Connect with us

Politika

Brisel pojačava pritisak na Balkan

EU će u narednom periodu povećati pritisak na zemlje zapadnog Balkana da se pridruže evropskoj spoljnoj politici, saznaju “Nezavisne novine”.

Prevedeno na običan jezik, pritisak će biti na Srbiju i Republiku Srpsku da promijene svoj stav prema Rusiji i pruže jaču podršku Ukrajini.  Istovremeno, očekuje se pritisak i na Prištinu da pokaže volju za kompromisom s Beogradom.

Analitičari, naime, smatraju da rat ulazi u kritičnu fazu i žele da unutar Evrope bude postignut jedinstven stav prema Ukrajini. S tim u vezi, pritisak je i na članice EU, pa je Evropska komisija zaprijetila i Mađarskoj da će uskratiti sedam milijardi evra sredstava toj zemlji.

Iza kulisa, Mađarska je pristala na sve reforme koje je tražila EU kako bi izbjegla ove sankcije, koje su omogućene prvi put primjenom mehanizma za sankcije EU za nesprovođenje reformi.

Iako formalno gledano mađarski stav prema Rusiji nije u ovom mehanizmu, analitičari smatraju da su sankcije barem djelimično motivisane traženjem od Mađarske da omekša svoju podršku Rusiji i jače se angažuje na strani Ukrajine.

“Nezavisne novine” su nedavno pisale da su Emanuel Makron, predsjednik Francuske, i Olaf Šolc, kancelar Njemačke, svoje specijalne izaslanike poslali na Balkan da pojačaju pritisak da sve zemlje regiona usklade svoje politike s politikom EU, a rat u Ukrajini je poslužio kao katalizator za evropske integracije regiona.

Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, juče je za RTS indirektno potvrdio da bi moglo doći i do uskraćivanja sredstava pojedinim zemljama, ali ih nije imenovao.

“Ne možete da pomognete jednima, nego morate da pomognete svima, i to sam dogovorio s Edijem Ramom da zajednički istupimo s tim stavom”, rekao je Vučić za RTS.

Kako RTS saznaje iz izvora bliskih EU u Njujorku, veliki su pritisci i očekivanja od Srbije da se odmah pridruži sankcijama protiv Rusije. Kako se navodi, evropski zvaničnici su to tražili od Vučića.

Žozef Borel, visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost, održao je juče sastanak s liderima zapadnog Balkana na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

Sastanku su, osim Vučića, prisustvovali Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, Dritan Abazović, premijer Crne Gore, Edi Rama, premijer Albanije, Dimitar Kovačevski, premijer Sjeverne Makedonije, i Vjosa Osmani, predsjednica samoproglašenog Kosova. Prisutan je bio i Miroslav Lajčak, specijalni predstavnik EU za zapadni Balkan.

Iz Evropske službe za spoljne poslove juče su saopštili da se radilo o neformalnom sastanku koji se inače održava dvaput godišnje, a da je fokus ovog razgovora bio globalni i regionalni uticaj rata u Ukrajini, koji su nazvali ilegalnim i neisprovociranim.

“Diskusija se vodila o tome kako se zajedno suočiti s razornim posljedicama rata na cijene hrane i energenata, kao i na stabilnost i bezbjednost u Evropi i globalno. Visoki predstavnik Borel je podvukao spremost EU da zapadnom Balkanu pruži pojačanu energetsku bezbjednost i da se spriječe hibridne prijetnje, uključujući manipulacije stranih subjekata u području sajbera i manipulisanja informacijama”, naglašeno je.

O sastanku se juče oglasio i Borel na Twitteru, poručivši da su vremena trenutno teška.

“Sa zemljama zapadnog Balkana, našim najbližim partnerima i budućim članicama EU, zajedno ćemo još jače odgovoriti na izazove s kojima smo svi suočeni, a koji su posljedica ruske agresije na Ukrajinu”, rekao je on.

Inače, kako su “Nezavisne novine” među prvima pisale, Njemačka planira oživljavanje Berlinskog procesa, a Šolc je nakon stupanja na dužnost zvanično najavio da na jesen planira pozvati sve zemlje učesnice na samit u Berlin.

Briselski mediji javljaju da će biti organizovan i poseban samit EU i zemalja zapadnog Balkana, i to prvi put u jednoj od  zemalja zapadnog Balkana, najvjerovatnije u Sjevernoj Makedoniji. Do tada se od zemalja regiona očekuje da naprave iskorak u reformama, kako bi se ubrzao

Džaferović i Gutereš razgovarali o Dejtonskom sporazumu

Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, na marginama zasjedanja Generalne skupštine UN razgovarao je s Antonijem Guterešom, generalnim sekretarom UN, o implementaciji Dejtonskog sporazuma, saopšteno je iz Predsjedništva.

Kako je saopšteno, Džaferović je istakao da bi bilo dobro da Savjet bezbjednosti UN usvoji rezoluciju o EUFOR-u, ali je ponovio da, ukoliko neka od stalnih članica eventualno uloži veto, međunarodne vojne snage imaju mandat da budu prisutne u BiH, na osnovu Dejtonskog sporazuma i ranijih odluka institucija BiH. njihov evropski put.

Politika

STVARNO SE PRAVI “ENGLEZ”! “Srpska vodi višedecenijsku politiku NIŽIH CIJENA STRUJE”

Republika Srpska vodi višedecenijsku politiku nižih cijena električne enerije, koje su znatno povoljnije nego u FBiH i regionu, rekao je ministar energetike i rudarstva u Vladi Srpske Petar Đokić gostujući u Teleringu na RTRS-u.

On je poručio da Srpska posebnu pažnju posvećuje najugroženijim socijalnim kategorijama. Ističe da se Republika Srpska zbog izuzetno nepovoljne hidrološke godine morala okrenuti uvozu, te da je neophodno u narednom periodu preuzeti optimalne mjere kako bi se poboljšalo stanje u ovom sektoru.

– Mi smo vodili takvu politiku da bi energija bila dostupna našim građanim a po najpovoljnijim uslovima. Imamo registrovane brojne pojave izuzetno neracionalne potrošnje energije, ljudi je troše i prosipaju i troše zbog niske cijene. Moramo naći način da zaštitimo sve naše ugrožene potrošače one građane u stanju socijalne potrebe i one koji imaju malu potrošnju, mala primanja i na koje bi i najmanja promjena cijene uticala tdrastično, a one koji imaju prihode i troše mnogo više, oni treba da je plate po višim cijenama – rekao je Đokić.

RTRS

Nastavi čitati

Politika

TUČA LOKALNIH MOĆNIKA prelila se i na ulicu u I. Sarajevu

Kako BN saznaje, radi se o lokalnim funkcionerima i to odborniku SNSD Dejanu Šešelju i zamjeniku načelnika Istočno Novo Sarajevo Aleksandru Kostoviću iz Ujedinjene Srpske Nenada Stevandića.

Policijski službenici Policijske stanice Istočno Novo Sarajevo uručili su prekršajni nalog licu D.Š. iz Istočnog Novog Sarajeva, zbog učinjenog prekršaja iz člana 12. Zakona o javnom redu i miru Republike Srpske.

Navedeni je juče u Hilanadrskoj ulici, opština Istočno Novo Sarajevo, fizički napao lice A.К. iz Istočnog Novog Sarajeva. saopšteno je iz PU istočno Sarajevo.

Kako BN saznaje, radi se o lokalnim funkcionerima i to odborniku SNSD Dejanu Šešelju i zamjeniku načelnika Istočno Novo Sarajevo Aleksandru Kostoviću iz Ujedinjene Srpske Nenada Stevandića.

Kako saznajemo sve se odigralo u kasnim popodnevnim časovima u Hilandarskoj, kada je Dejan Šešelj udario pesnicom u lice Aleksandra Kostovića, koji se potom sklonio u obližnji butik.

Intervenisla je i policija i obojica lokalnih funkcionera su bila u stanici policije, gdje su saslušani, a Šešelju je uručen prekršajni nalog.

Ovo je inače obračun, koji se prelio sa nedavne sjednice lokalne skupštine kada se na društvenim mrežama pojavio snimak na kome se vidi kako Kostovića odvlače na drugu stranu,

Navodno i tu je došlo do obračuna između Kostovića (US) i Šešelja (SNSD), koji pripadaju vladajućim strankama na svim nivoima.

Zamjenik načelnika Aleksandar Kostović i odbornik Dejan Šešelj, nasrnuli su jedan na drugog na nedavnoj sjednici lokalnog parlamenta, a juče u Hilandarskoj se očito desio nastavak tog sukoba.

Nastavi čitati

Politika

NEŠKOVIĆ PORUČIO: samo NEODGOVORNA VLAST može kockati Reformskom agendom “724 miliona je 1.250 KM za SVAKOG RADNIKA I PENZIONERA”

Republika Srpska je u ovoj godini izgubila 724 miliona KM na propale projekte Rašida Serdarova i izgubljene arbitraže od ‘Viadukta’ i slovenačkog ‘Elektrogospodarstva’. Samo neodgovorna vlast može se kockati sa Reformskom agendom i rizikovati da drugi put izgubimo 108,5 miliona evra.

zjavio je ovo delegat u Klubu Srba Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i potpredsjednik SDS, Želimir Nešković.

– Ako ima nekih problema u tom dokumentu, nisu smjeli spavati dok ga ne usaglase, jer im je to posao i za to imaju previsoke plate – ocijenio je Nešković, nakon što je, na jučerašnjoj sjednici Savjeta ministara Bosne i Hercegovine, ponovo oboren Plan rasta, ključni dokument za pristup sredstvima Evropske unije koja su namijenjena zemljama Zapadnog Balkana.

Plan rasta su, podsjećamo, podržali svi prisutni ministri osim ministra spoljne trgovine Staše Košarca, dok se ministar finansija Srđan Amidžić, nije pojavio na sjednici.

– 724 izgubljena miliona zvuče ljudima apstraktno, ali to je 1.250 KM za svakog radnika i penzionera. To je trinaesta plata radnicima i dvije penzije penzionerima. I onda dodatno kažu – šta nas briga za puteve u Hercegovini, za elektromrežu, za rekonstrukciju željeznica. Planom rasta, prihvaćen je projekat izgradnje magistralnog puta Foča-Šćepan polje ukupne vrijednosti 200 miliona KM, od čega bi iz fondova EU bespovratno dobili 80 miliona KM. Takođe, prihvaćen je i projekat izgradnje magistralnogputa Sarajevo-Foča ukupne vrijednosti 300 miliona KM, od čega su sredstva EU 120 miliona KM – navodi Nešković.

Planom rasta, prema njegovim riječima, prihvaćen je i projekat pruge Doboj-Petrovo selo i Caparde Zvornik, čija je vrijednost 400 miliona, od čega bi čak 200 miliona bila sredstva EU, ali i obilaznica oko Banjaluke u vrijednosti od 320 miliona, od čega bi 128 miliona bilo iz sredstva EU.

– Kada izgubimo ova sredstva, ko će to nadoknaditi? Funkcioneri SNSD, o kojima ovih dana čitamo u slovenačkim medijima da su tamo iznijeli tri milijarde KM – kaže Nešković.

Republika Srpska, poručuje on, treba odgovorne i savjesne ljude, a ne “kleptokrate koji su je ekonomski i demografski uništili”.

– Ovo što rade narodu, uništavajući ekonomiju i budućnost, ravno je zločinu. Republika Srpska mora što prije ozdraviti, a osnovna pretpostavka za ozdravljenje jeste da kažemo zbogom kleptokratskoj vlasti – zaključio je potpredsjednik SDS Želimir Nešković.

Nastavi čitati

Aktuelno