Connect with us

Politika

Brisel pojačava pritisak na Balkan

EU će u narednom periodu povećati pritisak na zemlje zapadnog Balkana da se pridruže evropskoj spoljnoj politici, saznaju “Nezavisne novine”.

Prevedeno na običan jezik, pritisak će biti na Srbiju i Republiku Srpsku da promijene svoj stav prema Rusiji i pruže jaču podršku Ukrajini.  Istovremeno, očekuje se pritisak i na Prištinu da pokaže volju za kompromisom s Beogradom.

Analitičari, naime, smatraju da rat ulazi u kritičnu fazu i žele da unutar Evrope bude postignut jedinstven stav prema Ukrajini. S tim u vezi, pritisak je i na članice EU, pa je Evropska komisija zaprijetila i Mađarskoj da će uskratiti sedam milijardi evra sredstava toj zemlji.

Iza kulisa, Mađarska je pristala na sve reforme koje je tražila EU kako bi izbjegla ove sankcije, koje su omogućene prvi put primjenom mehanizma za sankcije EU za nesprovođenje reformi.

Iako formalno gledano mađarski stav prema Rusiji nije u ovom mehanizmu, analitičari smatraju da su sankcije barem djelimično motivisane traženjem od Mađarske da omekša svoju podršku Rusiji i jače se angažuje na strani Ukrajine.

“Nezavisne novine” su nedavno pisale da su Emanuel Makron, predsjednik Francuske, i Olaf Šolc, kancelar Njemačke, svoje specijalne izaslanike poslali na Balkan da pojačaju pritisak da sve zemlje regiona usklade svoje politike s politikom EU, a rat u Ukrajini je poslužio kao katalizator za evropske integracije regiona.

Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, juče je za RTS indirektno potvrdio da bi moglo doći i do uskraćivanja sredstava pojedinim zemljama, ali ih nije imenovao.

“Ne možete da pomognete jednima, nego morate da pomognete svima, i to sam dogovorio s Edijem Ramom da zajednički istupimo s tim stavom”, rekao je Vučić za RTS.

Kako RTS saznaje iz izvora bliskih EU u Njujorku, veliki su pritisci i očekivanja od Srbije da se odmah pridruži sankcijama protiv Rusije. Kako se navodi, evropski zvaničnici su to tražili od Vučića.

Žozef Borel, visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost, održao je juče sastanak s liderima zapadnog Balkana na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

Sastanku su, osim Vučića, prisustvovali Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, Dritan Abazović, premijer Crne Gore, Edi Rama, premijer Albanije, Dimitar Kovačevski, premijer Sjeverne Makedonije, i Vjosa Osmani, predsjednica samoproglašenog Kosova. Prisutan je bio i Miroslav Lajčak, specijalni predstavnik EU za zapadni Balkan.

Iz Evropske službe za spoljne poslove juče su saopštili da se radilo o neformalnom sastanku koji se inače održava dvaput godišnje, a da je fokus ovog razgovora bio globalni i regionalni uticaj rata u Ukrajini, koji su nazvali ilegalnim i neisprovociranim.

“Diskusija se vodila o tome kako se zajedno suočiti s razornim posljedicama rata na cijene hrane i energenata, kao i na stabilnost i bezbjednost u Evropi i globalno. Visoki predstavnik Borel je podvukao spremost EU da zapadnom Balkanu pruži pojačanu energetsku bezbjednost i da se spriječe hibridne prijetnje, uključujući manipulacije stranih subjekata u području sajbera i manipulisanja informacijama”, naglašeno je.

O sastanku se juče oglasio i Borel na Twitteru, poručivši da su vremena trenutno teška.

“Sa zemljama zapadnog Balkana, našim najbližim partnerima i budućim članicama EU, zajedno ćemo još jače odgovoriti na izazove s kojima smo svi suočeni, a koji su posljedica ruske agresije na Ukrajinu”, rekao je on.

Inače, kako su “Nezavisne novine” među prvima pisale, Njemačka planira oživljavanje Berlinskog procesa, a Šolc je nakon stupanja na dužnost zvanično najavio da na jesen planira pozvati sve zemlje učesnice na samit u Berlin.

Briselski mediji javljaju da će biti organizovan i poseban samit EU i zemalja zapadnog Balkana, i to prvi put u jednoj od  zemalja zapadnog Balkana, najvjerovatnije u Sjevernoj Makedoniji. Do tada se od zemalja regiona očekuje da naprave iskorak u reformama, kako bi se ubrzao

Džaferović i Gutereš razgovarali o Dejtonskom sporazumu

Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, na marginama zasjedanja Generalne skupštine UN razgovarao je s Antonijem Guterešom, generalnim sekretarom UN, o implementaciji Dejtonskog sporazuma, saopšteno je iz Predsjedništva.

Kako je saopšteno, Džaferović je istakao da bi bilo dobro da Savjet bezbjednosti UN usvoji rezoluciju o EUFOR-u, ali je ponovio da, ukoliko neka od stalnih članica eventualno uloži veto, međunarodne vojne snage imaju mandat da budu prisutne u BiH, na osnovu Dejtonskog sporazuma i ranijih odluka institucija BiH. njihov evropski put.

Politika

JOŠ JEDAN POKUŠAJ! Sjednica Savjeta ministara u ponedeljak

Savjet ministara BiH trebao bi održati novu sjednicu u ponedjeljak 8. decembra u 12.00 časova

Iz Savjeta ministara su naveli da će dnevni red dostaviti naknadno. Podsjetimo, Savjet ministara BiH juče nije održao sjednicu jer nije postignut konsenzus o predloženom dnevnom redu.

Za usvajanje dnevnog reda nisu glasali ministri iz SNSD-a, ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac, te zamjenik civilnih poslova Marijana Mojić koja je prisustvovala juče sjednici na kojoj je oboren dnevni red jer nije prisustvovala ministar.

Savjet ministara BiH juče je trebalo razmatrati nacrte zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH, te o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu BiH, kao i Prijedlog odluke o formiranju Kancelarije glavnog pregovarača BiH sa Evropskom unijom, kao prioritete na EU putu, ključne za usvajanje pregovaračkog okvira za Bi H.

Glas Srpske

Nastavi čitati

Politika

STANIVUKOVIĆ NAKON SASTANKA SA FLEMINGOM “Političke tenzije nikome ne donose dobit”

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković održao je danas sastanak sa Markom Flemingom, direktorom Kancelarije u Birou za evropska i evroazijska pitanja Stejt departmenta, na kojem je razgovarano o aktuelnoj političkoj situaciji u BiH i Republici Srpskoj, kao i o značaju stabilnosti za razvoj društva.

Stanivuković ističe da je stabilnost ključni preduslov za funkcionisanje institucija, privredni rast i poboljšanje životnog standarda građana, te da međunarodni partneri očekuju odgovoran pristup i smirivanje tenzija.

– „Razgovarali smo o aktuelnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini i Republici Srpskoj, te o važnosti stabilnosti kao preduslova za normalno funkcionisanje institucija, ekonomski razvoj i bolji život svih građana. Posebno sam istakao da političke tenzije i krize nikome ne donose dobit, te da je odgovorna politika, uz poštovanje Ustava i dijalog, jedini put za napredak“ – rekao je Stanivuković.

Naglašava da strane investicije, uključujući i američke, dolaze samo u sredine koje nude sigurnost i uređen sistem.

– „Upravo zato je naš fokus da gradimo stabilnost, a ne da o njoj deklarativno govorimo. Razgovor je bio otvoren, konkretan i u interesu svih građana naše zemlje“ – zaključio je gradonačelnik Banjaluke.

Kako navodi, ovakvi sastanci su važni za jačanje međunarodnih veza i stvaranje povoljnije političke i ekonomske klime u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini.

Nastavi čitati

Politika

Đokić “AKO STRUJA NE POSKUPI, prijeti totalni kolaps sistema”

Poskupljenje električne energije naredne godine u Srpskoj je gotovo izvjesno.

Potvrdio je ovo Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva Republike Srpske, nakon posjete Gacku, gdje se sa generalnim direktorom “Elektroprivrede Republike Srpske”, Lukom Petrovićem, obišao Rudnik i termoelektranu (RITE) Gacko i sastao se sa rukovodstvom tog javnog preduzeća. Pojasnio je da je razlog poskupljenju struje taj što su povećani troškovi poslovanja preduzeća u elektroenergetskom sektoru Srpske.

– Troškovi poslovanja su konstantno u porastu, svake godine su veći, i dovode ovaj sistem u stanje da pri troškovima koje imaju i realnom rastu tih troškova sami ne mogu pronalaziti rješenja nego moraju potezati za drugim mjerama.

Oni su podnijeli zahtjev za promjenama cijena. U narednom periodu politika Vlade RS je da mora ostati najniža, najpovoljnija i najpristupačnija cijena svim našim potrošačima u Republici Srpskoj u odnosu na ostale u regionu – kazao je Đokić.
Na pitanje novinara da li to znači da mora doći do poskupljenja struje u Srpskoj, Đokić je rekao:

– Do poskupljenja će vjerovatno doći. Ne možemo u ovom času reći, jer to nije pitanje na stolu da se danas razmatra, ali očito je da će doći do povećanja, jer ti troškovi kontinuirano rastu i rasli su i prethodnih godina i na to se nije obraćala pažnja.

Zahtjeva nema
Odgovarajući na pitanje o kolikom poskupljenju struje je riječ, Đokić je kazao da to ne može odgovoriti jer zasad ima na stolu samo ono što je ranije objavio regulator i ERS.

– Bila je najava da će taj zahtjev biti podnesen. Trenutno ga nema – tvrdi Đokić.

Resorni ministar je poručio da će se morati ići u smanjenje svih troškova poslovanja elektroenergetskih preduzeća gdje se na to može uticati, te je zatražio solidarnost javnosti po tom pitanju.

– Mi smo nastojali da maksimalnim iskorištavanjem postojećeg resursa zaštitimo i građane i privredu da cijene rastu, ali očito je došao trenutak kada to više ne možemo na taj način obezbijediti.

Ili ćemo to uraditi ili ćemo u suprotnom ostati bez ovog sistema i doći će do potpunog zaustavljanja rada i ove termoelektrane, ali i one u Ugljeviku i do niza drugih poremećaja, a onda možemo doći u situaciju da moramo nabavljati energiju po daleko većim cijenama.

Mislim da svi moramo shvatiti trenutak – kazao je Đokić, prenose Nezavisne.

Traži odgovornost
Od rukovodstva RiTE Gacko, ali i ostalih u sistemu Elektroprivrede, očekuje da reaguju svjesno.

– Da budu što odgovorniji u svom poslu, tražim od njih da se više ne može tolerisati bilo koji trošak koji nastaje ili postoji a može se živjeti bez njega. To su troškovi kada se planiraju određene nabavke. Insistiram na tome – dodao je Đokić.

RITE Gacko ima prevelik broj radnika, ali nismo za otpuštanja
Resorni ministar je kazao da ogromni troškovi kada je u pitanju RiTE Gacko idu i na plate zaposlenih te je naveo da je broj radnika preveliki.

– Realno je daleko veći broj zaposlenih nego što su realne potrebe – poručio je Đokić.

Ipak, on dodaje da Vlada RS neće podržati nijednu mjeru koja se tiče otpuštanja radnika.

– Radnici se ne mogu otpuštati, ne mogu se bacati na ulicu. Oni koji su nekontrolisano, bez saglasnosti Vlade zapošljavali radnike u prethodnom periodu, moraju da odgovore zašto su to učinili i da preduzmu mjere koje mogu da se ti troškovi racionalizuju u narednom periodu – naglasio je Đokić, prenose Nezavisne.

Rekao je da svake godine u svakom kolektivu, pa i u RiTE Gacko postoje radnici koji idu redovno u penziju, ali da traži da ne bude zapošljavanja u istom broju u kojem su oni otišli u penziju već samo za ona radna mjesta koja su neophodna.

– Gacko je stari kolektiv. Zato u narednom periodu treba zanavljanje, ali znamo da to nije lako, nije lako stimulisati da se fakultetski obrazovani ljudi vrate u ovako male sredine – istakao je Đokić.

Maksim Skoko, v. d. direktora RiTE Gacko, istakao je da bez obzira na to što su sveli sve rashode na minimum, ovom preduzeću potrebni novi prihodi da bi nastavili da rade.

– To će se odraziti na građane u smislu cijene struje, ali u kojoj mjeri ne odlučuje RiTE Gacko. Ako bi ovo postrojenje stalo, onda bi cijene struje za građane bile višestruko veće – poručio je Skoko.

Luka Petrović, generalni direktor ERS-a, rekao je da će cijene struje prema građanima vjerovatno morati biti prefakturisane, jer termoelektrane traže da ERS koji od njih kupuje struju to plaća po većim cijenama.

– A mi da bi im povećali tu cijenu onda moramo to prefakturisati građanima ili privredi. Ako bi se na neki način mogle napraviti unutrašnje uštede, evo npr u RITE Gacko, i ne bude nikakvih novih zahtjeva, onda naravno da nema povećanja cijene struje za građane. U suprotnom će biti poskupljenja – rekao je Petrović.

On je istakao da sve informacije u vezi sa eventualno novom cijenom struje javnost treba da očekuje od Regulatorne komsije za energetiku.

Nezavisne

Nastavi čitati

Aktuelno