Connect with us

Svijet

BRISEL DAO ULTIMATUM ORBANU “Možda imate pištolj, ali mi imamo bazuku”

Evropska unija planira da sabotira mađarsku ekonomiju, ako Budimpešta blokira novu isporuku finansijske pomoći Ukrajini na samitu lidera EU ove nedjelje, prenosi Fajnenšel tajms pozivajući se na povjerljivi plan koji je izradio Brisel.

U dokumentu koji su sastavili zvaničnici EU, a za koji Fajnenšal tajms navodi da je imao uvid, Brisel je predstavio strategiju kojom planira da eksplicitno cilja ekonomske slabosti Mađarske, dovede u opasnost njenu valutu forintu i izazove kolaps povjerenja investitora u pokušaju da nanese štetu radnim mjestima i privrednom rastu Mađarske, ako Budimpešta ne odustane od veta na pomoć EU Ukrajini.

Mađarski premijer Viktor Orban obećao je da će na vanrednom samitu lidera EU u četvrtak blokirati korišćenje budžeta EU kako bi se obezbijedila finansijska pomoć Ukrajini od 50 milijardi evra.

Ukoliko ne odustane od svojih namjera, dodaje se u dokumentu Brisela, drugi lideri EU trebalo bi da javno obećaju da će Budimpešti trajno ukinuti sva finansijska sredstva EU, sa namjerom da “zastraše tržišta”, izazivajući pad forinte i porast troškova u zaduživanju u forintama.

“Ovo je Evropa koja govori Viktoru Orbanu ‘dosta je bilo: vrijeme je da se stane u red. Možda imate pištolj, ali mi imamo bazuku”, rekao je direktor za Evropu konsultantske kuće “Eurasia Group” Mudžtaba Rahman.

U dokumentu se navodi da bi u slučaju da ne bude postignut dogovor na samitu 1. februara, drugi šefovi država i vlada javno izjavili da, u svjetlu, kako se navodi, “nekonstruktivnog ponašanja mađarskog premijera”, ne mogu da zamisle da bi Budimpešti bila obezbjeđena sredstva EU.

Kako se dodaje, bez takvog finansiranja, “finansijska tržišta i evropske i međunarodne kompanije mogli bi da budu manje zainteresovani za ulaganja u Mađarsku”.

Takva kazna bi, napominje se, mogla brzo da izazove dalje povećane troškova finansiranja javnog deficita i pad mađarske valute.

U dokumentu, za koji FT navodi da je izradio zvaničnik u Savjetu EU, čije ime nije objavljeno, izlažu se ekonomske ranjivosti Mađarske, uključujući “veoma visok javni deficit”, “veoma visoku inflaciju”, slabu valutu i ​​najviši nivo otplate duga u EU srazmjerno bruto domaćem proizvodu.

Navodi se da radna mjesta i privredni rast u velikoj mjeri zavise od stranih finansija koje su zasnovane na visokim nivoima finansiranja EU.

Mnoge zemlje podržale su plan Brisela, reklo je troje neimenovanih diplomata EU za FT.

Mađarski ministar za EU Janoš Boka naveo je za FT da Budimpešta nije upoznata sa finansijskom prijetnjom EU i poručio da njegova zemlja ne podleže pritiscima.

“Mađarska ne pravi vezu između podrške Ukrajini i pristupa fondovima EU i odbacuje da druge strane to rade”, rekao je on i dodao da će Mađarska nastaviti da konstruktivno učestvuje u pregovorima.

Boka je naveo da je Budimpešta u subotu poslala novi prijedlog Briselu, koji podrazumijeva da je Mađarska otvorena da se koristi budžet EU kako bi se obezbijedio paket za Ukrajinu i da se izda zajednički dug za finansiranje tog paketa, ako bi se dodale napomene kojima se Budimpešti daje prilika da se kasnije predomisli.

On je dodao da Budimpešta želi da “istraži mogućnost konstruktivnijeg i evropskog rješenja” i da je predložila da bi mogla da podrži plan od 50 milijardi evra pomoći Ukrajini, ako bi dobila mogućnost ulaganja veta na godišnjem nivou na isplate.

Kako navodi FT, druge zemlje EU već su odbile ovaj prijedlog jer strahuju da bi Orban pokušavao da blokira pomoć Ukrajini svake godine i da bi izvukao dodatne ustupke.

Jedan od diplomata ocijenio je da “nema šanse” da Orban dobije veto na finansiranje.

“Mađarska neće podleći ucjenama”

Mađarska vlada neće podleći ucjenama, izjavio je danas mađarski ministar za za evropske poslove Janoš Boka komentarišući navode Fajnenšel tajmsa da EU planira da sabotira mađarsku ekonomiju i uskrati finansiranje Budimpešti, ako se na samitu lidera Unije 1. februara ne usvoji odluka o finansijskoj pomoći Ukrajini.

Boka je na Fejsbuku naveo da ovakvi izvještaji “podržavaju tvrdnju mađarske vlade da Brisel koristi pristup finansiranju za vršenje političkog pritiska”.

On je istakao da Budimpešta ne povezuje podršku Ukrajini sa pristupom fondovima EU i odbacuje mogućnost da drugi to učine, prenosi mađarski MTI.

“Mađarska je bila konstruktivan učesnik u pregovorima i neće popustiti pred ucjenama”, poručio je Boka.

Glavni politički savjetnik mađarskog premijera Viktora Orbana, Balaž Orban dodao je da je Mađarska otvorena za korišćenje budžeta Evropske unije za predloženi paket pomoći Ukrajini od 50 milijardi evra.

Svijet

GLOBALNI KONFLIKTI svijet koštaju preko 19 triliona dolara

Prošle godine, ekonomski uticaj nasilja dostigao je 19,1 triliona dolara, ili 717 milijardi dolara više nego prethodne godine. Do toga je došlo dok su smrtni slučajevi u sukobima dostigli najviši nivo u posljednjih 25 godina, a ratovi se nastavili u Ukrajini i Gazi. Kao odgovor na pojačane geopolitičke tenzije, evropske države ubrizgale su milijarde u odbrambenu potrošnju. Čak i Japan planira da udvostruči svoju odbrambenu potrošnju na 2% BDP-a.

Ova grafika prikazuje globalnu cijenu sukoba u 2024. godini, zasnovanu na analizi Instituta za ekonomiju i mir.

U nastavku prikazujemo ekonomski uticaj nasilja širom svijeta, s podacima koji uključuju direktne i indirektne troškove:

Ukupno — 19,1 trilion dolara — 717 milijardi dolara

U 2024. godini, vojna potrošnja porasla je za 540 milijardi dolara i dostigla 9 triliona dolara.

Ukupno, 84 države povećale su potrošnju na vojsku kao udio u BDP-u, pri čemu su Norveška, Danska i Bangladeš zabilježili najveće skokove. Vojna potrošnja SAD iznosila je 949 milijardi dolara, dok je Kina slijedila sa 450 milijardi dolara, u međunarodnim dolarima.

Kao drugi najviši trošak, potrošnja na unutrašnju bezbjednost dostigla je 5,7 triliona dolara. Ovo uključuje troškove povezane s policijskim strukturama i pravosudnim sistemom.

U međuvremenu, gubici BDP-a izazvani sukobima porasli su za 44% u 2024. godini i dostigli 462 milijarde dolara. U poređenju s 2008. godinom, gubici BDP-a više su nego učetvorostručeni, dok je cijena smrtnih slučajeva u sukobima pratila sličan trend.

Pored toga, troškovi izbjeglica i interno raseljenih lica (IDPs) imali su ekonomski teret od 343 milijarde dolara. Danas je 122 miliona ljudi širom svijeta prisilno raseljeno, što je više nego udvostručeno u odnosu na 2008. godinu.

(Bankar.me)

Nastavi čitati

Svijet

Tramp bijesan na Ukrajinu “NISTE NIMALO ZAHVALNI”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da Ukrajina nije bila nimalo zahvalna za američke napore u vezi sa ratom sa Rusijom, čak i dok američko oružje nastavlja da pristiže.

– Ukrajinsko „rukovodstvo“ je pokazalo nula zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije. SAD nastavljaju da prodaju ogromne količine oružja NATO-u, za distribuciju Ukrajini – rekao je Tramp u objavi na Truth Social, prenosi Rojters.

Tramp je u izjavi optužio Ukrajinu za nezahvalnost u trenutku dok u Ženevi traju sastanci američkih, ukrajinskih i evropskih zvaničnika, koji razgovaraju o nacrtu plana koji je predstavio Vašington za okončanje rata Rusije i Ukrajine.

Prema američkom planu, čiji su dijelovi procurjeli u javnost, od Ukrajine se za postizanje mira traži da se odrekne dijela svoje teritorije i da odustane od članstva u NATO.

Nastavi čitati

Svijet

URSULA BRANI ZELENSKOG! “Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom”

– Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom, a Evropska komisija treba da zadrži pravo da upravlja sredstvima za obnovu Ukrajine, poručila je predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen uoči pregovora u Ženevi o američkom mirovnom planu.

Ona je navela da se mora spriječiti smanjenje brojnosti Oružanih snaga Ukrajine, jer bi, kako kaže, zemlja ostala ranjiva na napad.

“Svaki kredibilan i održiv mirovni plan bi, prije svega, trebao da zaustavi ubijanje i okonča rat, a ne da sije sjeme za budući sukob”, rekla je Fon der Lajenova.

Ona je navela da Ukrajina mora imati slobodu i suvereno pravo da bira sopstvenu sudbinu.

“Oni su izabrali evropsku sudbinu”, zaključila je predsjednik Evropske komisije.

Nastavi čitati

Aktuelno