Connect with us

Politika

Brisel pojačava pritisak na Balkan

EU će u narednom periodu povećati pritisak na zemlje zapadnog Balkana da se pridruže evropskoj spoljnoj politici, saznaju “Nezavisne novine”.

Prevedeno na običan jezik, pritisak će biti na Srbiju i Republiku Srpsku da promijene svoj stav prema Rusiji i pruže jaču podršku Ukrajini.  Istovremeno, očekuje se pritisak i na Prištinu da pokaže volju za kompromisom s Beogradom.

Analitičari, naime, smatraju da rat ulazi u kritičnu fazu i žele da unutar Evrope bude postignut jedinstven stav prema Ukrajini. S tim u vezi, pritisak je i na članice EU, pa je Evropska komisija zaprijetila i Mađarskoj da će uskratiti sedam milijardi evra sredstava toj zemlji.

Iza kulisa, Mađarska je pristala na sve reforme koje je tražila EU kako bi izbjegla ove sankcije, koje su omogućene prvi put primjenom mehanizma za sankcije EU za nesprovođenje reformi.

Iako formalno gledano mađarski stav prema Rusiji nije u ovom mehanizmu, analitičari smatraju da su sankcije barem djelimično motivisane traženjem od Mađarske da omekša svoju podršku Rusiji i jače se angažuje na strani Ukrajine.

“Nezavisne novine” su nedavno pisale da su Emanuel Makron, predsjednik Francuske, i Olaf Šolc, kancelar Njemačke, svoje specijalne izaslanike poslali na Balkan da pojačaju pritisak da sve zemlje regiona usklade svoje politike s politikom EU, a rat u Ukrajini je poslužio kao katalizator za evropske integracije regiona.

Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, juče je za RTS indirektno potvrdio da bi moglo doći i do uskraćivanja sredstava pojedinim zemljama, ali ih nije imenovao.

“Ne možete da pomognete jednima, nego morate da pomognete svima, i to sam dogovorio s Edijem Ramom da zajednički istupimo s tim stavom”, rekao je Vučić za RTS.

Kako RTS saznaje iz izvora bliskih EU u Njujorku, veliki su pritisci i očekivanja od Srbije da se odmah pridruži sankcijama protiv Rusije. Kako se navodi, evropski zvaničnici su to tražili od Vučića.

Žozef Borel, visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost, održao je juče sastanak s liderima zapadnog Balkana na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

Sastanku su, osim Vučića, prisustvovali Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, Dritan Abazović, premijer Crne Gore, Edi Rama, premijer Albanije, Dimitar Kovačevski, premijer Sjeverne Makedonije, i Vjosa Osmani, predsjednica samoproglašenog Kosova. Prisutan je bio i Miroslav Lajčak, specijalni predstavnik EU za zapadni Balkan.

Iz Evropske službe za spoljne poslove juče su saopštili da se radilo o neformalnom sastanku koji se inače održava dvaput godišnje, a da je fokus ovog razgovora bio globalni i regionalni uticaj rata u Ukrajini, koji su nazvali ilegalnim i neisprovociranim.

“Diskusija se vodila o tome kako se zajedno suočiti s razornim posljedicama rata na cijene hrane i energenata, kao i na stabilnost i bezbjednost u Evropi i globalno. Visoki predstavnik Borel je podvukao spremost EU da zapadnom Balkanu pruži pojačanu energetsku bezbjednost i da se spriječe hibridne prijetnje, uključujući manipulacije stranih subjekata u području sajbera i manipulisanja informacijama”, naglašeno je.

O sastanku se juče oglasio i Borel na Twitteru, poručivši da su vremena trenutno teška.

“Sa zemljama zapadnog Balkana, našim najbližim partnerima i budućim članicama EU, zajedno ćemo još jače odgovoriti na izazove s kojima smo svi suočeni, a koji su posljedica ruske agresije na Ukrajinu”, rekao je on.

Inače, kako su “Nezavisne novine” među prvima pisale, Njemačka planira oživljavanje Berlinskog procesa, a Šolc je nakon stupanja na dužnost zvanično najavio da na jesen planira pozvati sve zemlje učesnice na samit u Berlin.

Briselski mediji javljaju da će biti organizovan i poseban samit EU i zemalja zapadnog Balkana, i to prvi put u jednoj od  zemalja zapadnog Balkana, najvjerovatnije u Sjevernoj Makedoniji. Do tada se od zemalja regiona očekuje da naprave iskorak u reformama, kako bi se ubrzao

Džaferović i Gutereš razgovarali o Dejtonskom sporazumu

Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, na marginama zasjedanja Generalne skupštine UN razgovarao je s Antonijem Guterešom, generalnim sekretarom UN, o implementaciji Dejtonskog sporazuma, saopšteno je iz Predsjedništva.

Kako je saopšteno, Džaferović je istakao da bi bilo dobro da Savjet bezbjednosti UN usvoji rezoluciju o EUFOR-u, ali je ponovio da, ukoliko neka od stalnih članica eventualno uloži veto, međunarodne vojne snage imaju mandat da budu prisutne u BiH, na osnovu Dejtonskog sporazuma i ranijih odluka institucija BiH. njihov evropski put.

Related Topics:

Politika

BEZOBRAZLUK BEZ PREMCA! Helikopter Vlade RS prekinuo utakmicu, IGRAČI ŠOKIRANI

Nesvakidašnja situacija obilježila je utakmicu 17. kola Prve lige Republike Srpske između Slavije i Veleža iz Nevesinja.

Slavija je slavila pobjedu rezultatom 4:2, ali scena koja je privukla najveću pažnju je helikopter Vlade RS koji se pojavio i prekinuo utakmicu u Istočnom Sarajevu.

Dok su igrači vodili bitku na terenu, helikopter se pojavio iznad stadiona, a zaglušujuća buka učinila je sve nervoznim.

Sudija je bio primoran prekinuti meč, igrači su zbunjeno gledali šta se dešava, dok je helikopter slijetao na parking pored Trening centra Slavije.

Nije poznato ko se nalazio unutra, ali s obzirom da je riječ o helikopteru Vlade RS, pretpostavlja se da je riječ o nekom od njenih funkcionera, piše Oslobođenje.

(BN) Foto: Schreenshot

Nastavi čitati

Politika

NOVI SKANDAL NA POMOLU! Pod lupom Tužilaštva BiH visoko pozicionirani ZVANIČNICI UIO

U Tužilaštvu BiH zaprimljene su kako anonimne prijave, tako i prijave Sindikata državnih službenika i radnika u UIO BiH, kao i izvještaji partnerskih policijskih agencija, sa navodima o nezakonitostima u toj instituciji. Ovo je navedeno u odgovoru BN televiziji iz Tužilaštva BiH, a u vezi najnovijeg pisma radnika u vezi sumnjivih radnji u UIO, gdje su iznesene i teške optužbe na račun direktora te institucije Zorana Tegeltije, koji se navodno ne pojvaljuje, a njegove poslove obavlja šef kabineta.

Na pitanja zašto Tužilaštvo BiH već godinama ne reaguje na očigledan kriminal u i oko Uprave za indirektno oporezivanje BiH i da li svjesno skrivaju kriminalne radnje u toj instituciji u koje su uključeni najviši zvaničnici iz Tužilaštva su odgovorili: “Pregledom zvanične web stranice Tužilaštva BiH, možete vidjeti da je u protekle dvije godine, optužen veći broj radnika UIO BiH, za koruptivna krivična djela, a takođe u optužnici Jelena Majstorović i dr. obuhvaćeni su i visoko pozicionirani zvaničnici UIO.

Podsjećaju i da je Tužilaštvo BiH procesuiralo nekadašnjeg najviše pozicioniranog zvaničnika – direktora UIO Kemala Čauševića, koji je u Sudu BiH pravomoćno osuđen.

U predmetima Odsjeka za korupciju Tužitilaštva BiH, evidentiran je veći broj zaposlenih u UIO, kako carinika tako i viših zvaničnika, protiv kojih su u toku predmeti u fazi prethodnog krivičnog postupka (faza prijave ili istrage), pa više detalja ne možemo davati.

(BN)

Nastavi čitati

Politika

ERS PRED KOLAPSOM! “Gacko” ispao sa mreže, “Ugljevik” ostaje bez uglja

Rudnik i termoelektrana „Gacko“ ispao je juče sa elektroenergetske mreže, a RiTE „Ugljevik“ će zbog nedostatka uglja sutra obustaviti rad.

Direktor RiTE „Gacko“ Maksim Skoko potvrdio je za naš portal da je ovo preduzeće ispalo sa mreže zbog manjeg kvara na sistemu za dopremanje uglja u kotlovsko postrojenje. „Kvar je nastupio kao posljedica nevremena, ali u toku dana ćemo se vratiti u pogon i nastaviti rad“, rekao je Skoko. Za razliku od Gacka, RiTE „Ugljevik“ je u ozbiljnim problemima zbog nedostatka uglja.

Jedan od radnika u rudniku za Capital kaže da već nekoliko dana kopaju po kiši i u teškim uslovima.

„Termoelektrana bi svaki čas mogla stati zbog nedostatka uglja. Na depou nema uglja ni za pola radnog dana. U ponedjeljak je bilo oko 2.000 tona na depou, a to nije dovoljno ni za osam radnih sati. Za vikend smo imali samo za prvo punjenje, što znači da su male količine uglja koje smo mi sa rudnika slali išle direktno u TE“, kaže radnik koji je insistirao na anonimnosti. On dodaje da rudari još nisu ušli u polje „Ugljevik-Istok 2“, iako je Vlada RS firmi „Comsar“ u vlasništvu ruskog oligarha Rašida Serdarova već platila 180 miliona KM od ukupno 240 koliko će koštati preuzimanje kompanije „Comsar energy RS“ i koncesije za eksploataciju uglja na tom polju.

Nastavi čitati

Aktuelno