Connect with us

Politika

Brisel pojačava pritisak na Balkan

EU će u narednom periodu povećati pritisak na zemlje zapadnog Balkana da se pridruže evropskoj spoljnoj politici, saznaju “Nezavisne novine”.

Prevedeno na običan jezik, pritisak će biti na Srbiju i Republiku Srpsku da promijene svoj stav prema Rusiji i pruže jaču podršku Ukrajini.  Istovremeno, očekuje se pritisak i na Prištinu da pokaže volju za kompromisom s Beogradom.

Analitičari, naime, smatraju da rat ulazi u kritičnu fazu i žele da unutar Evrope bude postignut jedinstven stav prema Ukrajini. S tim u vezi, pritisak je i na članice EU, pa je Evropska komisija zaprijetila i Mađarskoj da će uskratiti sedam milijardi evra sredstava toj zemlji.

Iza kulisa, Mađarska je pristala na sve reforme koje je tražila EU kako bi izbjegla ove sankcije, koje su omogućene prvi put primjenom mehanizma za sankcije EU za nesprovođenje reformi.

Iako formalno gledano mađarski stav prema Rusiji nije u ovom mehanizmu, analitičari smatraju da su sankcije barem djelimično motivisane traženjem od Mađarske da omekša svoju podršku Rusiji i jače se angažuje na strani Ukrajine.

“Nezavisne novine” su nedavno pisale da su Emanuel Makron, predsjednik Francuske, i Olaf Šolc, kancelar Njemačke, svoje specijalne izaslanike poslali na Balkan da pojačaju pritisak da sve zemlje regiona usklade svoje politike s politikom EU, a rat u Ukrajini je poslužio kao katalizator za evropske integracije regiona.

Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, juče je za RTS indirektno potvrdio da bi moglo doći i do uskraćivanja sredstava pojedinim zemljama, ali ih nije imenovao.

“Ne možete da pomognete jednima, nego morate da pomognete svima, i to sam dogovorio s Edijem Ramom da zajednički istupimo s tim stavom”, rekao je Vučić za RTS.

Kako RTS saznaje iz izvora bliskih EU u Njujorku, veliki su pritisci i očekivanja od Srbije da se odmah pridruži sankcijama protiv Rusije. Kako se navodi, evropski zvaničnici su to tražili od Vučića.

Žozef Borel, visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost, održao je juče sastanak s liderima zapadnog Balkana na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

Sastanku su, osim Vučića, prisustvovali Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, Dritan Abazović, premijer Crne Gore, Edi Rama, premijer Albanije, Dimitar Kovačevski, premijer Sjeverne Makedonije, i Vjosa Osmani, predsjednica samoproglašenog Kosova. Prisutan je bio i Miroslav Lajčak, specijalni predstavnik EU za zapadni Balkan.

Iz Evropske službe za spoljne poslove juče su saopštili da se radilo o neformalnom sastanku koji se inače održava dvaput godišnje, a da je fokus ovog razgovora bio globalni i regionalni uticaj rata u Ukrajini, koji su nazvali ilegalnim i neisprovociranim.

“Diskusija se vodila o tome kako se zajedno suočiti s razornim posljedicama rata na cijene hrane i energenata, kao i na stabilnost i bezbjednost u Evropi i globalno. Visoki predstavnik Borel je podvukao spremost EU da zapadnom Balkanu pruži pojačanu energetsku bezbjednost i da se spriječe hibridne prijetnje, uključujući manipulacije stranih subjekata u području sajbera i manipulisanja informacijama”, naglašeno je.

O sastanku se juče oglasio i Borel na Twitteru, poručivši da su vremena trenutno teška.

“Sa zemljama zapadnog Balkana, našim najbližim partnerima i budućim članicama EU, zajedno ćemo još jače odgovoriti na izazove s kojima smo svi suočeni, a koji su posljedica ruske agresije na Ukrajinu”, rekao je on.

Inače, kako su “Nezavisne novine” među prvima pisale, Njemačka planira oživljavanje Berlinskog procesa, a Šolc je nakon stupanja na dužnost zvanično najavio da na jesen planira pozvati sve zemlje učesnice na samit u Berlin.

Briselski mediji javljaju da će biti organizovan i poseban samit EU i zemalja zapadnog Balkana, i to prvi put u jednoj od  zemalja zapadnog Balkana, najvjerovatnije u Sjevernoj Makedoniji. Do tada se od zemalja regiona očekuje da naprave iskorak u reformama, kako bi se ubrzao

Džaferović i Gutereš razgovarali o Dejtonskom sporazumu

Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, na marginama zasjedanja Generalne skupštine UN razgovarao je s Antonijem Guterešom, generalnim sekretarom UN, o implementaciji Dejtonskog sporazuma, saopšteno je iz Predsjedništva.

Kako je saopšteno, Džaferović je istakao da bi bilo dobro da Savjet bezbjednosti UN usvoji rezoluciju o EUFOR-u, ali je ponovio da, ukoliko neka od stalnih članica eventualno uloži veto, međunarodne vojne snage imaju mandat da budu prisutne u BiH, na osnovu Dejtonskog sporazuma i ranijih odluka institucija BiH. njihov evropski put.

Politika

VELIKI FINANSIJSKI PROBLEMI: Dug Srpske ide ka 7 milijardi

Rebalansom budžeta zaduženje Republike Srpske za ovu godinu povećano je za dodatnih 220,8 miliona maraka, pa ukupno godišnje zaduženje dostiže oko 1,144 milijarde KM.

Vlast tvrdi da prostora za novo zaduživanje ima još najmanje pet milijardi, dok ekonomisti i opozicija upozoravaju da ukupan dug prilazi cifri od sedam milijardi maraka i da to nosi ozbiljan rizik po budžet, plate i penzije u narednim godinama.

Rebalansom budžeta zaduženje Republike Srpske za 2025. godinu raste sa 943 na milijardu i 144 miliona KM, što znači dodatnih 220,8 miliona novog duga.

Ministar finansija Zora Vidović poručuje da ni poslije tog povećanja Srpska, prema procjenama Vlade, nije visoko zadužena:

„Republika Srpska bi mogla da se zaduži za još pet milijardi. Prema tome, daleko smo mi od visoko zadužene zemlje“, navela je Vidović.

Ekonomisti upozoravaju da je slika značajno drugačija kada se sabere ukupan javni dug.

Poslanik SDS u Narodnoj skupštini Republike Srpske Mirjana Orašanin ukazuje da su budžet Srpske, jedinice lokalne samouprave i fondovi socijalne zaštite zajedno dužni preko šest milijardi maraka, te da, kada se tome dodaju obaveze IRB-a i javnih preduzeća, ukupne obaveze prilaze cifri od skoro sedam milijardi KM.

Dok ekonomisti ponavljaju da je „dug zao drug“, iz vladajuće koalicije stiže poruka da je zaduženje neminovan prateći efekat rada institucija.

Poslanik SNSD-a u NSRS Srđan Mazalica poručuje da bez novih kredita nema ni aktivnosti: „Naravno, ko se ne zadužuje, taj ništa i ne radi“, poruka je vladajuće strane.

Ekonomista Milenko Stanić naglašava da je zaduženje opravdano samo u izuzetnim okolnostima i kada je usmjereno na kapitalne projekte, što, kako tvrdi, u ovom rebalansu nije slučaj.

„Ovdje nema nijednog kapitalnog projekta – ovo je potrošnja, i to nerazumna, neodgovorna, neracionalna potrošnja. Vlada nije ugostiteljski servis da se kupuju hoteli u Brčkom i na Kozari, da se pokrivaju dugovi neodgovornog poslovanja OC Jahorina“, ističe Stanić.

On podsjeća i da rebalans podiže milionske stavke za lobiranja i stručne usluge Ministarstvu za evropske integracije, dok se kreditom od 75 miliona maraka krpe stari dugovi bolnica.

Stanić ocjenjuje da Republika Srpska ima „raskalašen pristup zaduženju“ i da će ukupan dug do kraja godine, po sadašnjoj dinamici, sigurno preći sedam milijardi maraka.

Upozorava i na obaveze po tzv. londonskom dugu – rata za iduću godinu iznosi oko 1,6 milijardi maraka, za budžet čiji su ukupni prihodi oko 5,6 milijardi KM.

Uz ovakav rast obaveza, smatra Stanić, biće potrebna posebna vještina da se izbjegne rezanje penzija, plata i pomoći socijalnim i boračkim kategorijama u narednim godinama.

Nastavi čitati

Politika

IMAJU PREČIH STVARI? Nema povećanja naknada nezaposlenim roditeljima

Vlada Republike Srpske utvrdila je juče Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o podršci nezaposlenom roditelju četvoro i više djece u Republici Srpskoj, ali nije mijenjala iznos naknade od 750 maraka.

Ministar porodice, omladine i sporta Selma Čabrić kazala je da ne zna kada bi moglo da bude povećanje te da roditelji moraju da se prilagode ovom primanju koje je uvedeno 2023. godine.

“Minimalan iznos, ali kad ste sigurni da ćete ga dobiti, budžet možete prilagoditi. Ovaj iznos nije vezan za najnižu platu. To je materijalna pomoć. Ne znam kad bi moglo doći do povećanja”, kazala je ona.

Dodala je da je cilj izmjena zakona bio usklađivanje sa odlukom Ustavnog suda Republike Srpske. Takođe, izmjene su iskorištene kako bi se preduprijedile određene zloupotrebe.

“Postoje zloupotrebe po pitanju fiktivnog mjesta prebivališta. Roditelji su koristili pravo za dijete koje je otišlo u hraniteljsku porodicu. To više neće biti moguće”, kazala je ministrica Čabrić.

Inače, 4.880 korisnika u Republici Srpoj prima ovu naknadu, a Vlada godišnje po ovom osnovu izdaja oko 60 miliona maraka.

Nastavi čitati

Politika

ŠOKANTNO! Šta sve od imovine ima “PREPOŠTENI” Luka Petrović, direktor ERS-a?

Centralna izborna komisija (CIK) BiH objavila je imovinske kartone dvojice trebinjskih odbornika Luke Petrovića (SNSD) i Jovice Vlatkovića (NPS), koji ranije nisu bili dostupni na sajtu CIK-a. Imovina ove dvojice političara posebno je zanimljiva javnosti u Hercegovini, budući da se radi o visokopozicioniranim stranačkim kadrovima, ali i osobama koje su na važnim javnim funkcijama.

Luka Petrović je vršilac dužnosti generalnog direktora Elektroprivrde Republike Srpske (ERS), jedan od pet potpredsjednika SNSD-a, predsjednik trebinjskog odbora ove stranke i odbornik u Trebinju.

Prema podacima koje je dostavio CIK-u, on je tokom prošle godine od plata zaradio ukupno 58.000 maraka, dok je na ime naknada u 2024. godini prihodovao tek 1.000 maraka.

Od imovine posjeduje polovinu kuće vrijednosti od 300.000 maraka, zatim zemljište ukupne vrijednosti 200.000 maraka te vozilo pasat od 30.000 maraka.

U imovinskom kartonu koji je Luka Petrović dostavio CIK-u u januaru 2022. godine naveo je da od imovine posjeduje vikendicu na Ivanici, tadašnje vrijednosti 100.000 maraka. U novom imovinskom kartonu, koji je dostavio u septembru 2025. godine, vikendica nije navedena.

Takođe, Petrović je 2022. godine imao ušteđevinu od 40.000 maraka, a sada, makar prema stanju na bankovnom računu, ima 60.000 maraka. Prije tri godine Petrović je naveo da, pored ušteđevine od 40.000 maraka, u pozajmicama koje je davao drugim fizičkim licima ima još 65.000 maraka.

U imovinskom kartonu nagalasio je da u suvlasništvu ima i kuću i zemljište u selu Zagora, procijenjene vrijednosti 200.000 maraka.

Petrovićeva supruga je od plata prošle godine zaradila 20.000 maraka, a posjeduje i vozilo od 30.000 maraka. Takođe, zadužena je za iznos od 50.000 maraka i kredit će vraćati do 2031. godine.

Jovica Vlatković, predsjednik je Gradskog odbora Narodne partije Srpske (NPS) i odbornik ove stranke u trebinjskoj skupštini. Takođe, vršilac je dužnosti izvršnog direktora za investicije i razvoj u ERS-u.

U njegovom imovinskom kartonu navedeno je da posjeduje porodičnu kuću sa pratećim objektima, koju procjenjuje na 1,5 miliona maraka, zatim zemljište od 200.000 maraka, a na banci je uspio da uštedi 50.000 maraka.

Takođe, ima i kredit od oko 210.000 maraka koji će vraćati do 2034. godine.

Vlatkovićeva supruga na bankovnom računu ima 30.000 maraka, a posjeduje i mercedes od čak 100.000 maraka. Od plata je prošle godine uspjela da zaradi 26.000 maraka.

Vlatković navodi da ne može da kaže kolika je tačna vrijednost imovine njegove supruge, budući da nije upoznat sa tržišnim cijenama.

Njegova supruga je kreditno zadužena do 2035. i to u iznosu od 60.000 maraka.
Ipak ne treba gubiti iz vida da je oco samo djelić imovine, jer sasvim sigurno nije sve prijavljeno.

(Direkt portal)

Nastavi čitati

Aktuelno