Connect with us

Politika

Brisel pojačava pritisak na Balkan

EU će u narednom periodu povećati pritisak na zemlje zapadnog Balkana da se pridruže evropskoj spoljnoj politici, saznaju “Nezavisne novine”.

Prevedeno na običan jezik, pritisak će biti na Srbiju i Republiku Srpsku da promijene svoj stav prema Rusiji i pruže jaču podršku Ukrajini.  Istovremeno, očekuje se pritisak i na Prištinu da pokaže volju za kompromisom s Beogradom.

Analitičari, naime, smatraju da rat ulazi u kritičnu fazu i žele da unutar Evrope bude postignut jedinstven stav prema Ukrajini. S tim u vezi, pritisak je i na članice EU, pa je Evropska komisija zaprijetila i Mađarskoj da će uskratiti sedam milijardi evra sredstava toj zemlji.

Iza kulisa, Mađarska je pristala na sve reforme koje je tražila EU kako bi izbjegla ove sankcije, koje su omogućene prvi put primjenom mehanizma za sankcije EU za nesprovođenje reformi.

Iako formalno gledano mađarski stav prema Rusiji nije u ovom mehanizmu, analitičari smatraju da su sankcije barem djelimično motivisane traženjem od Mađarske da omekša svoju podršku Rusiji i jače se angažuje na strani Ukrajine.

“Nezavisne novine” su nedavno pisale da su Emanuel Makron, predsjednik Francuske, i Olaf Šolc, kancelar Njemačke, svoje specijalne izaslanike poslali na Balkan da pojačaju pritisak da sve zemlje regiona usklade svoje politike s politikom EU, a rat u Ukrajini je poslužio kao katalizator za evropske integracije regiona.

Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, juče je za RTS indirektno potvrdio da bi moglo doći i do uskraćivanja sredstava pojedinim zemljama, ali ih nije imenovao.

“Ne možete da pomognete jednima, nego morate da pomognete svima, i to sam dogovorio s Edijem Ramom da zajednički istupimo s tim stavom”, rekao je Vučić za RTS.

Kako RTS saznaje iz izvora bliskih EU u Njujorku, veliki su pritisci i očekivanja od Srbije da se odmah pridruži sankcijama protiv Rusije. Kako se navodi, evropski zvaničnici su to tražili od Vučića.

Žozef Borel, visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost, održao je juče sastanak s liderima zapadnog Balkana na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

Sastanku su, osim Vučića, prisustvovali Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, Dritan Abazović, premijer Crne Gore, Edi Rama, premijer Albanije, Dimitar Kovačevski, premijer Sjeverne Makedonije, i Vjosa Osmani, predsjednica samoproglašenog Kosova. Prisutan je bio i Miroslav Lajčak, specijalni predstavnik EU za zapadni Balkan.

Iz Evropske službe za spoljne poslove juče su saopštili da se radilo o neformalnom sastanku koji se inače održava dvaput godišnje, a da je fokus ovog razgovora bio globalni i regionalni uticaj rata u Ukrajini, koji su nazvali ilegalnim i neisprovociranim.

“Diskusija se vodila o tome kako se zajedno suočiti s razornim posljedicama rata na cijene hrane i energenata, kao i na stabilnost i bezbjednost u Evropi i globalno. Visoki predstavnik Borel je podvukao spremost EU da zapadnom Balkanu pruži pojačanu energetsku bezbjednost i da se spriječe hibridne prijetnje, uključujući manipulacije stranih subjekata u području sajbera i manipulisanja informacijama”, naglašeno je.

O sastanku se juče oglasio i Borel na Twitteru, poručivši da su vremena trenutno teška.

“Sa zemljama zapadnog Balkana, našim najbližim partnerima i budućim članicama EU, zajedno ćemo još jače odgovoriti na izazove s kojima smo svi suočeni, a koji su posljedica ruske agresije na Ukrajinu”, rekao je on.

Inače, kako su “Nezavisne novine” među prvima pisale, Njemačka planira oživljavanje Berlinskog procesa, a Šolc je nakon stupanja na dužnost zvanično najavio da na jesen planira pozvati sve zemlje učesnice na samit u Berlin.

Briselski mediji javljaju da će biti organizovan i poseban samit EU i zemalja zapadnog Balkana, i to prvi put u jednoj od  zemalja zapadnog Balkana, najvjerovatnije u Sjevernoj Makedoniji. Do tada se od zemalja regiona očekuje da naprave iskorak u reformama, kako bi se ubrzao

Džaferović i Gutereš razgovarali o Dejtonskom sporazumu

Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, na marginama zasjedanja Generalne skupštine UN razgovarao je s Antonijem Guterešom, generalnim sekretarom UN, o implementaciji Dejtonskog sporazuma, saopšteno je iz Predsjedništva.

Kako je saopšteno, Džaferović je istakao da bi bilo dobro da Savjet bezbjednosti UN usvoji rezoluciju o EUFOR-u, ali je ponovio da, ukoliko neka od stalnih članica eventualno uloži veto, međunarodne vojne snage imaju mandat da budu prisutne u BiH, na osnovu Dejtonskog sporazuma i ranijih odluka institucija BiH. njihov evropski put.

Related Topics:

Politika

PROTESTI U PODNOVLJU: Građani ustali protiv privatizacije Crkvenog brda i mogućeg ugrožavanja vodovoda

Danas su u Podnovlju kod Doboja održani protesti koji su okupili veliki broj građana, nezadovoljnih namjerom aktuelne lokalne vlasti da privatizuje dio gradskog zemljišta poznatog kao Crkveno brdo. Prema tvrdnjama mještana, riječ je o prostoru od izuzetne vrijednosti, idealnom za građevinsko zemljište, zbog čega strahuju da će biti ustupljen privatnim investitorima na štetu javnog interesa.

Dodatnu zabrinutost stvara činjenica da se u podnožju Crkvenog brda nalaze dva ključna vodozahvata za ovo područje, koja bi, kako ističu, mogla biti okružena solarnim panelima ukoliko planovi lokalne vlasti budu realizovani. Građani upozoravaju da bi to moglo ugroziti vodosnabdijevanje i predstavljati prijetnju po životnu sredinu.

Podršku protestima dao je i povjerenik Pokreta Sigurna Srpska iz Doboja, Aleksandar Simić, poručivši da je krajnje vrijeme da se stane u kraj zloupotrebama.

„Dosta je! Dosta je otimanja i uzurpiranja javnih resursa, dosta je ugrožavanja osnovnih sloboda, dosta je prijetnji, ucjena i laži“, poručio je Simić, ističući da se građani moraju zapitati u čijem interesu se donose odluke koje direktno utiču na njihovu imovinu, zdravlje i bezbjednost.

Simić je istakao da su protesti u Podnovlju tek početak borbe za očuvanje javnih dobara.

Nastavi čitati

Politika

DRINIĆ: Snijeg je izgovor, STRUJA JE PROBLEM!

Desetak centimetara snijega bilo je dovoljno da raskrinka nesposobnost razmaženih političkih funkcionera. Nespobni ste čak i da spinujete, i jadno je gledati te loše pokušaje, izjavio je generalni sekretar PSS, Nebojša Drinić.

„Umjesto što izmišljate da ste ‘zatrpani snijegom’, bolje bi bilo da priznate da je pola Banjaluke bez struje i da ljudi sjede u mraku, dok se za četvrto poskupljenje struje već uveliko priprema teren“, kaže on i dodaje:

„Kao i svake godine, ‘častićete’ građane Republike Srpske novim udarom na novčanik za novogodišnje i božićne praznike. U tome ste jedino dosljedni – da svoju bahatost i svoje promašaje prebacujete na leđa naroda“, navodi Drinić.

Politička je obaveza služiti narodu, kaže on, a ne zloupotrebljavati svaki oblak i svaku pahulju za jeftine poene.

„Snijeg u novembru nije nikakva novost, ali ljudi bez struje u 21. vijeku… To je već problem“, jasan je Drinić.

Nastavi čitati

Politika

NIKŠIĆ I ISAK POZIRAJU dok se pokušava razgovarati o aferi “SPENGAVANJE”

Predsjednik Vlade FBiH Nermin Nikšić i ministar unutrašnjih poslova Isak Ramo iskoristili su priliku da u federalnom Parlamentu poziraju za društvene mreže dok se u Predstavničkom domu pokušalo razgovarati o nelegalnim radnjama premijera i njegovom uplitanju u rad policijskih organa.

Dok je trajala “rasprava” o jednoj od afera u kojoj je jedan od aktera premijer, Isak je zamolio koleginicu da ga uslika sa Nikšićem, a fotografiju je kasnije iskoristio za Instagram.

Iako je sama tema “rasprave” na početku sjednice, koja nije održana jer dnevni red nije usvojen, zahtijevala ozbiljenost, aktere priče nije puno potresla.

Јedan od komentara snimka objavljenog na društvenim mrežama to je opisao riječima “lagani su”.

Hitna sjednica Predstavničkog doma Parlamenta FBiH nije održana, jer nije bilo dovoljno glasova za predloženi dnevni red kojim je traženo da se razmotri opravdanost sumnji o nelegalnim radnjama premijera Nikšića i njegovom uplitanju u rad entitetskih policijskih organa.

Hitnu sjednicu je tražila opozicija, odnosno klubovi poslanika SDA, DF-a i SBiH nakon što su u javnost dospjele SMS poruke pronađene u telefonu vršioca dužnosti direktora Federalne uprave policije Vahidina Munjića koje prema njihovim tvrdnjama, ukazuju na miješanje Nikšića i njegovih saradnika u istrage i kadrovska imenovanja unutar policijskih i javnih institucija.

Nastavi čitati

Aktuelno