Connect with us

Politika

Brisel pojačava pritisak na Balkan

EU će u narednom periodu povećati pritisak na zemlje zapadnog Balkana da se pridruže evropskoj spoljnoj politici, saznaju “Nezavisne novine”.

Prevedeno na običan jezik, pritisak će biti na Srbiju i Republiku Srpsku da promijene svoj stav prema Rusiji i pruže jaču podršku Ukrajini.  Istovremeno, očekuje se pritisak i na Prištinu da pokaže volju za kompromisom s Beogradom.

Analitičari, naime, smatraju da rat ulazi u kritičnu fazu i žele da unutar Evrope bude postignut jedinstven stav prema Ukrajini. S tim u vezi, pritisak je i na članice EU, pa je Evropska komisija zaprijetila i Mađarskoj da će uskratiti sedam milijardi evra sredstava toj zemlji.

Iza kulisa, Mađarska je pristala na sve reforme koje je tražila EU kako bi izbjegla ove sankcije, koje su omogućene prvi put primjenom mehanizma za sankcije EU za nesprovođenje reformi.

Iako formalno gledano mađarski stav prema Rusiji nije u ovom mehanizmu, analitičari smatraju da su sankcije barem djelimično motivisane traženjem od Mađarske da omekša svoju podršku Rusiji i jače se angažuje na strani Ukrajine.

“Nezavisne novine” su nedavno pisale da su Emanuel Makron, predsjednik Francuske, i Olaf Šolc, kancelar Njemačke, svoje specijalne izaslanike poslali na Balkan da pojačaju pritisak da sve zemlje regiona usklade svoje politike s politikom EU, a rat u Ukrajini je poslužio kao katalizator za evropske integracije regiona.

Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, juče je za RTS indirektno potvrdio da bi moglo doći i do uskraćivanja sredstava pojedinim zemljama, ali ih nije imenovao.

“Ne možete da pomognete jednima, nego morate da pomognete svima, i to sam dogovorio s Edijem Ramom da zajednički istupimo s tim stavom”, rekao je Vučić za RTS.

Kako RTS saznaje iz izvora bliskih EU u Njujorku, veliki su pritisci i očekivanja od Srbije da se odmah pridruži sankcijama protiv Rusije. Kako se navodi, evropski zvaničnici su to tražili od Vučića.

Žozef Borel, visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost, održao je juče sastanak s liderima zapadnog Balkana na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

Sastanku su, osim Vučića, prisustvovali Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, Dritan Abazović, premijer Crne Gore, Edi Rama, premijer Albanije, Dimitar Kovačevski, premijer Sjeverne Makedonije, i Vjosa Osmani, predsjednica samoproglašenog Kosova. Prisutan je bio i Miroslav Lajčak, specijalni predstavnik EU za zapadni Balkan.

Iz Evropske službe za spoljne poslove juče su saopštili da se radilo o neformalnom sastanku koji se inače održava dvaput godišnje, a da je fokus ovog razgovora bio globalni i regionalni uticaj rata u Ukrajini, koji su nazvali ilegalnim i neisprovociranim.

“Diskusija se vodila o tome kako se zajedno suočiti s razornim posljedicama rata na cijene hrane i energenata, kao i na stabilnost i bezbjednost u Evropi i globalno. Visoki predstavnik Borel je podvukao spremost EU da zapadnom Balkanu pruži pojačanu energetsku bezbjednost i da se spriječe hibridne prijetnje, uključujući manipulacije stranih subjekata u području sajbera i manipulisanja informacijama”, naglašeno je.

O sastanku se juče oglasio i Borel na Twitteru, poručivši da su vremena trenutno teška.

“Sa zemljama zapadnog Balkana, našim najbližim partnerima i budućim članicama EU, zajedno ćemo još jače odgovoriti na izazove s kojima smo svi suočeni, a koji su posljedica ruske agresije na Ukrajinu”, rekao je on.

Inače, kako su “Nezavisne novine” među prvima pisale, Njemačka planira oživljavanje Berlinskog procesa, a Šolc je nakon stupanja na dužnost zvanično najavio da na jesen planira pozvati sve zemlje učesnice na samit u Berlin.

Briselski mediji javljaju da će biti organizovan i poseban samit EU i zemalja zapadnog Balkana, i to prvi put u jednoj od  zemalja zapadnog Balkana, najvjerovatnije u Sjevernoj Makedoniji. Do tada se od zemalja regiona očekuje da naprave iskorak u reformama, kako bi se ubrzao

Džaferović i Gutereš razgovarali o Dejtonskom sporazumu

Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, na marginama zasjedanja Generalne skupštine UN razgovarao je s Antonijem Guterešom, generalnim sekretarom UN, o implementaciji Dejtonskog sporazuma, saopšteno je iz Predsjedništva.

Kako je saopšteno, Džaferović je istakao da bi bilo dobro da Savjet bezbjednosti UN usvoji rezoluciju o EUFOR-u, ali je ponovio da, ukoliko neka od stalnih članica eventualno uloži veto, međunarodne vojne snage imaju mandat da budu prisutne u BiH, na osnovu Dejtonskog sporazuma i ranijih odluka institucija BiH. njihov evropski put.

Related Topics:

Politika

BANJALUKA POSLALA JASNU PORUKU “Građani glasali za promjene i ODBACILI POLITIKU BLOKADA!”

Banjaluka je na prijevremenim izborima još jednom pokazala da je grad koji donosi promjene i određuje političke tokove u Republici Srpskoj. Ogromna razlika u korist Branka Blanuše u odnosu na Sinišu Karana u Banjaluci, poručuju iz Pokreta Sigurna Srpska, najbolji je dokaz da je građanima dosta politike blokada, pritisaka i podjela koju, kako ističu, godinama vodi SNSD.

Kako kaže Zoran Savanović, član Predsjedništva PSS, Banjaluka je dala nemjerljiv doprinos kampanji i jasno pokazala snagu jedinstva.

– Pokazali smo jedinstvo kakvo nismo imali godinama. Svi smo stali iza jednog cilja: da ponudimo alternativu i vratimo normalnost u politički sistem Republike Srpske – poručio je Savanović.

Rezultati u najvećim gradovima, dodaje on, predstavljaju nedvosmislenu poruku o pravom odnosu snaga u Srpskoj.
Banjaluka, Prijedor, Bijeljina, Istočno Sarajevo, Prnjavor i Teslić – svi su, ističe, izabrali promjene. To, kaže, nije slučajnost nego glasna poruka.

– Ovo je jasan signal da je građanima dosta stagnacije i blokada. Banjaluka je izglasala promjene i biće nosilac svakog pozitivnog političkog procesa koji dolazi. Naš zadatak je da to povjerenje opravdamo i da nastavimo da se borimo za sigurnu Republiku Srpsku koja će pripadati građanima – zaključio je Savanović.

Nastavi čitati

Politika

TENDER TEŽAK 7,5 MILIONA! Ko će održavati put Banjaluka–Prnjavor

„Autoputevi Republike Srpske“ raspisali su tender za izvođenje radova redovnog i zimskog održavanja dionice auto-puta Banjaluka–Prnjavor. Procijenjena vrijednost ugovora iznosi 7.500.000 KM bez PDV-a, a postupak obuhvata sve aktivnosti neophodne za sigurno, funkcionalno i kontinuirano korištenje ove dionice tokom cijele godine.

Rok za dostavljanje ponuda je 18. decembar 2025. godine do 12 sati, dok se tenderska dokumentacija može preuzeti najkasnije istog dana.

Nabavka se ne dijeli na lotove, a kao kriterijum za izbor najpovoljnijeg ponuđača primjenjivaće se najniža cijena. Predviđena je i e-aukcija. Sa izabranim ponuđačem okvirni sporazum će se sklopiti na četiri godine.

Podsjetimo, dionica Autoput Banjaluka – Prnjavor ima dužinu 35,3 kilometra.

(eKapija)

Nastavi čitati

Politika

TIBiH prijavio FRIZERKU – POSLANIKA Nikolinu Šljivić za SUKOB INTERESA

Transparency international (TIBiH) BiH uputio je prijavu Upravi za inspekcijske poslove, odnosno Upravnoj inspekciji Ministarstva uprave i lokalne samouprave RS, radi provjere zakonitosti imenovanja Nikoline Šljivić, poslanice u Narodnoj skupštini Republike Srpske, na funkciju v.d. zamjenika direktora RUGIP-a nakon što je portal CAPITAL objavio ovu informaciju.

Iz TIBiH navode da prema Zakonu o državnim službenicima RS, funkcija zamjenika direktora republičke uprave ima status državnog službenika, a istim zakonom je zabranjeno istovremeno obavljanje poslaničkog mandata i rad u statusu državnog službenika, kao i obavljanje bilo koje druge dužnosti koja dovodi do sukoba interesa.

Skreću pažnju i da je Nikolina Šljivić vlasnik i osnivač Frizersko-kozmetičkog salona “Glamour Beauty House” koji je registrovan na njeno ime kao samostalnog preduzetnika što se može posmatrati kao obavljanje nespojivih funkcija, odnosno sukob interesa.

„Zakon zabranjuje da se za državnog službenika postavljaju osobe koje se bave samostalnom djelatnošću, a posebno zabrinjava to što se Šljivić imenuje na rukovodeću poziciju, koja za sobom povlači viši stepen odgovornosti i etičkih principa.  Lice koje se bavi samostalnom djelatnošću nalazi se u sukobu interesa i ne može zasnovati radni odnos u status državnog službenika u republičkom organu uprave“, saopšteno je iz TIBiH.

TI BiH se istovremeno obratio i Centralnoj izbornoj komisiji BiH kako bi se izjasnila da li je ovim imenovanjem prekršen i Izborni zakon BiH.

Ističu i da je Nikolina Šljivić nedavno napustila Demokratski narodni savez kako bi nastupala kao nezavisni poslanik u sklopu vladajućeg bloka u Narodnoj skupštini RS, što otvara dodatna pitanja političkih imenovanja i trgovine funkcijama, te nezavisnosti zakonodavne vlasti u ovom entitetu.

„Podsjećamo da ovakva praksa još jednom ukazuje na sistemski problem u primjeni propisa o nespojivosti funkcija u Republici Srpskoj, gdje se zakoni selektivno tumače i primjenjuju u zavisnosti od političkog konteksta, što dodatno urušava povjerenje građana u institucije i obesmišljava same zakonske mehanizme za sprečavanje sukoba interesa“, zaključuju oni.

Podsjećamo, CAPITAL je juče prvi objavio informaciju o imenovanju Šljivićke što je izazvalo veliku buru u javnosti kao i raspravu u Narodnoj skupštini Republike Srpske po pitanju njenih kvalifikacija.

Nastavi čitati

Aktuelno