Connect with us

Politika

Brisel pojačava pritisak na Balkan

EU će u narednom periodu povećati pritisak na zemlje zapadnog Balkana da se pridruže evropskoj spoljnoj politici, saznaju “Nezavisne novine”.

Prevedeno na običan jezik, pritisak će biti na Srbiju i Republiku Srpsku da promijene svoj stav prema Rusiji i pruže jaču podršku Ukrajini.  Istovremeno, očekuje se pritisak i na Prištinu da pokaže volju za kompromisom s Beogradom.

Analitičari, naime, smatraju da rat ulazi u kritičnu fazu i žele da unutar Evrope bude postignut jedinstven stav prema Ukrajini. S tim u vezi, pritisak je i na članice EU, pa je Evropska komisija zaprijetila i Mađarskoj da će uskratiti sedam milijardi evra sredstava toj zemlji.

Iza kulisa, Mađarska je pristala na sve reforme koje je tražila EU kako bi izbjegla ove sankcije, koje su omogućene prvi put primjenom mehanizma za sankcije EU za nesprovođenje reformi.

Iako formalno gledano mađarski stav prema Rusiji nije u ovom mehanizmu, analitičari smatraju da su sankcije barem djelimično motivisane traženjem od Mađarske da omekša svoju podršku Rusiji i jače se angažuje na strani Ukrajine.

“Nezavisne novine” su nedavno pisale da su Emanuel Makron, predsjednik Francuske, i Olaf Šolc, kancelar Njemačke, svoje specijalne izaslanike poslali na Balkan da pojačaju pritisak da sve zemlje regiona usklade svoje politike s politikom EU, a rat u Ukrajini je poslužio kao katalizator za evropske integracije regiona.

Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, juče je za RTS indirektno potvrdio da bi moglo doći i do uskraćivanja sredstava pojedinim zemljama, ali ih nije imenovao.

“Ne možete da pomognete jednima, nego morate da pomognete svima, i to sam dogovorio s Edijem Ramom da zajednički istupimo s tim stavom”, rekao je Vučić za RTS.

Kako RTS saznaje iz izvora bliskih EU u Njujorku, veliki su pritisci i očekivanja od Srbije da se odmah pridruži sankcijama protiv Rusije. Kako se navodi, evropski zvaničnici su to tražili od Vučića.

Žozef Borel, visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost, održao je juče sastanak s liderima zapadnog Balkana na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

Sastanku su, osim Vučića, prisustvovali Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, Dritan Abazović, premijer Crne Gore, Edi Rama, premijer Albanije, Dimitar Kovačevski, premijer Sjeverne Makedonije, i Vjosa Osmani, predsjednica samoproglašenog Kosova. Prisutan je bio i Miroslav Lajčak, specijalni predstavnik EU za zapadni Balkan.

Iz Evropske službe za spoljne poslove juče su saopštili da se radilo o neformalnom sastanku koji se inače održava dvaput godišnje, a da je fokus ovog razgovora bio globalni i regionalni uticaj rata u Ukrajini, koji su nazvali ilegalnim i neisprovociranim.

“Diskusija se vodila o tome kako se zajedno suočiti s razornim posljedicama rata na cijene hrane i energenata, kao i na stabilnost i bezbjednost u Evropi i globalno. Visoki predstavnik Borel je podvukao spremost EU da zapadnom Balkanu pruži pojačanu energetsku bezbjednost i da se spriječe hibridne prijetnje, uključujući manipulacije stranih subjekata u području sajbera i manipulisanja informacijama”, naglašeno je.

O sastanku se juče oglasio i Borel na Twitteru, poručivši da su vremena trenutno teška.

“Sa zemljama zapadnog Balkana, našim najbližim partnerima i budućim članicama EU, zajedno ćemo još jače odgovoriti na izazove s kojima smo svi suočeni, a koji su posljedica ruske agresije na Ukrajinu”, rekao je on.

Inače, kako su “Nezavisne novine” među prvima pisale, Njemačka planira oživljavanje Berlinskog procesa, a Šolc je nakon stupanja na dužnost zvanično najavio da na jesen planira pozvati sve zemlje učesnice na samit u Berlin.

Briselski mediji javljaju da će biti organizovan i poseban samit EU i zemalja zapadnog Balkana, i to prvi put u jednoj od  zemalja zapadnog Balkana, najvjerovatnije u Sjevernoj Makedoniji. Do tada se od zemalja regiona očekuje da naprave iskorak u reformama, kako bi se ubrzao

Džaferović i Gutereš razgovarali o Dejtonskom sporazumu

Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, na marginama zasjedanja Generalne skupštine UN razgovarao je s Antonijem Guterešom, generalnim sekretarom UN, o implementaciji Dejtonskog sporazuma, saopšteno je iz Predsjedništva.

Kako je saopšteno, Džaferović je istakao da bi bilo dobro da Savjet bezbjednosti UN usvoji rezoluciju o EUFOR-u, ali je ponovio da, ukoliko neka od stalnih članica eventualno uloži veto, međunarodne vojne snage imaju mandat da budu prisutne u BiH, na osnovu Dejtonskog sporazuma i ranijih odluka institucija BiH. njihov evropski put.

Politika

CRNADAK UPOZORAVA: “Tolerisanje napada dovelo je do haosa – promjene trebaju odmah!”

On je poručio da nema predaje, jer promjene nam trebaju odmah!

Šef Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Igor Crnadak, oštro je kritikovao reakciju institucija nakon napada na gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića, ističući da je odgovor mizeran.

– Evo sačekao sam da prođe 24 sata, odgovor institucija na napad na gradonačelnika Banjaluke je mizeran – rekao je on, te dodaje

– Upravo ovakvo tolerisanje verbalnih napada na opoziciju i uništavanje imovine dovelo je do toga da smo postali glineni golubovi – rekao je on.

On je poručio da nema predaje, jer promjene nam trebaju odmah!

Nastavi čitati

Politika

JOVICA RADULOVIĆ: Režim u panici – napad na Stanivukovića pokazuje SLABOST VLASTI

Vršilac dužnosti predsjednika SDS-a, Jovica Radulović, poručio je da je napad na gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića „užasavajući čin koji pokazuje paniku i slabost režima“. Radulović ističe da prethodnih dana, zbog intenzivnog rada na prikupljanju dokaza o, kako navodi, „brutalnoj izbornoj krađi“ u Doboju, Zvorniku i Laktašima, nije ranije reagovao na napad koji je, prema informacijama, počinio izvjesni Igor Arsenić.

„Taj napad i prijetnje odraz su panike i slabosti režima. Jaki nikada ne prijete i ne posežu za silom. Mnogo su nervozni ovih dana – samo bijes ne treba da iskaljuju na drugima nego na sebi. Oni su isključivi krivci za uništeno društvo i to im je rekao i narod“, poručio je Radulović.

Naglašava da SDS i opozicija neće biti zastrašeni.

„Niti će nas zaustaviti, niti će nas uplašiti njihov primitivizam i zadnji trzaji – ni Draška, ni nas iz Srpske demokratske stranke, ni bilo koga iz opozicije. Idemo dalje, do pobjede“, zaključio je Radulović.

SDS navodi da će nastaviti iznositi dokaze o izbornim neregularnostima i da ih napadi neće skrenuti sa tog puta.

Nastavi čitati

Politika

GDJE JE ZORAN TEGELTIJA? SUMNJIVE RADNJE U UIO BIH: Pismo stiglo i Tužilaštvu BiH

Na adresu Tužilaštvu BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu BiH, te Komisije za borbu protiv korupcije PSBiH juče je stiglo još jedno pismo o alarmantnom i haotičnom stanju u Upravi za indirektno oporezivanje BiH, saznaje Raport.

Dok Tužilaštvo BiH i SIPA šute i ne preduzimaju ništa po alarmantnim navodima grupe radnika jedne od najvažnijih poreskih institucija od posebnog značaja za finansijsku stabilnost države, Komisija za borbu protiv korupcije na sutrašnjoj sjednici u Sarajevu trebala bi otvoriti temu o skandaloznim navodima o dešavanjima u UIOBiH.

Raport je već pisao o sadržaju prvog pisma iz UIOBiH pristiglog u državne nadležne institucije u kojima se ukazuje na to da direktor UIO Zoran Tegeltija duže od dva mjeseca ne dolazi na posao zbog, kako su naveli, navodne saobraćajne nesreće, te da je sporno i upitno što je za potpisnika svih dokumenata odredio šefa svog kabineta Milorada Đurđevića, za kojega se tvrdi da nije kompetentan za poslove koje mu je Tegeltija povjerio, te da je na taj način ugrožena i UIO i BiH.

Navodi o reketaškim timovima

U novom pismu koje je stiglo pred državne institucije sada se ukazuje na konkretne koruptivne radnje, nepotizam i sukob interesa u UIO BiH.

U pismu se sada, osim Đurđevića, navode i imena Gorana Gajića i Maje Romanić, uz tvrdnje da su u pitanju osobe ‘bez stručnih znanja’ i sa ‘kupljenim diplomama’, te članovi SNSD-a koje optužuju za nezakonitosti i samovolju. Za Đurđevića i Gajića se navodi i da su kumovi Zorana Tegeltije.

“Napravili su jedan opšti haos u čitavoj Upravi, premještaju stručne carinike bez razloga i zakonskog osnova praveći svoje reketaške ekipe po carinskim ispostavama i graničnim prelazima, dovodeći svoje nestručne kadrove izvan UIO dajući im ugovore o radu, a onda su se dohvatili raspisivanja konkursa u Sektoru carina i trgovanja radnim mjestima kako bi im riješili radni status, u čemu glavnu ulogu ima Goran Marinković sa Miloradom Đurđevićem, Goranom Gajićem i Majom Romanić, i to zna čitava UIO osim nadležnih organa koji to trebaju istražiti i procesuirati”, stoji između ostalog u obimnom pismu iz UIOBiH.

Kao ključni akter unutar strukture koju opisuju, autori pisma izdvajaju dugogodišnjeg šefa Carinske ispostave Banja Luka i sadašnjeg rukovodioca carinskih poslova Gorana Marinkovića.

Opisuju ga kao centralnu figuru svih planiranja, premještanja i kontrole kadrova u Sektoru carina, uključujući i formiranje ‘reketaških timova’ na graničnim prelazima.

“Glavni reketaš kome se mora donositi novac koji potiče iz koruptivnih radnji sa graničnih prelaza je Goran Marinković, i ko ne prihvata uslove koje mu odredi bude premješten na druge poslove zbog potreba službe, a rješenje potpisuje Milorad Đurđević, šef kabineta.

Šef Odsjeka za carinske poslove Goran Marinković je uvezan sa fiktivnim firmama registrovanim u BiH (vlasnik i direktor su nedostupni), špediterima i licima koja rade preko tih firmi organizovano, preko kojih se uvoze putnička motorna vozila u BiH, koja imaju registrovane firme u inostranstvu (Holandija, Češka i Slovenija) i na te firme izdaju lažne i falsifikovane fakture sa lažnim izjavama da su vozila EU porijekla, što dobro naplaćuju i za to uzimaju novac (prodaju fakture), čime umanjuju uvoznu vrijednost svakog uvezenog vozila, izbjegavaju plaćanje carine i umanjuju poresku osnovicu do četiri puta i više kako bi manje platili PDV-a pri uvozu vozila, čime se nanosi milionska šteta budžetu Bosne i Hercegovine”, stoji u pismu.

Rodbinsko stranačke mreže, spominju i Dodika

Dalje se ističe da se po svakom uvezenom automobilu dio novca redovno nosi Goranu Marinkoviću kako ne bi slao naknadnu carinsku kontrolu kao šef Odsjeka za carinske poslove i kako ne bi slao falsifikovane fakture sa izjavama da su uvezena vozila EU porijekla zbog neplaćanja carine na provjeru u zemlje izvoznice, jer bi odgovor bio da takve fakture ne postoje u zemlji izvoznici, već da su fakture izdate sa mnogostruko većom vrijednošću vozila i morala bi se vršiti naknadna naplata carine i PDV-a.

“Kada poreska kontrola i ode u kontrolu tih uvozničkih firmi preko kojih se uvoze motorna vozila, vlasnik i direktor su nedostupni, nema dokumentacije, a posao su već odradili i ista takva druga firma je već registrovana i stavljena u funkciju i uzimanje para na štetu budžeta se nastavlja. Ko se od carinika usprotivi ovim licima što uvoze motorna vozila na navedeni način i špediterima koji su u to uključeni i pokuša da povećava vrijednost uvezenih vozila kako bi naplatio stvarnu vrijednost uvoznih dadžbina, oni preko Gorana Marinkovića, koji to sve pokriva zbog ličnih interesa i koruptivnih radnji, odmah takvog carinika premještaju iz carinske ispostave i graničnog prelaza na druge nebitne poslove zbog potreba službe”, pojašnjava se u pismu.

Značajan dio pisma bavi se navodima da Tegeltija mjesecima faktički ne dolazi na posao, nakon povreda za koje, prema navodima zaposlenih, ‘nije jasno kako su nastale’.

U pismu stoji da se UIO ‘vodi kao privatna firma’, da su zaposleni izloženi zastrašivanju i disciplinskim postupcima te da se organizacione jedinice kontrolišu preko rodbinsko stranačkih mreža.

“Milorad Đurđević je sin Mihajla Đurđevića, koji je sa Savom Antonićem vlasnik kompanije Venera DOO, Banja Luka, a koji su prijatelji i kumovi Zorana Tegeltije i poznati tajkuni Milorada Dodika koji godinama dobijaju tendere od Vlade Republike Srpske i mnogih ministarstava. U poresku i carinsku kontrolu porodične firme Venera DOO, Banja Luka, po nalogu Đurđevića i Marinkovića idu podobni inspektori koji moraju da daju nalaz da je sve u redu i na taj način pokrivaju sve nepravilnosti.

U Sektoru poreza imaju grupu poreskih inspektora koji idu u kontrole poreskih obveznika i sačinjavaju zapisnike o kontrolama u kojima obračunavaju velike iznose poreskih obaveza bez zakonskog i pravnog osnova kako bi obveznici morali pisati žalbe i kako bi se morali javljati onima koji te žalbe rješavaju i navedenim licima iz najbližeg Tegeltijinog okruženja da im se žalbe usvoje, a to sve ima svoju cijenu.

Kada se dogovore, žalbe se usvajaju, rješenja tih inspektora se poništavaju i vraćaju na ponovni postupak i ponovnu kontrolu, samo što sad u kontrolu ide druga grupa inspektora koji se zovu brisači, i ovi inspektori po nalogu utvrđuju višestruko manje iznose obaveza, odnosno milionski iznosi ili iznosi u stotinama hiljada se u ponovnim postupcima smanjuju na nekoliko desetina ili nekoliko hiljada maraka”, navodi se u pismu iz UIOBiH.

Autori posebno naglašavaju navodni slučaj zapošljavanja Marinkovićevog sina Srđana u CI Gradiška, za kojeg navode da ga je ‘otac ispitivao na konkursu, ocjenjivao i pripremao pitanja’.

Sporni ugovor o najmu vozila

U pismu se opisuje i višemilionski ugovor iz 2025. godine, u kojem je UIO iznajmila 95 vozila od šest rent a car kompanija na period od četiri godine, uz prethodno plaćanje više od pet miliona KM.

“Direktor Zoran Tegeltija je u 2025. godini sa šest rent a car kuća sklopio ugovore o najmu 95 motornih vozila na četiri godine i za to je UIOBiH unaprijed platila više od pet miliona maraka, a nakon četiri godine sva vozila se vraćaju tim rent a car kućama, što je očigledan primjer štetnog ugovora i posla u čijoj pozadini su se odvijale koruptivne radnje, i vlasnici tih rent a car kuća su u bliskim odnosima sa direktorom Tegeltijom i njegovim najbližim saradnicima Miloradom Đurđevićem i Goranom Marinkovićem.

U ovom poslu će dobro profitirati Zoran Tegeltija i vlasnici rent a car kuća, a u vezi ovog nezakonitog posla i njegove realizacije na ovakav nezakonit način svoje primjedbe je dala i državna revizija Bosne i Hercegovine”, ističu u pismu iz UIOBiH.

Autori pisma traže da Komisija za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma PSBiH najozbiljnije razmotri ove složene probleme kojim se ugrožava rad i funkcionisanje Uprave za indirektno oporezivanje, koja ima više od 2600 radnika i dovodi u pitanje finansijska stabilnost i punjenje budžeta Bosne i Hercegovine.

“Čime se dovodi u pitanje i funkcionisanje svih drugih državnih institucija, te da donese odgovarajuće zaključke i uputi inicijativu za smjenu Zorana Tegeltije sa mjesta direktora UIO i da Savjet ministara BiH imenuje VD direktora do raspisivanja novog konkursa za direktora UIO”, zaključuje se u pismu pristiglom Tužilaštvu BiH, SIPA i Komisiji za borbu protiv korupcije PDPSBiH od anonimnih radnika UIOBiH.

Nastavi čitati

Aktuelno