Connect with us

Politika

Brisel pojačava pritisak na Balkan

EU će u narednom periodu povećati pritisak na zemlje zapadnog Balkana da se pridruže evropskoj spoljnoj politici, saznaju “Nezavisne novine”.

Prevedeno na običan jezik, pritisak će biti na Srbiju i Republiku Srpsku da promijene svoj stav prema Rusiji i pruže jaču podršku Ukrajini.  Istovremeno, očekuje se pritisak i na Prištinu da pokaže volju za kompromisom s Beogradom.

Analitičari, naime, smatraju da rat ulazi u kritičnu fazu i žele da unutar Evrope bude postignut jedinstven stav prema Ukrajini. S tim u vezi, pritisak je i na članice EU, pa je Evropska komisija zaprijetila i Mađarskoj da će uskratiti sedam milijardi evra sredstava toj zemlji.

Iza kulisa, Mađarska je pristala na sve reforme koje je tražila EU kako bi izbjegla ove sankcije, koje su omogućene prvi put primjenom mehanizma za sankcije EU za nesprovođenje reformi.

Iako formalno gledano mađarski stav prema Rusiji nije u ovom mehanizmu, analitičari smatraju da su sankcije barem djelimično motivisane traženjem od Mađarske da omekša svoju podršku Rusiji i jače se angažuje na strani Ukrajine.

“Nezavisne novine” su nedavno pisale da su Emanuel Makron, predsjednik Francuske, i Olaf Šolc, kancelar Njemačke, svoje specijalne izaslanike poslali na Balkan da pojačaju pritisak da sve zemlje regiona usklade svoje politike s politikom EU, a rat u Ukrajini je poslužio kao katalizator za evropske integracije regiona.

Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, juče je za RTS indirektno potvrdio da bi moglo doći i do uskraćivanja sredstava pojedinim zemljama, ali ih nije imenovao.

“Ne možete da pomognete jednima, nego morate da pomognete svima, i to sam dogovorio s Edijem Ramom da zajednički istupimo s tim stavom”, rekao je Vučić za RTS.

Kako RTS saznaje iz izvora bliskih EU u Njujorku, veliki su pritisci i očekivanja od Srbije da se odmah pridruži sankcijama protiv Rusije. Kako se navodi, evropski zvaničnici su to tražili od Vučića.

Žozef Borel, visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost, održao je juče sastanak s liderima zapadnog Balkana na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

Sastanku su, osim Vučića, prisustvovali Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, Dritan Abazović, premijer Crne Gore, Edi Rama, premijer Albanije, Dimitar Kovačevski, premijer Sjeverne Makedonije, i Vjosa Osmani, predsjednica samoproglašenog Kosova. Prisutan je bio i Miroslav Lajčak, specijalni predstavnik EU za zapadni Balkan.

Iz Evropske službe za spoljne poslove juče su saopštili da se radilo o neformalnom sastanku koji se inače održava dvaput godišnje, a da je fokus ovog razgovora bio globalni i regionalni uticaj rata u Ukrajini, koji su nazvali ilegalnim i neisprovociranim.

“Diskusija se vodila o tome kako se zajedno suočiti s razornim posljedicama rata na cijene hrane i energenata, kao i na stabilnost i bezbjednost u Evropi i globalno. Visoki predstavnik Borel je podvukao spremost EU da zapadnom Balkanu pruži pojačanu energetsku bezbjednost i da se spriječe hibridne prijetnje, uključujući manipulacije stranih subjekata u području sajbera i manipulisanja informacijama”, naglašeno je.

O sastanku se juče oglasio i Borel na Twitteru, poručivši da su vremena trenutno teška.

“Sa zemljama zapadnog Balkana, našim najbližim partnerima i budućim članicama EU, zajedno ćemo još jače odgovoriti na izazove s kojima smo svi suočeni, a koji su posljedica ruske agresije na Ukrajinu”, rekao je on.

Inače, kako su “Nezavisne novine” među prvima pisale, Njemačka planira oživljavanje Berlinskog procesa, a Šolc je nakon stupanja na dužnost zvanično najavio da na jesen planira pozvati sve zemlje učesnice na samit u Berlin.

Briselski mediji javljaju da će biti organizovan i poseban samit EU i zemalja zapadnog Balkana, i to prvi put u jednoj od  zemalja zapadnog Balkana, najvjerovatnije u Sjevernoj Makedoniji. Do tada se od zemalja regiona očekuje da naprave iskorak u reformama, kako bi se ubrzao

Džaferović i Gutereš razgovarali o Dejtonskom sporazumu

Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, na marginama zasjedanja Generalne skupštine UN razgovarao je s Antonijem Guterešom, generalnim sekretarom UN, o implementaciji Dejtonskog sporazuma, saopšteno je iz Predsjedništva.

Kako je saopšteno, Džaferović je istakao da bi bilo dobro da Savjet bezbjednosti UN usvoji rezoluciju o EUFOR-u, ali je ponovio da, ukoliko neka od stalnih članica eventualno uloži veto, međunarodne vojne snage imaju mandat da budu prisutne u BiH, na osnovu Dejtonskog sporazuma i ranijih odluka institucija BiH. njihov evropski put.

Related Topics:

Politika

KRESOJEVIĆ U BRISELU: Susret sa predsjednicom Evropskog parlamenta Robertom Meco­lom – „Diplomatija, a ne hazarderstvo, jača poziciju Republike Srpske“

Član Sigurne Srpske i narodni poslanik PDP-a, Bojan Kresojević, sastao se sa predsjednicom Evropskog parlamenta Robertom Mecom tokom trodnevne posjete Briselu u okviru Evropskog molitvenog doručka.

Kresojević je poručio da je posjeta bila prilika za razgovor sa brojnim evropskim parlamentarcima, kao i poslanicima nacionalnih parlamenata evropskih država, te da je posebno važno što je imao priliku da razgovara upravo sa prvom osobom Evropskog parlamenta.

„Bila je ovo prilika da predstavimo Republiku Srpsku u najboljem svjetlu. Isključivo kvalitetnim diplomatskim radom možemo zadržati čvrstu poziciju Republike Srpske u okviru Bosne i Hercegovine“, kazao je Kresojević.

Naglasio je da za Republiku Srpsku „nema mjesta za hazardersku politiku“, te da Pokret Sigurna Srpska gradi stabilnu i sigurnu poziciju Srpske kroz odgovorne političke poteze i snažno prisustvo na međunarodnoj sceni.

Nastavi čitati

Politika

VUKOMANOVIĆ PITA VLADU RS: Hoće li nakon osam godina povećati materski dodatak od 406 KM?

Da li će Vlada Republike Srpske konačno povećati iznos materskog dodatka, koji već skoro osam godina ostaje na nivou od 406 KM, pitanje je koje je ponovo otvorila Tanja Vukmanović, član Pokreta Sigurna Srpska i zamjenik šefa Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Vukmanović ističe da bi materski dodatak trebalo izjednačiti sa iznosom minimalne plate u Republici Srpskoj, naglašavajući da je ova mjera prvobitno zamišljena kao snažna pronatalitetna podrška, ali da je danas, zbog više godina inflacije, svedena na socijalno davanje koje više ne ispunjava svoju svrhu.

„Proteklih godina cijene roba i usluga su rasle, ništa više ne košta isto kao 2017. ili 2018. godine. Kako je moguće da materski dodatak ostane isti? Republika Srpska ima negativan prirodni priraštaj više od 20 godina, zašto Vlada još uvijek nije upalila alarm?“, poručuje Vukmanović.

Ona podsjeća da su poslanik Bojan Kresojević i ona još početkom godine podnijeli inicijativu za povećanje ovog iznosa, ali tada nisu dobili podršku.

„Neophodno je da naredna godina bude godina u kojoj će institucije posvetiti stvarnu pažnju porodici, jer Republika Srpska ima ozbiljan demografski problem koji zahtijeva da pronatalitetna politika bude prioritet“, naglasila je Vukmanović.

Nastavi čitati

Politika

ĐOKIĆ I PETROVIĆ SE UDRUŽILI PROTIV MINIĆA “Trpim ogromne pritiske”

U Gacku je juče, u sjedištu Teromelektrane održan sastanak ministra Đokića i rukovodstva RiTe Gacko kao i matičnog preduzeća ERS na čelu sa Petrovićem. Zaključak ovog sastanka je da će hidrološki uslovi i dalje biti ključni faktor, a kada novinari pitaju da li je na loše stanje na Termoelektranama u Gacku i Ugljeviku uticao i ljudski faktor, odgovora nema. Sve u svemu, posljedice lošeg poslovanja ponovo će biti fakturisane građanima kroz novo poskupljenje električne energije…

Termoelektrane u Gacku i Ugljeviku već duži vremenski period se nalaze u problemima što za rezultat ima bitno smanjenu proizvodnju električne energije.

Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva, kaže da Vlada RS snažno stoji iza termoelektrana i daje sve od sebe kako bi se stvorili najbolji uslovi za rad. Đokić priznaje da postoje određeni problemi ali iz njegovog izlaganja nije jasno ko je tačno uzrokovao te probleme, a kada se postavi pitanje odgovornosti za takvo stanje, ministar izbjegava odgovor.

“Naravno da postoji niz problema koje karakteriše duži vremenski period postojanja ali i određenih problema koji su aktuelni u ovom trenutku. U suštini, suštinski zahtjev jeste da svi moraju shvatiti koji čine dio energo-sistema Republike Srpske, koje je u vlasništvu Republike Srpske da su problemi vrlo složeni u sistemu, da su one rezultat velikih promjena koje se dešavaju u energo- sistemu u širem regionu i da su oni dotakli i nas i da su ostvarili određđeni uticaj na poslovanje, da postoje problemi koji nisu možda rješavani na adekvatan način u prethodnom periodu, ali da se mora prihvatiti da oni postoje. Nećemo govoriti o krivcima, problemi postoje godinama, vi niste pratili, ja sam ovdje dolazio prije 2-3 godine o istim stvarima”, rekao je Đokić, a da vjerovatno ni njemu samome nije jasno šta je htio reći.

Dok Đokić i Petrović tvrde kako nemaju za cilj poskupljenje električne energije, premijer Minić tvrdi suprotno. Tako su na naše pitanje da li je bilo zahtjeva za poskupljenje struje, Đokić i Petrović uglas rekli da nije, a Minić s druge strane tvrdi da “trpi” ogromne pritiske ovog dvojca baš po pitanju poskupljenja električne energije?!

“Kada je u pitanju poskupljenje električne energije, to je takav pritisak i direktora Petrovića i ministra i još uvijek me nisu ubijedili”, tvrdi premijer Minić.

Đokić izgleda ni sam nije siguran šta misli o poskupljenju pa građani nisu dobili informaciju o tome da li će i kada do poskupljenja doći.

“Pa ne možemo sad u ovom času reći jer to pitanje sad nije na stolu da se danas razmatra, nije, ali očito da će doći do povećanja zato što ti troškovi kontinuirano rastu prethodnih godina. Mi smo nastojali da maksimalnim iskorištavanjem postojećeg resursa zaštitimo i građane i privredu od toga da cijene rastu. Politika Vlade RS ostaće i dalje ona koja je bila i ranije a to je da cmora ostati najniža, najpovoljnija i najpristupačnija cijena svim našim potrošačima u RS u odnosu na države okruženja”, kaže Đokić.

Luka Petrović, generalni direktor Elektroprivrede Republike Srpske, kaže da će cijena električne energije zavisiti od hidroloških uslova i poziva građane na racionalno trošenje struje…

“Daće Bog da bude još padavina i time sigurno obezbjeđujemo da i u januaru možemo davati jeftinu električnu energiju ali bez obzira što je jeftina ja opet zamolim građane RS da je važno racionalno trošenje jer time sigurno neće doći do značajnog povećanja cijene električne energije.

Ali ako neracionalno trošimo električnu energiju to znači da i rudniku u termoelektrani Gacko morate dodati više sredstava jer je ta energija otišla po jeftinoj cijeni u RS a nije otišla na izvozno tržište onda naravno da ne možemo što bi se reklo sastaviti kraj sa krajem. Morate imati ulazne veličine od termoelektrana i hidroelektrana niže od onih koje prodajemo. Sad je to kod nas obrnuto i zato mi imamo negativno poslovanje”, pokušava Petrović opravdati loše poslovanje…

Izbjegavanje odgovornosti i odgovora o krivcima za posrnuće Elektroprivrede, kao i sposobnost da se mnogo priča a malo kaže je već uigrana šema onih koji bi svakako trebali preuzeti odgovornost za katastrofalno stanje u kojem se nalazi elektro – energetski sistem Republike Srpske. Krivaca nema već se sve završava u stilu dječije igre ‘‘mir mir mir niko nije kriv‘‘ dok će ceh te igre kao i obično platiti građani.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Aktuelno