni ambijent pećine u Vitlejemu u kojoj se, po Bibliji, rodio Hrist. Ljudi se na Božić pozdravljaju sa „Hristos se rodi“, a odgovor je ‘Vaistinu se rodi’.

Ukrajina
Kada djeca ugledaju istočnu zvijezdu, koja podseća na Tri mudraca, tada počinje Sveta večera, piše Nacionalna geografija. Tada se u kuću unosi pšenica što je dio običaja koji se zove ‘Diduh’, odnosno ‘dedin duh’, koji simboliše pretke i želju da godina bude dobra.

Cijela Ukrajina je sve do 2023. godine Božić slavila 7. januara. Predsjednik Vladimir Zelenski potpisao je u julu Zakon po kojem će se Božić u ovoj zemlji slaviti 25. decembra, kako bi se distancirala od Rusije, zbog rata koji na njenoj teritoriji bukti od februara 2022. godine.

“Ukrajinski narod dugo je bio podložan ruskoj ideologiji u gotovo svim životnim segmentima, pa se i Božić slavio po julijanskom kalendaru. Nastavlja se snažan preporod ukrajinske nacije i da stalna borba za sopstveni identitet doprinosi svijesti i želji svakog Ukrajinca da živi u skladu sa tradicijom i svojim praznicima“, navedeno je u tekstu pomenutog Zakona.

Rusija
Sve do Badnje večeri, 6. januara, vjernici u Rusiji se mole 39 dana. Na Badnje veče počinju liturgije, a na Božić se porodica okuplja oko trpeze na kojoj se nalazi 12 jela koja simbolišu 12 Isusovih apostola.

Glavna jela podrazumijevaju svinjsko pečenje, punjenu svinjsku glavu i aspik, odnosno žele od komada mesa, morskih plodova, povrća ili jaja. Na meniju je i guska punjena jabukama. Pite su nezaobilazno jelo na božićnoj trpezi, zatim piroške, razni kolači i palačinke. Neizostavni dio je i božićni hljeb.

Na Badnje veče se večera priprema od različitih vrsta žitarica koje simbolizuju nadu, uz dodatak meda i maka i to se smatra ‘svetom večerom’. Ona se servira na belom stolnjaku koji simbolizuje bijelo platno u koje je Hrist uvijen po rođenju, a u prostoriju se unese nešto slame kao podsjećanje na skromno okruženje u kojem je Isus rođen.

Sjeverna Makedonija
Djeca u ovoj zemlji već 5. januara idu od vrata do vrata i pjevaju božićne pjesme, takozvane kolede, a na Badnje veče slijedi unošenje ‘badnika’ na kućno ognjište. Drvo se prije toga isiječe na tri dela, što predstavlja Sveto trojstvo, a sva tri dijela u kuću unese otac.

Gruzija
Na Božić, stanovnici ove države održavaju tradicionalnu šetnju ‘Alilo’. Za taj događaj oblače posebnu odjeću i ukrašavaju svoju verziju jelke – ‘Čičilaki’. Dan ranije, čeka se da ponoć, kada počinje večera uz tradicionalno vino. Kako piše Nacionalna geografija, ponekad se umjesto jelki koristi grana lješnika koja je oblikovana kao Drvo života i ukrašena slatkišima i voćem.

Deda Mraz je poznat kao ‘Tovlis papa’, što znači ‘deda snijeg’. Obično je predstavljen s dugom bijelom bradom, odeven u narodnu nošnju ‘čohu’ i krzneni ogrtač.

Etiopija
Proslava Božića u ovoj državi naziva se ‘Gana’, a na Badnje veče se posti. Mnogi hodočasnici za Božić putuju u Lalibelu, grad na sjeveru zemlje, i to kolima ili čak pješke. Po uništenim putevima putovanje ponekad traje i danima.

Egipat
Oko 15 odsto stanovništva ove afričke zemlje izjašnjavaju se kao hrišćani, a 90 odsto ovog dijela populacije spada u Kopte, koji Božić proslavljaju 7. januara.

Božićni običaji počinju na prvi dan posta, koji je praćen crkvenom službom i gozbom koju čine paprikaš, povrće i hleb od kiselog testa.

Kazahstan
U ovoj državi, za pravoslavne vjernike Božić je državni praznik. I Jerusalimska pravoslavna crkva Božić slavi 7. januara. Vjernici za Badnji dan i Božić obilno jedu slatkiše – najčešće kadaif, a za Božić se priprema obrok od jagnjećeg mesa.

Related Topics:

Društvo

NESTABILNO VRIJEME U REPUBLICI SRPSKOJ: Smjena sunca, oblaka i lokalnih pljuskova

U Republici Srpskoj i BiH danas će preovladavati promjenljivo oblačno vrijeme uz sunčane intervale, ali i mogućnost lokalnih pljuskova praćenih grmljavinom, posebno u poslijepodnevnim časovima. Temperature će biti prijatne za ovo doba godine i kretaće se uglavnom između 24 i 29 stepeni Celzijusa.

Jutro će biti svježije, uz temperature od 12 do 16 stepeni, dok će tokom dana biti toplo i sparno. U većem dijelu zemlje očekuje se umjeren vjetar južnih i jugoistočnih smjerova. Meteorolozi najavljuju da će se nestabilno vrijeme zadržati i narednih dana, uz svakodnevnu mogućnost lokalnih padavina.

Građanima se savjetuje oprez prilikom planiranja aktivnosti na otvorenom, jer se pljuskovi mogu razviti veoma brzo, naročito u brdsko-planinskim predjelima. Uprkos povremenim padavinama, zadržaće se ugodno toplo vrijeme karakteristično za početak juna.

Nastavi čitati

Društvo

MASOVNA PRODAJA DRŽAVNIH OBVEZNICA: Šta sprema IRB Republike Srpske?

Investiciono – razvojna banka (IRB) Republike Srpske pokrenula je intenzivan ciklus prodaje državnih obveznica vrijednih gotovo 30 miliona marka.

IRB od aprila 2023. nije prodavao obveznice koje je emitovala Republika Srpska, da bi sada, za nešto više od mjesec dana objavio četiri oglasa u kojem nudi 29.290 ovih dužničkih hartija od vrijednosti.

Tako je 30. aprila oglasio prodaju 15.000 obveznica iz 52. emisije na koje je kamata bila šest odsto, a koje na naplatu dospijevaju u oktobru 2029. godine.

Ubrzo zatim, 5. maja na prodaju su ponuđene obveznice iz 30 emisije, njih 3.790.

Kamata na ove obveznice je četiri odsto a rok dospijeća im je jul naredne godine.

Krajem maja uprava banke oglašava prodaju 2.470 obveznica, vrijednih 2,47 miliona KM iz 47. emisije.

Tom emisijom se Vlada Republike Srpske zadužila za nepunih 40 miliona maraka i kamatu od šest odsto.

Posljednju ponudu IRB je objavio jutros.

Riječ je o paketu obveznica iz 47, 52. i 53. emisije koje dospijevaju 2029. godine sa kamatom od takođe šest odsto.

Podsjećamo, IRB je nedavno najavio da od 1. juna kreće sa direktnim plasmanima kredita, a proširena je kategorija korisnika kao i maksimalni iznosi za kupovinu prve stambene jedinice.

capital.ba

Nastavi čitati

Društvo

CIJENE DIVLJAJU, VLAST ĆUTI: Koliko košta život u Republici Srpskoj?

Započnimo dan jednim prosječnim, radničkim doručkom. Burek i jogurt danas koštaju 5,30 KM. Ako bi čovjek svaki dan jeo samo taj jedan jedini obrok, mjesečno bi mu trebalo čak 164 KM i to isključivo za doručak. Kada to pomnožimo sa četiri člana porodice, dolazimo do cifre od preko 650 KM mjesečno – samo za jedan jutarnji obrok u pekari.

A šta je sa svim ostalim obrocima i osnovnim životnim namirnicama bez kojih se ne može?

Ovo je realnost sa kojom se svakodnevno suočavaju građani Republike Srpske, dok prebiraju po novčanicima pokušavajući da prežive od prvog do prvog u mjesecu.

Svaki odlazak u market je novi šok

Dovoljno je da prošetate između rafova u bilo kojoj prodavnici da biste shvatili koliko je novca potrebno za najosnovnije potrebe. Prema trenutnom stanju, cijene izgledaju ovako:

Mlijeko (1 litar): 2,60 KM

Pavlaka (300 grama): 2,80 KM

Krem sir (200 grama): 4,00 KM

Pileća salama: 4,30 KM

Kilogram pilećeg filea: 13,00 KM

Banane (1 kilogram): 3,00 KM

Slana kašica za bebu: 3,40 KM

Slatka (voćna) kašica za bebu: oko 2,40 KM

Sir (300 grama): 5,80 KM

Kafa (200 grama): 7,20 KM

Ulje (1 litar): 3,54 KM

Brašno (10 kilograma): 12,00 KM

Kada se ovaj spisak stavi na papir, jasno je da za jednu sasvim običnu nabavku, koja uključuje tek osnovno meso poput piletine čija je cijena dostigla 13 – 15 KM po kilogramu, građani moraju izdvojiti pozamašnu svotu novca.

Borba za goli opstanak

Uzmimo u obzir prosječnu četveročlanu porodicu. Djeci su svakodnevno potrebni mlijeko, voće, užine za školu (ili hrana za bebe), dok su brašno, ulje, kafa, sir i meso redovni artikli u svakom domaćinstvu.

Ako porodica za skroman doručak i večeru (mlijeko, salama, sir, pavlaka, hljeb) potroši samo 15 KM dnevno, to je 450 KM mjesečno.

Ako za ručak (uz piletinu od 13 KM po kilogramu, plus povrće i ulje) izdvoje u prosjeku 25 do 30 KM dnevno, to je dodatnih 750 do 900 KM mjesečno.

Dodajte na to kafu, voće, sredstva za higijenu i svakodnevne potrebe za najmlađe (gdje samo jedna slana kašica košta 3,40 KM, a slatka oko 2,40 KM).

Brzom računicom dolazimo do zaključka da je jednoj prosječnoj četveročlanoj porodici potrebno između 1.300 i 1.600 KM mjesečno isključivo za hranu i osnovne namirnice.

Kada se u obzir uzme porodica u kojoj, na primjer, jedan roditelj radi sa srednjom spremom za minimalac, a drugi je nezaposlen ili takođe na minimalcu, oni su u konstantnom i dubokom minusu.

Čak i sa dvije minimalne plate sa srednjom spremom, što ukupno iznosi 2.200 KM, porodici nakon kupovine hrane ostane svega nekoliko stotina maraka. A gdje su troškovi stanovanja, struja, voda, grijanje, odjeća, obuća, lijekovi, oprema za školu ili prevoz?

Vlast zamajava narod

I dok se javni prostor svakodnevno zatrpava “visokom politikom”, nacionalnim temama, prepucavanjima i raspravama koje nemaju apsolutno nikakve veze sa stvarnim životom običnog čovjeka, građani se tiho guše pod teretom poskupljenja.

Narod se svjesno zamajava apstraktnim političkim krizama kako se ne bi vidjelo sa čim se zapravo suočava svaki građanin u Republici Srpskoj čim kroči u prodavnicu.

Ovo su životna pitanja o kojima bi trebalo da se priča svakoga dana. I ne samo da se priča, već da se hitno i ozbiljno pristupi rješavanju problema, ublažavanju ove ekonomske krize i konkretnoj zaštiti stanovništva – jer to je upravo ono za šta je narod ove političare i birao.

Vlast ćuti dok cijene divljaju. Umjesto sistemskih rješenja, ograničavanja marži na osnovne životne namirnice i adekvatnih subvencija koje bi zaštitile standard građana, prepušteni smo sami sebi i slobodnom tržištu koje odavno ne poznaje milost.

Kada je dosta?

Pitanje koje se sada glasno postavlja jeste – kada je dosta? Ima li kraja ovim svakodnevnim poskupljenjima i, još važnije, ima li kraja strpljenju građana?

Hoće li narod i dalje ćutke stezati kaiš, ili će konačno preuzeti rješavanje ovih egzistencijalnih problema u svoje ruke? Građani imaju izbor.

Mogu na više načina, kroz javni pritisak i građanski aktivizam, već danas zatražiti jasnu odgovornost onih koje su izabrali.

Ili će, s druge strane, i dalje čekati izbore, pa taj ključni potez za promjene povući sami, tamo gdje političare jedino i boli – olovkom na glasačkom listiću.

Vrijeme je za buđenje, jer puko preživljavanje više ne može i ne smije biti jedini cilj.

Nastavi čitati

Aktuelno