Connect with us

Politika

Brisel pojačava pritisak na Balkan

EU će u narednom periodu povećati pritisak na zemlje zapadnog Balkana da se pridruže evropskoj spoljnoj politici, saznaju “Nezavisne novine”.

Prevedeno na običan jezik, pritisak će biti na Srbiju i Republiku Srpsku da promijene svoj stav prema Rusiji i pruže jaču podršku Ukrajini.  Istovremeno, očekuje se pritisak i na Prištinu da pokaže volju za kompromisom s Beogradom.

Analitičari, naime, smatraju da rat ulazi u kritičnu fazu i žele da unutar Evrope bude postignut jedinstven stav prema Ukrajini. S tim u vezi, pritisak je i na članice EU, pa je Evropska komisija zaprijetila i Mađarskoj da će uskratiti sedam milijardi evra sredstava toj zemlji.

Iza kulisa, Mađarska je pristala na sve reforme koje je tražila EU kako bi izbjegla ove sankcije, koje su omogućene prvi put primjenom mehanizma za sankcije EU za nesprovođenje reformi.

Iako formalno gledano mađarski stav prema Rusiji nije u ovom mehanizmu, analitičari smatraju da su sankcije barem djelimično motivisane traženjem od Mađarske da omekša svoju podršku Rusiji i jače se angažuje na strani Ukrajine.

“Nezavisne novine” su nedavno pisale da su Emanuel Makron, predsjednik Francuske, i Olaf Šolc, kancelar Njemačke, svoje specijalne izaslanike poslali na Balkan da pojačaju pritisak da sve zemlje regiona usklade svoje politike s politikom EU, a rat u Ukrajini je poslužio kao katalizator za evropske integracije regiona.

Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, juče je za RTS indirektno potvrdio da bi moglo doći i do uskraćivanja sredstava pojedinim zemljama, ali ih nije imenovao.

“Ne možete da pomognete jednima, nego morate da pomognete svima, i to sam dogovorio s Edijem Ramom da zajednički istupimo s tim stavom”, rekao je Vučić za RTS.

Kako RTS saznaje iz izvora bliskih EU u Njujorku, veliki su pritisci i očekivanja od Srbije da se odmah pridruži sankcijama protiv Rusije. Kako se navodi, evropski zvaničnici su to tražili od Vučića.

Žozef Borel, visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost, održao je juče sastanak s liderima zapadnog Balkana na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

Sastanku su, osim Vučića, prisustvovali Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, Dritan Abazović, premijer Crne Gore, Edi Rama, premijer Albanije, Dimitar Kovačevski, premijer Sjeverne Makedonije, i Vjosa Osmani, predsjednica samoproglašenog Kosova. Prisutan je bio i Miroslav Lajčak, specijalni predstavnik EU za zapadni Balkan.

Iz Evropske službe za spoljne poslove juče su saopštili da se radilo o neformalnom sastanku koji se inače održava dvaput godišnje, a da je fokus ovog razgovora bio globalni i regionalni uticaj rata u Ukrajini, koji su nazvali ilegalnim i neisprovociranim.

“Diskusija se vodila o tome kako se zajedno suočiti s razornim posljedicama rata na cijene hrane i energenata, kao i na stabilnost i bezbjednost u Evropi i globalno. Visoki predstavnik Borel je podvukao spremost EU da zapadnom Balkanu pruži pojačanu energetsku bezbjednost i da se spriječe hibridne prijetnje, uključujući manipulacije stranih subjekata u području sajbera i manipulisanja informacijama”, naglašeno je.

O sastanku se juče oglasio i Borel na Twitteru, poručivši da su vremena trenutno teška.

“Sa zemljama zapadnog Balkana, našim najbližim partnerima i budućim članicama EU, zajedno ćemo još jače odgovoriti na izazove s kojima smo svi suočeni, a koji su posljedica ruske agresije na Ukrajinu”, rekao je on.

Inače, kako su “Nezavisne novine” među prvima pisale, Njemačka planira oživljavanje Berlinskog procesa, a Šolc je nakon stupanja na dužnost zvanično najavio da na jesen planira pozvati sve zemlje učesnice na samit u Berlin.

Briselski mediji javljaju da će biti organizovan i poseban samit EU i zemalja zapadnog Balkana, i to prvi put u jednoj od  zemalja zapadnog Balkana, najvjerovatnije u Sjevernoj Makedoniji. Do tada se od zemalja regiona očekuje da naprave iskorak u reformama, kako bi se ubrzao

Džaferović i Gutereš razgovarali o Dejtonskom sporazumu

Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, na marginama zasjedanja Generalne skupštine UN razgovarao je s Antonijem Guterešom, generalnim sekretarom UN, o implementaciji Dejtonskog sporazuma, saopšteno je iz Predsjedništva.

Kako je saopšteno, Džaferović je istakao da bi bilo dobro da Savjet bezbjednosti UN usvoji rezoluciju o EUFOR-u, ali je ponovio da, ukoliko neka od stalnih članica eventualno uloži veto, međunarodne vojne snage imaju mandat da budu prisutne u BiH, na osnovu Dejtonskog sporazuma i ranijih odluka institucija BiH. njihov evropski put.

Related Topics:

Politika

LUKAS OPTUŽIO I ELEKA! “Po kuriru poslao poklon NASERU ORIĆU”

Pjevač Aca Lukas žestoko se obrušio na Nedeljka Eleka, predsjednika Nadzornog odbora OC „Jahorina“.

Ovo je jedna u nizu reakcija do koje je došlo nakon što se na društvenim mrežama pojavila fotografija sa jednog slavlja na kojoj u društvu sjede pjevači Šerif Konjević, Aca Lukas i Naser Orić.

Sve je eskaliralo kada je Aci Lukasu otkazan koncert na Jahorini, a oglasio se i Milorad Dodik, lider SNSD-a.

Lukas je u videu objavljenom na društvenoj mreži Fejsbuk naveo da je Elek „glavni Dodikov operativac“ na Jahorini optužujući da je pokušao da potkupi njegovog menadžera da pošalje drugog pjevača a da karte kupljene za Lukasa ostanu za drugog pjevača najavljujući tužbu.

– Nedeljko Elek, reče tvoj šef da sam ja duboko povrijedio osjećanja naroda u Republici Srpskoj iz razloga što je Naser Orić na rođendanu došao da se slika sa mnom.

Da li bi tom duboko povrijeđenom srpskom naroda ti Nedeljko Elek prva ruko gospodina Milorada Dodik objasnio tom narodu kome glumiš patriotizam šta znači poklon sutradan Naseru Oriću poslan po kuriru – rekao je Lukas.

On tvrdi da je Elek Oriću „u znak prijateljstva“ poslao skupocjeni poklon – piće i kubanske cigare.

Lukas je u video izvrijeđao Eleka nazivajući ga raznim pogrdnim imenima.

Nastavi čitati

Politika

HELEZ BI DA ZABRANI KRSNU SLAVU zaposlenima u Minstarstvu odbrane i Oružanim snagama BiH

Zamjenik ministra odbrane u Savjetu ministara Aleksandar Goganović izjavio je za Srnu da namjera ministra odbrane Zukana Heleza da uskrati zaposlenima u Ministarstvu odbrane i Oružanim snagama BiH pravo na plaćeno odsustvo povodom krsne slave predstavlja “direktan udar na vjerske slobode, posebno pravoslavnih pripadnika sistema odbrane”.

“Helez bi, izgleda, da Srbima zabrani čak i da slave svoju krsnu slavu. To je nedopustivo i protivzakonito. Dok ne postoji zakon o državnim praznicima na nivou BiH, jasno je da se primjenjuju prema entitetskim propisima i mjestu prebivališta. Svako suprotno postupanje znači kršenje zakona i odluke Savjeta ministara”, poručio je Goganović.

On je podsjetio da je zakonom napravljena razlika između neradnih dana vjerskih praznika i vjerskih potreba, kao što je krsna slava, za koje je propisano pravo na plaćeno odsustvo, po zakonu o radu u institucijama BiH i Zakonu o službi u Oružanim snagama BiH.

“Politički hir ne može biti iznad zakona. Niko Srbima neće zabraniti da proslavljaju krsnu slavu, najmanje Helez, i nikada mu to neću dozvoliti”, poručio je Goganović.

On je najavio da će o navedenom kršenju zakona pismeno informisati parlamentarnog vojnog povjerenika, predsedavajuću Savjeta ministara i srpskog člana Predsjedništva BiH, prenosi SRNA.

Nastavi čitati

Politika

BASARA “Hapšenje profesora PEDOFILA iz Laktaša otkriva TRULEŽ SISTEMA koji godinama pušta ovakve ljude među našu djecu”

U Laktašima je uhapšen profesor srednje škole koji je, prema dostupnim informacijama, godinama zlostavljao djevojčicu preko društvenih mreža, ali i uživo. Ovaj slučaj izazvao je šok u javnosti, posebno zbog činjenice da je isti čovjek redovno prisustvovao skupovima SNSD-a u Banjaluci, gdje je bio vidljiva i dobrodošla figura.

Adriana Basara, član PSS, oštro je reagovala na ovu temu, postavljajući pitanje odgovornosti institucija, ali i organizatora političkih okupljanja na kojima je profesor bio prisutan.

„U Laktašima je uhapšen profesor srednje škole koji je godinama zlostavljao djevojčicu preko društvenih mreža i uživo! Dok je to radio, isti taj čovjek je bio redovan gost i vidljiva figura na skupovima SNSD-a u Banjaluci. Slikao se, aplauzirao, bio dio ‘porodice’ koja nam svaki dan priča o ‘tradicionalnim vrijednostima’“, poručila je Basara.

Ona ističe da je ovo pitanje koje posebno zabrinjava roditelje, nastavnike i čitavu zajednicu.

„Pitanje za sve nas, a posebno za one koji ga tamo dovode i tolerišu – ko je provjeravao koga puštate među nas i među našu djecu? Kako je uopšte moguće da takva osoba godinama prolazi sve filtere – od pedagoških fakulteta, preko komisija za prijem u radni odnos, do periodičnih zdravstvenih pregleda i ‘provjera podobnosti’? Kako to da niko ništa nije primijetio? Ni kolege, ni roditelji, ni direktori, ni inspekcije? Ili je neko i primijetio – pa zaćutao?“ navodi ona.

Basara naglašava da ovaj slučaj prevazilazi pojedinačnu krivicu i otvara veliko pitanje stanja u društvu i institucijama.

„Ovo nije samo priča o jednom monstrumu. Ovo je priča o sistemu koji je toliko truo da neko takav može mirno da predaje đacima, da se slika na javnim događajima sa javnim i uglednim ličnostima. Dok se mnogi bave samo trivijalnim političkim prepucavanjima, naša djeca su ostala nezaštićena ispod radara. I to je poraz cijelog društva!“, zaključila je Basara.

Nastavi čitati

Aktuelno