Connect with us

Politika

“BRAVO” ZA VLADU! Srpska NEZAKONITO DALA GARANCIJU Kinezima za kredit od 150 miliona KM

– Srpska garantovala za kredit za HE „Bistrica“
– Vlada tražila saglasnost Savjeta za državnu pomoć, ali nije sačekala njegovu odluku
– Ristić: Svaka državna pomoć dodijeljena bez odluke Savjeta je nezakonita

Vlada Republike Srpske dala je državne garancije kineskoj „Exim banci“ za kredit od 75 miliona evra kojim će “Hidroelektrane na Drini” finansirati izgradnju hidrocentrala na rijeci Bistrici kod Foče, bez saglasnosti Savjeta za državnu pomoć, otkriva portal CAPITAL.

Preciznije, Vlada je tražila saglasnost ovog tijela, ali nije sačekala njegovu odluku, što je po zakonu bila dužna da učini, već je Kinezima izdala garanciju da će platiti sve obaveze ukoliko to preduzeće u sklopu „Elektroprivrede Republike Srpske“ ne bude u mogućnosti.

Čak i u slučaju da Savjet naknadno ocijeni da se radi o zakonitoj državnoj pomoći, saglasnost se ne može davati retroaktivno, odnosno na već datu garancija, tako da se finansiranje cijelog ovog projekta dovodi u pitanju.

Iz Savjeta za državnu pomoć nam je potvrđeno da je 2. decembra iz Ministarstva finansija Republike Srpske stigla prijava državne pomoći vezana za pomenuti kredit.

„Savjet još nije donio konačnu odluku vezano za navedenu prijavu. Rok za donošenje odluke je 60 dana od prijema potpune i uredne prijave. Takođe, Savjet je u konkretnom predmetu zatražio dostavljanje dodatne dokumentacije“, potvrdio je za CAPITAL stručni savjetnik za državnu pomoć Aleksandar Ristić.

On napominje da po članu 12. Zakona o sistemu državne pomoći u BiH, davalac državne pomoći može korisniku dodijeliti državnu pomoć isključivo nakon što to odobri Savjet.

„Svaka državna pomoć dodijeljena suprotno članu 12. zakona, odnosno dodijeljena bez odluke Savjeta, je nezakonita i podliježe povratu“, kazao je Ristić.

Dobro upućen izvor CAPITAL-a ne isključuje mogućnost da ovakvo ponašanje Vlade Republike Srpske izazove reakciju Energetske zajednice.

rudnik bistrica
Foto: Capital.ba

On podsjeća na slučaj „Elektroprivrede BiH“ kojoj je Vlada FBiH dala garancije za kredit kod iste „EXIM“ banke za izgradnju Bloka 7 u Tuzli, zbog čega je Energetska zajednica pokrenula postupak protiv BiH.

„Izdavanjem navedene garancije Vlada RS će gotovo sigurno izazvati reakciju Energetske zajednice, koja će stopirati navedeni projekat zbog kršenja međunarodnog ugovora – Ugovora o osnivanju Energetske zajednice“, ocjenjuje on.

Neozbiljno i djetinjasto

Ekonomista Igor Gavran ocjenjuje da je ponašanje Vlade neozbiljno i djetinjasto.

„Možemo nagađati da li je ovo neozbiljnost ili unaprijed znaju da ne ispunjavaju kriterije i da će dobiti negativno mišljenje pa ga tako izbjegavaju“, kaže Gavran.

Prema njegovim riječima, ako se u nekom trenutku obustavi realizacija projekta, jasno je da će to biti na štetu Republike Srpske, a nikako kreditora koji će biti zaštićeni u svakom slučaju.

„Nemoguće je prognozirati sve moguće scenarije, ali svakako se ovim ponašanjem bespotrebno dovode u pitanju projekti i stvaraju afere koje nikome ne trebaju. Dovode se u sumnju i stvarne namjere i karakter ovih ugovora“, zaključio je Gavran.

Ustaljena praksa kršenja zakona

Inače, ovo nije jedini slučaj da Vlada ignoriše svoje zakonske obaveze.

„Olimpijski centar Jahorina“ koji je zbog dugova često u blokadi, više puta je dobio garancije Vlade RS na kredite kojim su krpili finansijske rupe i koji bi na kraju mogli da vrate građani Republike Srpske.

Ni na jedan od tih kredita nije tražena saglasnost Savjeta za državnu pomoć, potvrđeno nam je u Savjetu.

Portal Spin.info u junu 2023. godine je pisao da je ugovor za izgradnju autoputa Banjaluka – Prijedor sačinjen u korist kineskih investitora te da je i ovdje Savjet za državnu pomoć ignorisan.

Ovo tijelo može po službenoj dužnosti ispitivati zakonitost državne pomoći, s tim da kako saznajemo, u ovom slučaju postoji prećutni politički dogovor da se to ne čini.

Uzrok tome se može tražiti i u njihovoj organizaciji i načinu imenovanja.

Po zakonu Savjet se sastoji od osam članova. Tri predstavnika imenuje Savjet ministara BiH, po dva predstavnika imenuje Vlada Republike Srpske i Federacije BiH, a jednog imenuje Vlada Brčko Distrikta BiH.

Iako bi trebali biti nezavisni u svom radu pod velikim su spoljnim pritiskom na koji neki od članova nisu imuni.

Podsjećamo, osnivanje ovog tijela i donošenje Zakona o sistemu državne pomoći propisano je Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju BiH.

Savjet je u fokus javnosti došao 2023. godine kada je poništio državne odluke vezane za oslobađanje preduzeća od plaćanja putarina na gorivo koje koristi rudarska mehanizacija.

Ne samo što je ovaj oblik pomoći ukinut, već je od UIO traženo da preduzeća vrate preko 30 miliona maraka kojih su uštedjeli na ovaj način.

Skoro svaki postupak koji je pokrenut pred Savjetom u vezi sa garancijama Vlade Republike Srpske, okončan je tako što je utvrđena nezakonita državna pomoć.

Garancije predstavljaju specifičan instrument za dodjelu državne pomoći, gdje se državna pomoć ogleda u tome da država preuzima rizik povezan s garancijom i za to prihvatanje rizika od strane države, trebalo bi platiti odgovarajuću naknadu, tržišnu premiju.

Garantni fond RS

Interesantno je da Republika Srpska ima instituciju za davanje garancija, odnosno Garantni fond. Međutim, zbog zakonskih ograničenja, njegova uloga je svedena na minimum.

Naime, oni prema važećoj zakonskoj regulativi mogu izdavati garancije u maksimalnom iznosu do 1,5 miliona KM.

Da li Vlada tu naknadu obračunava, do objave ovog teksta iz Ministarstva finansija RS nismo dobili odgovor.

Još 2021. godine Savjet je oborio garancije koje je Republika Srpska dala „Elektroprivredi RS“ za kredit za kupovinu udjela u preduzeću „Ruding“ Ugljevik i za remont termoelektrane u Gacku.

Savjet je donio zaključak da državna pomoć dodijeljena u obliku garancije Matičnom preduzeću ERS nije u skladu sa Zakonom o sistemu državne pomoći u BiH.

ERS-u je naloženo da u roku od 90 dana plati tržišnu premiju za izdatu garanciju i dostavi Savjetu dokaz o tome.

FOTO: CBBIH

U posljednjih nekoliko godina Vlada Srpske je garantovala otplatu kredita Fonda zdravstvenog osiguranja RS u iznosu od 35 miliona KM, kao i Olimpijskog centra “Jahorina” u iznosu od 55,6 miliona KM.

Takođe, Republika Srpska je i u 2021. godini bila garant za zaduženje “Gradske toplane” iz Doboja u iznosu od 1,5 miliona KM, ali i bolnici iz Gradiške za kredit od 4,94 miliona KM. Do informacija o tome da li je u ovim slučajevima tražena saglasnost Savjeta, nismo uspjeli doći.

Inače, prema odluci Vlade, a koju je potvrdila Narodna skupština Republike Srpske, Srpska će u narednoj godini dati garancije u iznosu od 800 miliona maraka.

Generalno, ukupna izloženost Republike Srpske po izdatim garancijama, prema preliminarnim podacima do 31. oktobra ove godine bila je 1,28 milijardi maraka. Stanje duga po osnovu ovih kreditnih zaduženja iznosi 919,75 miliona maraka.

U skladu sa ovom odlukom, planirano je da se garancije daju za zaduženja u sektoru trgovine i turizma, zaštite životne sredine, zdravstva i ostalim subjektima lokalne samouprave i institucijama javnog sektora.

Capital

Related Topics:

Politika

BOŽOVIĆ U BARDAČI: „Ona mora biti puna 365 dana, a ne samo zbog Gastrofesta“

Danas smo bili na Bardači, na Gastrofestu, ali i među ljudima koji žive i rade u ovom kraju.

Ovo je na fejsbuk profilu objavio kandidat za srpskog člana u Predsjendišzvu BiH Marinko Božović, dodajući da je od svojih prijatelja i kandidata za poslanike u Narodnoj skupštiniRepublike Srpske, Tihomira Adamovića, Želimira Urića i Svetlane Radojević, čuo da imaju jasnu namjeru da Bardača bude puna 365 dana, a ne samo jednog dana kada se održava Gastrofest.

Oni taj plan imaju i za njega će se boriti u Narodnoj skupštini Republike Srpske”, naveo je Božović i dodao da su prije dolaska na Bardaču posjetili poljoprivredno gazdinstvo Milovana i Dragane Bosančić, koji imaju 20 muznih krava.

“Srbac i Bardača imaju ogromne potencijale, ali nam treba plan kako da ih pretvorimo u nova radna mjesta, više turista, veću potrošnju i bolji život ljudi.

“Razgovarali smo o problemima sa kojima se svakodnevno suočavaju naši poljoprivrednici. Od Bardače do poljoprivrednog proizvođača, priča je ista, potencijala imamo, ali moramo stvoriti uslove da ljudi od svog rada mogu dobro da žive. To je Republika Srpska za koju ću se zalagati”, naveo je Božović.

Zajedno sa njim na gastrofestu u Bardači bili su i kandidati za predsjendika Branko Blanuša, kandidat za predsjendika Vlade Draško Stanivuković, kao i nosilac liste za NSRS u banjalučkoj regiji Jelena Trovo.

Nastavi čitati

Politika

HITNO UPOZORENJE IZ CIK-a BIH: Ako napravite ovu grešku, vaš glas propada

Posebno je važno obratiti pažnju na način označavanja glasačkih listića.

Centralna izborna komisija BiH objavila je detaljna uputstva za birače registrovane za glasanje putem pošte na Opštim izborima 2026. godine. Nakon što su glasački paketi počeli pristizati na adrese birača izvan BiH, iz CIK-a su apelovali da se građani strogo pridržavaju propisanih pravila kako njihovi glasački listići ne bi bili proglašeni nevažećim.

Uz glasački paket birači dobijaju i instrukcijsko pismo u kojem je objašnjeno kako pravilno popuniti i poslati glasački materijal.

Posebno je važno obratiti pažnju na način označavanja glasačkih listića. Kako navode iz CIK-a BiH, prilikom glasanja potrebno je koristiti crni ili tamni flomaster, dok je upotreba crvene boje zabranjena zbog procesa automatskog skeniranja listića.

CIK takođe podsjeća birače da kandidatske liste koje dobiju u glasačkom paketu ne treba vraćati zajedno s ostalim materijalom.

Važan je i rok za slanje. Poštanski žig države iz koje se glasački materijal šalje ne smije biti kasniji od 4. oktobra 2026. godine.

Popunjeni glasački materijal mora potom stići na adresu Centralne izborne komisije BiH najkasnije pet dana nakon održavanja izbora.

Zbog toga iz CIK-a pozivaju birače da pažljivo pročitaju uputstva i provjere svaki korak prije slanja glasačkog materijala.

Nastavi čitati

Politika

KO JE STVARNI PREDSJEDNIK SRPSKE? Opozicija tvrdi da Dodik upravlja Palatom, a da je Karan samo formalno na funkciji

Opozicija i analitičari tvrde da je institucija predsjednika Republike Srpske potisnuta političkim uticajem Milorada Dodika, dok zvanične aktivnosti pokazuju da Siniša Karan obavlja predsjedničku funkciju

Ko je danas stvarni centar političke moći u Republici Srpskoj – predsjednik Republike Siniša Karan ili lider SNSD-a Milorad Dodik?

To pitanje sve češće otvara opozicija, koja tvrdi da je institucija predsjednika Srpske posljednjih mjeseci potisnuta u drugi plan i da ključne političke odluke i dalje donosi Dodik, iako on više ne obavlja funkciju predsjednika Republike.

Siniša Karan je zvanično izabran za predsjednika Republike Srpske na prijevremenim izborima, a Centralna izborna komisija BiH potvrdila je njegov izbor u februaru ove godine.

Ipak, opozicioni političari i analitičari ocjenjuju da formalna funkcija i stvarni politički uticaj nisu isto.

„Dodik se i dalje oslovljava sa predsjedniče“

Mirjana Orašanin smatra da je institucija predsjednika Republike ozbiljno izgubila autoritet.

Ona kao jedan od pokazatelja navodi činjenicu da se u javnosti Milorad Dodik i dalje često oslovljava sa „predsjedniče“, iako tu funkciju od februara zvanično obavlja Siniša Karan.

„Ona je potpuno obezvrijeđena. To vidimo kroz gospodina Sinišu Karana koji se danas praktično nigdje ne predstavlja kao predsjednik Republike Srpske. Skoro da i nema građanina koji može reći da je on predsjednik Republike Srpske, a Milorada Dodika svi oslovljavaju sa predsjedniče“, tvrdi Orašanin.

Prema njenoj ocjeni, takav odnos prema najvišoj instituciji u Srpskoj predstavlja širi problem funkcionisanja institucija.

Istovremeno, zvanični protokol pokazuje da Karan obavlja aktivnosti predsjednika. Samo početkom septembra sastajao se sa izraelskim zvaničnicima u Palati Republike, a 3. septembra uručio je odlikovanja izraelskom ministru Amihaju Šikliju i ambasadoru Izraela u BiH Galit Peleg.

„Institucije su privatizovane“

Politikolog Milenko Dačević smatra da problem nije samo u odnosu Dodika prema instituciji predsjednika, već u načinu na koji, prema njegovoj ocjeni, funkcioniše čitav politički sistem Republike Srpske.

„Institucije Republike Srpske odavno su zarobljene, privatizovane i otuđene. Otuđila ih je samovoljna politička elita koja polako, ali sigurno sprovodi postupak stvaranja privatne države, partijske države, porodične države i lične države“, rekao je Dačević.

On posebno ukazuje na politički uticaj predsjednika SNSD-a, tvrdeći da Dodik i dalje javno iznosi prijedloge i inicijative koje potom institucije vlasti realizuju.

Opozicija kao primjere navodi najave zakona, različite mjere pomoći građanima i odluke koje se, prema njihovoj ocjeni, prvo pojave u Dodikovim javnim istupima, a potom ih nadležni organi sprovode.

Marković: „Uzurpirao je funkciju predsjednika“

Narodni poslanik Slaviša Marković ide korak dalje i tvrdi da je Dodik praktično preuzeo dio ovlašćenja koja pripadaju instituciji predsjednika Republike.

„Govorim konkretno o predsjedniku SNSD-a, koji je uzurpirao funkciju predsjednika Republike i da tome niko ništa ne pridaje značaja“, tvrdi Marković.

On posebno problematizuje korištenje resursa institucije predsjednika Republike za aktivnosti u kojima učestvuje Dodik.

„Postalo je sasvim normalno da čovjek, koji je predsjednik jedne političke partije, leti helikopterskim servisom, da on kao predsjednik političke partije troši budžet predsjednika Republike, a da predsjednika Republike gospodina Karana niko nije vidio već ova tri mjeseca“, rekao je Marković.

Ove tvrdnje predstavljaju političke optužbe opozicionog poslanika i za njih u dostavljenom materijalu nisu navedeni dodatni dokazi ili dokumentacija.

Karan ima funkciju, ali pitanje političke moći ostaje

Zvanične informacije, s druge strane, pokazuju da Karan nije potpuno odsutan iz javnog i institucionalnog života.

Njegov kabinet redovno objavljuje protokol predsjednika, uključujući sastanke, prijeme i međunarodne kontakte. Karan je, između ostalog, početkom septembra predsjedavao sastankom sa izraelskim zvaničnicima u Palati Republike, kojem je prisustvovao i Milorad Dodik.

Upravo ta činjenica dodatno otvara političko pitanje koje postavljaju opozicija i dio javnosti: da li je problem u tome ko formalno obavlja funkciju ili ko u praksi ima najveći politički uticaj?

Karan je izabran kao kandidat SNSD-a, čiji je predsjednik Dodik, pa opozicija smatra da promjena na funkciji predsjednika Republike nije značila i promjenu odnosa političke moći unutar vladajuće strukture.

„Institucije moraju biti vraćene u službu građana“

Orašanin smatra da bi izlaz trebalo tražiti u reformi pravnog i pravosudnog sistema.

„Svako ko se ogriješio o službeni položaj, ko je zloupotrijebio službenu funkciju, treba da odgovara i ne može više da obavlja javnu funkciju. Suština je da institucije trebaju biti vraćene u službu javnog interesa, jer one zbog toga i postoje“, poručuje Orašanin.

Politički spor oko odnosa Dodika i Karana tako postaje širi spor oko toga koliko su institucije Republike Srpske nezavisne od političkih partija i njihovih lidera.

Dok je Karan formalno i ustavno predsjednik Republike, njegovi kritičari tvrde da ključnu političku riječ i dalje ima Dodik.

U konačnici, odgovor na pitanje ko zaista donosi odluke ne daje sama funkcija, već način na koji institucije rade i ko u praksi ima posljednju riječ.

A upravo oko toga opozicija sada otvara novo političko pitanje: da li je promjenom predsjednika Republike Srpske promijenjen i centar stvarne političke moći – ili je samo promijenjeno ime na funkciji?

Nastavi čitati

Aktuelno