Connect with us

Politika

Brisel pojačava pritisak na Balkan

EU će u narednom periodu povećati pritisak na zemlje zapadnog Balkana da se pridruže evropskoj spoljnoj politici, saznaju “Nezavisne novine”.

Prevedeno na običan jezik, pritisak će biti na Srbiju i Republiku Srpsku da promijene svoj stav prema Rusiji i pruže jaču podršku Ukrajini.  Istovremeno, očekuje se pritisak i na Prištinu da pokaže volju za kompromisom s Beogradom.

Analitičari, naime, smatraju da rat ulazi u kritičnu fazu i žele da unutar Evrope bude postignut jedinstven stav prema Ukrajini. S tim u vezi, pritisak je i na članice EU, pa je Evropska komisija zaprijetila i Mađarskoj da će uskratiti sedam milijardi evra sredstava toj zemlji.

Iza kulisa, Mađarska je pristala na sve reforme koje je tražila EU kako bi izbjegla ove sankcije, koje su omogućene prvi put primjenom mehanizma za sankcije EU za nesprovođenje reformi.

Iako formalno gledano mađarski stav prema Rusiji nije u ovom mehanizmu, analitičari smatraju da su sankcije barem djelimično motivisane traženjem od Mađarske da omekša svoju podršku Rusiji i jače se angažuje na strani Ukrajine.

“Nezavisne novine” su nedavno pisale da su Emanuel Makron, predsjednik Francuske, i Olaf Šolc, kancelar Njemačke, svoje specijalne izaslanike poslali na Balkan da pojačaju pritisak da sve zemlje regiona usklade svoje politike s politikom EU, a rat u Ukrajini je poslužio kao katalizator za evropske integracije regiona.

Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, juče je za RTS indirektno potvrdio da bi moglo doći i do uskraćivanja sredstava pojedinim zemljama, ali ih nije imenovao.

“Ne možete da pomognete jednima, nego morate da pomognete svima, i to sam dogovorio s Edijem Ramom da zajednički istupimo s tim stavom”, rekao je Vučić za RTS.

Kako RTS saznaje iz izvora bliskih EU u Njujorku, veliki su pritisci i očekivanja od Srbije da se odmah pridruži sankcijama protiv Rusije. Kako se navodi, evropski zvaničnici su to tražili od Vučića.

Žozef Borel, visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost, održao je juče sastanak s liderima zapadnog Balkana na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

Sastanku su, osim Vučića, prisustvovali Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, Dritan Abazović, premijer Crne Gore, Edi Rama, premijer Albanije, Dimitar Kovačevski, premijer Sjeverne Makedonije, i Vjosa Osmani, predsjednica samoproglašenog Kosova. Prisutan je bio i Miroslav Lajčak, specijalni predstavnik EU za zapadni Balkan.

Iz Evropske službe za spoljne poslove juče su saopštili da se radilo o neformalnom sastanku koji se inače održava dvaput godišnje, a da je fokus ovog razgovora bio globalni i regionalni uticaj rata u Ukrajini, koji su nazvali ilegalnim i neisprovociranim.

“Diskusija se vodila o tome kako se zajedno suočiti s razornim posljedicama rata na cijene hrane i energenata, kao i na stabilnost i bezbjednost u Evropi i globalno. Visoki predstavnik Borel je podvukao spremost EU da zapadnom Balkanu pruži pojačanu energetsku bezbjednost i da se spriječe hibridne prijetnje, uključujući manipulacije stranih subjekata u području sajbera i manipulisanja informacijama”, naglašeno je.

O sastanku se juče oglasio i Borel na Twitteru, poručivši da su vremena trenutno teška.

“Sa zemljama zapadnog Balkana, našim najbližim partnerima i budućim članicama EU, zajedno ćemo još jače odgovoriti na izazove s kojima smo svi suočeni, a koji su posljedica ruske agresije na Ukrajinu”, rekao je on.

Inače, kako su “Nezavisne novine” među prvima pisale, Njemačka planira oživljavanje Berlinskog procesa, a Šolc je nakon stupanja na dužnost zvanično najavio da na jesen planira pozvati sve zemlje učesnice na samit u Berlin.

Briselski mediji javljaju da će biti organizovan i poseban samit EU i zemalja zapadnog Balkana, i to prvi put u jednoj od  zemalja zapadnog Balkana, najvjerovatnije u Sjevernoj Makedoniji. Do tada se od zemalja regiona očekuje da naprave iskorak u reformama, kako bi se ubrzao

Džaferović i Gutereš razgovarali o Dejtonskom sporazumu

Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, na marginama zasjedanja Generalne skupštine UN razgovarao je s Antonijem Guterešom, generalnim sekretarom UN, o implementaciji Dejtonskog sporazuma, saopšteno je iz Predsjedništva.

Kako je saopšteno, Džaferović je istakao da bi bilo dobro da Savjet bezbjednosti UN usvoji rezoluciju o EUFOR-u, ali je ponovio da, ukoliko neka od stalnih članica eventualno uloži veto, međunarodne vojne snage imaju mandat da budu prisutne u BiH, na osnovu Dejtonskog sporazuma i ranijih odluka institucija BiH. njihov evropski put.

Related Topics:

Politika

STANIVUKOVIĆ O DODIKU “Ne postoje dobri i loši, kulturni i nekulturni narodi – POSTOJE SAMO TAKVI POJEDINCI”

Predsjednik Pokreta Sigurna Srpska poručio je danas da se narod Republike Srpske ne može poistovjećivati sa pojedincima koji svojim ponašanjem sramote funkcije koje obavljaju i vrijednosti koje bi trebalo da predstavljaju.

– Ne postoje dobri i loši, kulturni i nekulturni narodi – postoje samo takvi pojedinci. Predsjednik treba da bude personifikacija svog naroda, njegove kulture, mjere i dostojanstva, ali danas gledamo čovjeka koji više ne predstavlja ni funkciju koju je obavljao, ni narod u čije ime govori – istakao je predsjednik Pokreta Sigurna Srpska.

On je naglasio da primtivizam, prostakluk i vrijeđanje nisu ono što opisuje naš narod, već da je to odraz politike koja godinama opstaje na podjelama, mržnji i sukobima.

– Niko nema pravo da čitave narode naziva “prevarantima” i “lažovima”, niti da govori da nečija hrana “smrdi” ili da su mjesta gdje ti ljudi žive manje vrijedna. Naš narod nije takav. Banjaluka nije takva. Republika Srpska nije takva. Mi nismo narod koji ne zna razgovarati, koji tjera ambasadore i ministre, koji vrijeđa druge ljude. Mi smo narod koji zna šta znači obraz, kultura i poštovanje – naglasio je on.

Dodao je da mu je žao što su godinama oni koji su na vlasti predstavljali narod kao primitivce i divljake, dok su istovremeno uživali u privilegijama i luksuzu.

– Vrijeme je da se završi era uvreda i podjela. Nećemo ćutati dok nas sramote u naše ime, jer dosta je bilo straha i ćutanja. Došlo je vrijeme da se uspravimo, da pogledamo jedni druge u oči i kažemo da smo bolji od ovoga. Neka se napokon čuje glas normalne, pristojne većine – poručio je predsjednik Pokreta Sigurna Srpska.

Nastavi čitati

Politika

SVE PREPREKE NA ODRŽAVANJU IZBORA OTKLONJENE: Građani Srpske 23. novembra biraju predsjednika

Kancelarija za razmatranje žalbi Bosne i Hercegovine odbila je žalbu “TOP TLS d.o.o.” vezanu za usluge transporta izbornog materijala.

Centralna izborna komisija je ovu javnu nabavku pokrenula vezano za prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske, a zbog nedostatka kvoruma sjednica Kancelarije nije održana ranije.

Nakon toga je Centralna izborna komisija uputila urgenciju, jer bi svako dalje odlaganje moralo pomjeriti aktivnosti na sprovođenju izbora.

To znači da će kompanija Optimus Global Logistika d.o.o. Sarajeva transportovati izborni materijal, prenosi Avaz.

Prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske održavaju se naredne sedmice u nedjelju.

Nastavi čitati

Politika

BOŽOVIĆ: Kad Dodik nešto kaže – URADI SUPROTNO, njegova riječ vrijedi koliko i led na suncu

Visoki funkcioner Srpske demokratske stranke Marinko Božović poručio je putem društvene mreže X da riječ predsjednika SNSD-a Milorada Dodika “vrijedi onoliko koliko led može opstati na suncu”.

„Кada Dodik nešto javno kaže, znajte da misli i radi suprotno. Praksa je pokazala da njegova riječ vrijedi i da je se drži onoliko dugo koliko led može ostati na suncu“, napisao je Božović.

On je podsjetio na niz kontradiktornih izjava Milorada Dodika:

„Od ‘Neće biti izbora’, do ‘Pitanje imovine je završeno u Dejtonu’. Posle govora u Istočnom Sarajevu, na njega su skočili svi, a najviše Bošnjaci. Pročitan pokušaj da na toj retorici dobije nekoliko poena. Opet bi svima podvukao – braćo Srbi, u pamet!“, poručio je Božović.

Nastavi čitati

Aktuelno