Connect with us

Politika

Brisel pojačava pritisak na Balkan

EU će u narednom periodu povećati pritisak na zemlje zapadnog Balkana da se pridruže evropskoj spoljnoj politici, saznaju “Nezavisne novine”.

Prevedeno na običan jezik, pritisak će biti na Srbiju i Republiku Srpsku da promijene svoj stav prema Rusiji i pruže jaču podršku Ukrajini.  Istovremeno, očekuje se pritisak i na Prištinu da pokaže volju za kompromisom s Beogradom.

Analitičari, naime, smatraju da rat ulazi u kritičnu fazu i žele da unutar Evrope bude postignut jedinstven stav prema Ukrajini. S tim u vezi, pritisak je i na članice EU, pa je Evropska komisija zaprijetila i Mađarskoj da će uskratiti sedam milijardi evra sredstava toj zemlji.

Iza kulisa, Mađarska je pristala na sve reforme koje je tražila EU kako bi izbjegla ove sankcije, koje su omogućene prvi put primjenom mehanizma za sankcije EU za nesprovođenje reformi.

Iako formalno gledano mađarski stav prema Rusiji nije u ovom mehanizmu, analitičari smatraju da su sankcije barem djelimično motivisane traženjem od Mađarske da omekša svoju podršku Rusiji i jače se angažuje na strani Ukrajine.

“Nezavisne novine” su nedavno pisale da su Emanuel Makron, predsjednik Francuske, i Olaf Šolc, kancelar Njemačke, svoje specijalne izaslanike poslali na Balkan da pojačaju pritisak da sve zemlje regiona usklade svoje politike s politikom EU, a rat u Ukrajini je poslužio kao katalizator za evropske integracije regiona.

Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, juče je za RTS indirektno potvrdio da bi moglo doći i do uskraćivanja sredstava pojedinim zemljama, ali ih nije imenovao.

“Ne možete da pomognete jednima, nego morate da pomognete svima, i to sam dogovorio s Edijem Ramom da zajednički istupimo s tim stavom”, rekao je Vučić za RTS.

Kako RTS saznaje iz izvora bliskih EU u Njujorku, veliki su pritisci i očekivanja od Srbije da se odmah pridruži sankcijama protiv Rusije. Kako se navodi, evropski zvaničnici su to tražili od Vučića.

Žozef Borel, visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost, održao je juče sastanak s liderima zapadnog Balkana na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

Sastanku su, osim Vučića, prisustvovali Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, Dritan Abazović, premijer Crne Gore, Edi Rama, premijer Albanije, Dimitar Kovačevski, premijer Sjeverne Makedonije, i Vjosa Osmani, predsjednica samoproglašenog Kosova. Prisutan je bio i Miroslav Lajčak, specijalni predstavnik EU za zapadni Balkan.

Iz Evropske službe za spoljne poslove juče su saopštili da se radilo o neformalnom sastanku koji se inače održava dvaput godišnje, a da je fokus ovog razgovora bio globalni i regionalni uticaj rata u Ukrajini, koji su nazvali ilegalnim i neisprovociranim.

“Diskusija se vodila o tome kako se zajedno suočiti s razornim posljedicama rata na cijene hrane i energenata, kao i na stabilnost i bezbjednost u Evropi i globalno. Visoki predstavnik Borel je podvukao spremost EU da zapadnom Balkanu pruži pojačanu energetsku bezbjednost i da se spriječe hibridne prijetnje, uključujući manipulacije stranih subjekata u području sajbera i manipulisanja informacijama”, naglašeno je.

O sastanku se juče oglasio i Borel na Twitteru, poručivši da su vremena trenutno teška.

“Sa zemljama zapadnog Balkana, našim najbližim partnerima i budućim članicama EU, zajedno ćemo još jače odgovoriti na izazove s kojima smo svi suočeni, a koji su posljedica ruske agresije na Ukrajinu”, rekao je on.

Inače, kako su “Nezavisne novine” među prvima pisale, Njemačka planira oživljavanje Berlinskog procesa, a Šolc je nakon stupanja na dužnost zvanično najavio da na jesen planira pozvati sve zemlje učesnice na samit u Berlin.

Briselski mediji javljaju da će biti organizovan i poseban samit EU i zemalja zapadnog Balkana, i to prvi put u jednoj od  zemalja zapadnog Balkana, najvjerovatnije u Sjevernoj Makedoniji. Do tada se od zemalja regiona očekuje da naprave iskorak u reformama, kako bi se ubrzao

Džaferović i Gutereš razgovarali o Dejtonskom sporazumu

Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, na marginama zasjedanja Generalne skupštine UN razgovarao je s Antonijem Guterešom, generalnim sekretarom UN, o implementaciji Dejtonskog sporazuma, saopšteno je iz Predsjedništva.

Kako je saopšteno, Džaferović je istakao da bi bilo dobro da Savjet bezbjednosti UN usvoji rezoluciju o EUFOR-u, ali je ponovio da, ukoliko neka od stalnih članica eventualno uloži veto, međunarodne vojne snage imaju mandat da budu prisutne u BiH, na osnovu Dejtonskog sporazuma i ranijih odluka institucija BiH. njihov evropski put.

Politika

ZAKON TRAŽI TRANSPARENTNOST, BUDŽET NUDI MAGLU! Režim opet poseže u džep građana, pod krinkom “stručnih usluga”!

Narodna skupština Republike Srpske u srijedu 26.11. ove godine održaće posebnu sjednicu, na čijem dnevnom redu je drugi rebalans budžeta za 2025. godinu.

U okviru tog rebalansa ima jedna budžetska stavka koja je naročito važna, jer pokazuje kako vladajući režim u višemilionskim iznosima troši novac za svoje interese, a ne u interesu naroda i Republike Srpske.

Da bi se razumjela ta bahatost režima koja je, suštinski gledano, kriminal (zloupotreba službenog položaja) pokriven odlukama Narodne skupštine, treba se vratiti u budžet Republike Srpske za 2025. godinu, koji je Narodna skupština usvojila krajem 2024. godine.

Tim budžetom Ministarstvu za evropske integracije i međunarodnu saradnju odobrena je budžetska stavka “stručne usluge” u iznosu od 2.150.000 KM. Ono što odmah pada u oči je što je toliki novac građana namijenjen da se potroši za krajnje neodređen pojam “stručne usluge”, koji ne znači ništa, jer se ne zna šta su stručne usluge, od koga su one niti za koga.

Stoga je takvo postupanje u normiranju neustavno, protivno ustavnom principu vladavine prava, koje nema kada se ovako važno pitanje trošenja narodnog novca propisuje potpuno neodređenim pojmovima, čime se polaže temelj za kasnije brojne i raznovrsne zloupotrebe u vršenju vlasti prilikom trošenja budžetskog novca.

Nakon tako usvojenog budžeta za 2025. godinu, Narodna skupština je tokom ove godine već usvojila jedan (prvi) rebalans budžeta, kojim je navedenu budžetsku stavku Ministarstva za evropske integracije i međunarodnu saradnju sa 2.150.000 KM uvećala za više od deset puta, i to na 21.683.800 KM.

Dakle, za (s)mutne “stručne usluge” režim je sebi dao toliki novac, za koji ni tim rebalansom budžeta nije propisano na koje, odnosno kakve i čije stručne usluge ga režim može trošiti.

A onda nas je nakon usvajanja tog prvog rebalansa budžeta nedavno obavijestio The New York Times kako je Vlada Republike Srpske u dužem vremenskom periodu mjesečno plaćala tristo hiljada američkih dolara lobistima povezanim sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom.

Drugim riječima, Milorad Dodik i njegov režim suludom politikom donošenja neustavnih zakona u Narodnoj skupštini naprave problem narodu i Republici Srpskoj, a onda posljedice te sulude politike i zloupotrebe vlasti od strane Dodikovog režima bivaju plaćane narodnim parama u milionskim iznosima, i to kojekakvim lobistima kako bi oni svojim vezama omogućili da SAD ukinu sankcije Dodiku i pripadnicima njegovog režima.

Sav taj protivpravni poduhvat režim je plaćao upravo onom višemilionskom i neustavnom budžetskom stavkom Ministarstva za evropske integracije i međunarodnu saradnju, pod firmom “stručnih usluga”, koja je zbog toga uvećana do vrtoglavih milionskih iznosa narodnog novca.

No, ni to nije dovoljno režimu, jer je za 26.11. ove godine zakazao još jednu posebnu sjednicu Narodne skupštine, da bi nametnuo i drugi rebalans budžeta za tekuću 2025. godinu, i u njemu povećanje navedene stavke za tzv. “stručne usluge” sa 21.683.800 KM na 42 miliona KM, kako izvještava domaći internet portal Capital u članku od 24.11. ove godine.

Očigledno je da milioni koje je ovdašnji režim već platio narodnim novcem da bi sebe, a ne Republiku Srpsku, iskupio od posljedica svoje bezglavosti, nisu bili dovoljni nego se ko zna kojim sve lobistima mora platiti još za njihove prljave “stručne usluge”.

Tako se, dakle, pljačka narodni novac iz budžeta Republike Srpske, što je teška zloupotreba vlasti aktuelnog režima.
I niko ne ustaje protiv te zloupotrebe, već se samo nijemo posmatra kako režim za lične potrebe troši narodni novac u ogromnim količinama.

Da poraz svih nas bude još snažniji, podsjetiću na ironiju sadržanu u važećem Zakonu o budžetskom sistemu Republike Srpske, čime završavam ovaj tekst.

Naime, članom 60. tog zakona je propisano da su svi budžetski korisnici dužni da transparentno troše budžetskih novac, a članom 61. tog zakona je propisano da budžetski korisnici moraju namjenski trošiti javni novac.

Međutim, kako će se budžetski novac trošiti transparentno i namjenski ako se u budžetu na neustavan način odredi da se višemilionski iznosi javnog novca troše za krajnje neodređene namjene, pod opskurnim izrazom “stručni usluge”.

Naravno da tu nema niti može biti namjenskog trošenja narodnog novca, već samo njegove zloupotrebe u privatne svrhe.
Protiv takvog neustavnog normiranja budžeta, upotrebom krajnje neodređene odredbe “stručne usluge” koja je antipod pravnoj sigurnosti i vladavini prava, Ustavni sud Republike Srpske nikada nije pokrenuo postupak za ocjenu ustavnosti. Niti će, iako ima pravo na to.

A to što ministar finansija Republike Srpske (aktuelna Zora Vidović) po članu 61. Zakona o budžetskom sistemu Republike Srpske treba da donese rješenje o inspekcijskoj kontroli NAMJENSKOG korištenja sredstava budžetskih korisnika, je prava ironija.

Jer sve će se u toj kontroli pokriti izrazom “stručne usluge”, pošto taj izraz nije poništio Ustavni sud, niti će, tako da će pod njega budžetski inspektor po nalogu ministra finansija podvesti antinarodno trošenje javnog novca za potrebe režima, s tim što po žalbi (koju može izjaviti samo budžetski korisnik koji je predmet kontrole) protiv rješenja inspektora odlučuje ministar finansija, a Zora Vidović sigurno neće uvažiti žalbu u kojoj bi se budžetski korisnik odvažio da napiše da budžetom Republike nije propisano, kao što nije, da je javnim novcem dozvoljeno plaćanje lobiranja za Milorada Dodika i SAD. Zora bi sasvim izvjesno u tom slučaju sav narodni novac potrošen u te svrhe podvela pod “stručne usluge”.

Eto, tako se odrađuje posao za aktuelni autokratski režim u Republici Srpskoj.

Piše: prof. dr Milan Blagojević

BN TV

Nastavi čitati

Politika

KARAN SLAVIO PRERANO? Stižu glasovi iz inostranstva koji bi mogli sve okrenuti!

Na u nedjelju održanim prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske, pravo glasa, kao što je poznato imalo je ukupno 1.264.364 birača.

Od toga broja, njih 20.269 mogli su glasati putem pošte i to su glasači koji žive van BiH, a od kojih se 258 prijavilo da glasaju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH u Minhenu, Berlinu, Beču i Beogradu.

S obzirom na to da je CIK BiH glasačima koji glasaju putem pošte, glasačke pakete uputio ranije, do subote, 22. novembra, u poštanski pretinac CIK-a pristigao je 3.191 glasački paket iz inostranstva. Od toga je 1.031 glasački paket stigao s obavijesti da je neuručen.

To znači da je ispunjene glasačke listiće CIK-u iz inostranstva vratilo 2.160 glasača.

CIK BiH će glasačke listiće za glasanje putem pošte primati pet dana nakon održavanja izbora s tim da datum na kovertama kada su poslate mora biti sa žigom na kojem je najkasnije dan održavanja izbora, odnosno 23. novembar.

Glasovi pristigli putem pošte brojaće se u Glavnom centru za brojanje u Sarajevu i prvo brojanje, kako je rečeno Raportu počet će u srijedu, 26. novembra.

Takođe, u Glavnom centru za brojanje biće prije tih glasova prebrojani i glasovi na nepotvrđenim glasačkim listićima, zatim glasački listići birača koji su glasali u odsustvu, te listići onih glasača koji su glasali putem mobilnog tima.

Inače, na svakim izborima u BiH, određen broj birača ima pravo glasati putem pošte ako ispuni propisane procedure. Godinama je interes za glasanje putem pošte daleko manji od broja birača koji na to imaju pravo ili se registruju za izbore.

No, s obzirom na još uvijek neizbrojane glasačke listiće kojih je nekoliko hiljada, te imajući u vidu da je razlika između kandidata Siniše Karana i Branka Blanuše za predsjednika RS oko deset hiljada, kao i da se traži ponavljanje izbora na nekim biračkim mjestima, pitanje je mogu li ti listići promijeniti izborni rezultat ili će Karan ostati u vodstvu i postati i zvanično predsjednik RS, piše Raport.

Nastavi čitati

Politika

“ZABRINJAVAJUĆE I OPASNO!” Radojičić o sinoćnjem napadu na Stanivukvića i mogućem haosu u 2026.!

Potpredsjednik pokreta Sigurna Srpska, Igor Radojičić, najoštrije je osudio sinoćnji napad na gradonačelnika Banjaluke i predsjednika Pokreta Sigurna Srpska Draška Stanivukovića, poručivši da se više ne radi o izolovanom incidentu, već o obrascu ponašanja koji prijeti da postane svakodnevica u Republici Srpskoj.

– Prvo moram da kažem da sinoćnji napad predstavlja čin najveće osude. Ovo nije individualno pitanje , ovo je pitanje za čitav naš pokret, za građane Banjaluke i sve ostale građane – istakao je Radojičić.

 

Dodaje da je potpuno neprihvatljivo da bilo ko, a posebno istaknuta politička ličnost, bude fizički napadnuta zbog svojih političkih stavova. Prema njegovim riječima, ovo je još jedan u nizu napada na opozicione prvake koji, kako kaže, uglavnom nisu razjašnjeni i nisu dobili nikakav epilog.

– Ti događaji prijete da postanu matrica ponašanja u Republici Srpskoj. To nas sve zajedno treba zabrinuti – poručio je Radojičić.

Radojičić je naglasio da se napad dogodio odmah nakon završetka jedne izborne kampanje, dok ulazimo u novu.

– Zabrinjavajući je izlazak iz jedne kampanje, a još više zabrinjavajući ulazak u novu, jer smo za jedanaest mjeseci u opštim izborima. Ako je ovakav početak, ne daj Bože, na šta će ličiti izbori 2026. godine – upozorio je Radojičić.

Šta je još rekao, možete da pogledate u videu koji se nalazi u okviru teksta.

Blink

Nastavi čitati

Aktuelno