Connect with us

Svijet

BRISEL DAO ULTIMATUM ORBANU “Možda imate pištolj, ali mi imamo bazuku”

Evropska unija planira da sabotira mađarsku ekonomiju, ako Budimpešta blokira novu isporuku finansijske pomoći Ukrajini na samitu lidera EU ove nedjelje, prenosi Fajnenšel tajms pozivajući se na povjerljivi plan koji je izradio Brisel.

U dokumentu koji su sastavili zvaničnici EU, a za koji Fajnenšal tajms navodi da je imao uvid, Brisel je predstavio strategiju kojom planira da eksplicitno cilja ekonomske slabosti Mađarske, dovede u opasnost njenu valutu forintu i izazove kolaps povjerenja investitora u pokušaju da nanese štetu radnim mjestima i privrednom rastu Mađarske, ako Budimpešta ne odustane od veta na pomoć EU Ukrajini.

Mađarski premijer Viktor Orban obećao je da će na vanrednom samitu lidera EU u četvrtak blokirati korišćenje budžeta EU kako bi se obezbijedila finansijska pomoć Ukrajini od 50 milijardi evra.

Ukoliko ne odustane od svojih namjera, dodaje se u dokumentu Brisela, drugi lideri EU trebalo bi da javno obećaju da će Budimpešti trajno ukinuti sva finansijska sredstva EU, sa namjerom da “zastraše tržišta”, izazivajući pad forinte i porast troškova u zaduživanju u forintama.

“Ovo je Evropa koja govori Viktoru Orbanu ‘dosta je bilo: vrijeme je da se stane u red. Možda imate pištolj, ali mi imamo bazuku”, rekao je direktor za Evropu konsultantske kuće “Eurasia Group” Mudžtaba Rahman.

U dokumentu se navodi da bi u slučaju da ne bude postignut dogovor na samitu 1. februara, drugi šefovi država i vlada javno izjavili da, u svjetlu, kako se navodi, “nekonstruktivnog ponašanja mađarskog premijera”, ne mogu da zamisle da bi Budimpešti bila obezbjeđena sredstva EU.

Kako se dodaje, bez takvog finansiranja, “finansijska tržišta i evropske i međunarodne kompanije mogli bi da budu manje zainteresovani za ulaganja u Mađarsku”.

Takva kazna bi, napominje se, mogla brzo da izazove dalje povećane troškova finansiranja javnog deficita i pad mađarske valute.

U dokumentu, za koji FT navodi da je izradio zvaničnik u Savjetu EU, čije ime nije objavljeno, izlažu se ekonomske ranjivosti Mađarske, uključujući “veoma visok javni deficit”, “veoma visoku inflaciju”, slabu valutu i ​​najviši nivo otplate duga u EU srazmjerno bruto domaćem proizvodu.

Navodi se da radna mjesta i privredni rast u velikoj mjeri zavise od stranih finansija koje su zasnovane na visokim nivoima finansiranja EU.

Mnoge zemlje podržale su plan Brisela, reklo je troje neimenovanih diplomata EU za FT.

Mađarski ministar za EU Janoš Boka naveo je za FT da Budimpešta nije upoznata sa finansijskom prijetnjom EU i poručio da njegova zemlja ne podleže pritiscima.

“Mađarska ne pravi vezu između podrške Ukrajini i pristupa fondovima EU i odbacuje da druge strane to rade”, rekao je on i dodao da će Mađarska nastaviti da konstruktivno učestvuje u pregovorima.

Boka je naveo da je Budimpešta u subotu poslala novi prijedlog Briselu, koji podrazumijeva da je Mađarska otvorena da se koristi budžet EU kako bi se obezbijedio paket za Ukrajinu i da se izda zajednički dug za finansiranje tog paketa, ako bi se dodale napomene kojima se Budimpešti daje prilika da se kasnije predomisli.

On je dodao da Budimpešta želi da “istraži mogućnost konstruktivnijeg i evropskog rješenja” i da je predložila da bi mogla da podrži plan od 50 milijardi evra pomoći Ukrajini, ako bi dobila mogućnost ulaganja veta na godišnjem nivou na isplate.

Kako navodi FT, druge zemlje EU već su odbile ovaj prijedlog jer strahuju da bi Orban pokušavao da blokira pomoć Ukrajini svake godine i da bi izvukao dodatne ustupke.

Jedan od diplomata ocijenio je da “nema šanse” da Orban dobije veto na finansiranje.

“Mađarska neće podleći ucjenama”

Mađarska vlada neće podleći ucjenama, izjavio je danas mađarski ministar za za evropske poslove Janoš Boka komentarišući navode Fajnenšel tajmsa da EU planira da sabotira mađarsku ekonomiju i uskrati finansiranje Budimpešti, ako se na samitu lidera Unije 1. februara ne usvoji odluka o finansijskoj pomoći Ukrajini.

Boka je na Fejsbuku naveo da ovakvi izvještaji “podržavaju tvrdnju mađarske vlade da Brisel koristi pristup finansiranju za vršenje političkog pritiska”.

On je istakao da Budimpešta ne povezuje podršku Ukrajini sa pristupom fondovima EU i odbacuje mogućnost da drugi to učine, prenosi mađarski MTI.

“Mađarska je bila konstruktivan učesnik u pregovorima i neće popustiti pred ucjenama”, poručio je Boka.

Glavni politički savjetnik mađarskog premijera Viktora Orbana, Balaž Orban dodao je da je Mađarska otvorena za korišćenje budžeta Evropske unije za predloženi paket pomoći Ukrajini od 50 milijardi evra.

Svijet

TRAMPOV NOVI HVALOSPJEV “Završio sam osam ratova, ovo će biti deveti”

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da predstavnici SAD u Rusiji pokušavaju tokom sastanka sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom da utvrde postoji li moguće rješenje za Ukrajinu.

– Pokušavamo da riješimo ovo pitanje. Završio sam osam ratova, ovo će biti deveti, a naši ljudi su trenutno u Rusiji da vide da li možemo postići rješenje. To je teška situacija – rekao je Tramp na sastanku kabineta u Bijeloj kući. Ruski predsjednik Vladimir Putin razgovara sa specijalnim izaslanikom američkog predsjednika Stivom Vitkofom u Moskvi. Vitkofova posjeta je njegova šesta ove godine.

Mediji navode da su ruskoj strani prisustvovali pomoćnik Jurij Ušakov i generalni direktor RFDIF-a, specijalni predstavnik predsjednika za investicije i ekonomsku saradnju sa inostranstvom Kiril Dmitrijev.

Na američkoj strani pored Vitkofa učestvuje i Džared Kušner, zet predsjednika Trampa.

Nastavi čitati

Svijet

Vlada Bugarske povukla nacrt budžeta NAKON MASOVNIH DEMONSTRACIJA

Vlada Bugarske povukla je nacrt budžeta za 2026. godinu nakon velikih demonstracija u Sofiji, samo mjesec dana prije nego što bi zemlja trebala da uvede evro.

Više desetina hiljada ljudi izašlo je juče na ulice glavnog grada kao znak protesta povodom budžeta koji je usvojen u prvom čitanju u parlamentu.

Demonstranti su pozvali na smanjenje doprinosa za socijalno osiguranje i penzije i upozorili da bi budžet mogao da ostavi prostor za korupciju.

Organizatori su saopštili da je 50.000 ljudi prisustvovalo mitingu koji je počeo mirno, ali se završio neredima u sjedištu jedne od vladajućih partija.

Maskirana lica su bacala petarde, boce, konzerve i druge predmete na policiju, koja je upotrijebila suzavac i biber sprej.

Prijavljeno je da je bilo povrijeđenih na obje strane, a 71 osoba uhapšena je zbog vandalizma.

Nastavi čitati

Svijet

PITANJE KOJE MUČI MNOGE! Zašto je Rusija prodala Aljasku Americi

Rusija je 30. marta 1867. potpisala ugovor za koji mnogi tvrde da je bio jedan od najvećih ekonomskih promašaja u istoriji. Aljaska je tada iz ruskih prešla u ruke Sjedinjenih Američkih Država.

Vrijednost posla iznosila je 7,2 miliona dolara. Hektar zemlje plaćen je 35 centi. Kada se 7,2 miliona dolara prebace u današnju vrijednost, Amerikanci su Aljasku platili 125 miliona dolara.

U cjeloj priči najzanimljivije je to da su u vrijeme kupovine Aljaske mnogi u Americi bili protiv tog posla. Aljaska je bila nenaseljena. U Vašingtonu su Aljasku zvali zaleđena pustahija. Ipak, pronalazak zlata je promijenio sve. Aljaska je jedno od deset najbogatijih mjesta na svijetu. Aljaska ima ogromne zalihe rudnog bogatstva sa nalazištima uglja, bakra, zlata, srebra, cinka, olova. Tu su i nalazišta nafte, prirodna bogatstva, ribolov. Amerikanci su platili kap vode u moru bogatstva.

Krimski rat
Postavlja se pitanje zašto je Rusija prodala Aljasku. Jesu li u Moskvi znali kakvu grešku prave? Odgovor na to pitanje je manje bitan pred činjenicom da je Rusija praktično bila primorana na prodaju Aljaske. Naime, Rusija je 1856. godine izgubila Krimski rat koji je vodila protiv Francuske, Velike Britanije i Otomanske imperije. Rusija je bila poražena, ponižena i ekonomski iscrpljena. Rusiji je trebao novac za oporavak, a imperator Aleksandar Drugi plašio se da neće moći da kontroliše Aljasku jer se ona graničila sa Kanadom kojom je upravljao vječiti ruski neprijatelj – Velika Britanija.

U Moskvi su bili ubjeđeni da su napravili odličan posao. Dobili su svjež novac i rešili se potencijalnog problema – novog rata sa Velikom Britanijom. Osim toga, prodajom Aljaske Americi postavili su temelje budućeg odnosa snaga na Tihom okeanu koji će kontrolisati Vašington. Tako je ostalo do danas. Jedino se postavlja pitanje da li taj status danas odgovara Moskvi. Vjerovatno ne, piše Politikin magazin.

Nastavi čitati

Aktuelno