Politika
Brisel pojačava pritisak na Balkan
EU će u narednom periodu povećati pritisak na zemlje zapadnog Balkana da se pridruže evropskoj spoljnoj politici, saznaju “Nezavisne novine”.
Prevedeno na običan jezik, pritisak će biti na Srbiju i Republiku Srpsku da promijene svoj stav prema Rusiji i pruže jaču podršku Ukrajini. Istovremeno, očekuje se pritisak i na Prištinu da pokaže volju za kompromisom s Beogradom.
Analitičari, naime, smatraju da rat ulazi u kritičnu fazu i žele da unutar Evrope bude postignut jedinstven stav prema Ukrajini. S tim u vezi, pritisak je i na članice EU, pa je Evropska komisija zaprijetila i Mađarskoj da će uskratiti sedam milijardi evra sredstava toj zemlji.
Iza kulisa, Mađarska je pristala na sve reforme koje je tražila EU kako bi izbjegla ove sankcije, koje su omogućene prvi put primjenom mehanizma za sankcije EU za nesprovođenje reformi.
Iako formalno gledano mađarski stav prema Rusiji nije u ovom mehanizmu, analitičari smatraju da su sankcije barem djelimično motivisane traženjem od Mađarske da omekša svoju podršku Rusiji i jače se angažuje na strani Ukrajine.
“Nezavisne novine” su nedavno pisale da su Emanuel Makron, predsjednik Francuske, i Olaf Šolc, kancelar Njemačke, svoje specijalne izaslanike poslali na Balkan da pojačaju pritisak da sve zemlje regiona usklade svoje politike s politikom EU, a rat u Ukrajini je poslužio kao katalizator za evropske integracije regiona.
Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, juče je za RTS indirektno potvrdio da bi moglo doći i do uskraćivanja sredstava pojedinim zemljama, ali ih nije imenovao.
“Ne možete da pomognete jednima, nego morate da pomognete svima, i to sam dogovorio s Edijem Ramom da zajednički istupimo s tim stavom”, rekao je Vučić za RTS.
Kako RTS saznaje iz izvora bliskih EU u Njujorku, veliki su pritisci i očekivanja od Srbije da se odmah pridruži sankcijama protiv Rusije. Kako se navodi, evropski zvaničnici su to tražili od Vučića.
Žozef Borel, visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost, održao je juče sastanak s liderima zapadnog Balkana na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.
Sastanku su, osim Vučića, prisustvovali Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, Dritan Abazović, premijer Crne Gore, Edi Rama, premijer Albanije, Dimitar Kovačevski, premijer Sjeverne Makedonije, i Vjosa Osmani, predsjednica samoproglašenog Kosova. Prisutan je bio i Miroslav Lajčak, specijalni predstavnik EU za zapadni Balkan.
Iz Evropske službe za spoljne poslove juče su saopštili da se radilo o neformalnom sastanku koji se inače održava dvaput godišnje, a da je fokus ovog razgovora bio globalni i regionalni uticaj rata u Ukrajini, koji su nazvali ilegalnim i neisprovociranim.
“Diskusija se vodila o tome kako se zajedno suočiti s razornim posljedicama rata na cijene hrane i energenata, kao i na stabilnost i bezbjednost u Evropi i globalno. Visoki predstavnik Borel je podvukao spremost EU da zapadnom Balkanu pruži pojačanu energetsku bezbjednost i da se spriječe hibridne prijetnje, uključujući manipulacije stranih subjekata u području sajbera i manipulisanja informacijama”, naglašeno je.
O sastanku se juče oglasio i Borel na Twitteru, poručivši da su vremena trenutno teška.
“Sa zemljama zapadnog Balkana, našim najbližim partnerima i budućim članicama EU, zajedno ćemo još jače odgovoriti na izazove s kojima smo svi suočeni, a koji su posljedica ruske agresije na Ukrajinu”, rekao je on.
Inače, kako su “Nezavisne novine” među prvima pisale, Njemačka planira oživljavanje Berlinskog procesa, a Šolc je nakon stupanja na dužnost zvanično najavio da na jesen planira pozvati sve zemlje učesnice na samit u Berlin.
Briselski mediji javljaju da će biti organizovan i poseban samit EU i zemalja zapadnog Balkana, i to prvi put u jednoj od zemalja zapadnog Balkana, najvjerovatnije u Sjevernoj Makedoniji. Do tada se od zemalja regiona očekuje da naprave iskorak u reformama, kako bi se ubrzao
Džaferović i Gutereš razgovarali o Dejtonskom sporazumu
Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, na marginama zasjedanja Generalne skupštine UN razgovarao je s Antonijem Guterešom, generalnim sekretarom UN, o implementaciji Dejtonskog sporazuma, saopšteno je iz Predsjedništva.
Kako je saopšteno, Džaferović je istakao da bi bilo dobro da Savjet bezbjednosti UN usvoji rezoluciju o EUFOR-u, ali je ponovio da, ukoliko neka od stalnih članica eventualno uloži veto, međunarodne vojne snage imaju mandat da budu prisutne u BiH, na osnovu Dejtonskog sporazuma i ranijih odluka institucija BiH. njihov evropski put.
Politika
UIO BiH – institucija za izvlačenje budžetskih PARA
Da li je Uprava za indirektno oporezivanje BiH, od dana formiranja pa do danas, leglo kriminala i korupcije i institucija za izvlačenje budžetskih para? Na nepravilnosti u radu Uprave ukazuju revizorski izvještaji, medijski natpisi, a sada i radnici šalju anonimne prijave protiv rukovodilaca, ali Tužilaštvo BiH još uvijek ne radi ništa ili vrlo malo po tom pitanju.
Taman kad smo mislili da je kupovina tzv. ,”kumove zgrade”, odnosno pokušaj izvlačenja 100 miliona maraka iz budžeta BiH, vrhunac kriminala u Upravi za indirekno oporezivanje, pojavilo se pismo grupe radnika Uprave koji žele, ili moraju da bi se zaštilili, da ostanu anonimni. Iz pisma se vidi da , osim kuma Radišića, u upravi i oko nje ima još destine kumova koji resurse i prihode te finsijske institucije tretiraju kao lični bankomat.
Radnici pominju direktora Zorana Tegiltuju i njegove kumove, zatim političko-tajkunsku porodicu Antonić, a iako je ostao bez funkcije svoj dio kolača u Upravi i dalje, prema navodima radnika, uzima i Milorad Dodik.
Posao je toliko razgranat da su i taj kriminal, osim fiktivnih firmi u BiH, uključili i svoje firme registrovane u Sloveniji, Češkoj i Holandiji.
Poslanik SDS-a u Pradstavničkom domu Mladen Bosić tvrdi da od trenutka kada je formirana Uprava za indirektno oporezivanje tu su kriminal i politika našli svoje mjesto.
,,Politički akteri su shvatili da mogu da izvuku velike pare preko uprave, što pokazuje i istorijat Uprave koji je pun afera i kriminala”, kaže Bosić.
Sa njim se slaže i poslanik PDP-a Mira Pekić koja podsjeća na revizorske nalaze koji su identifikovali nepravilnosti u radu Uprave.
,,Imamo i optužnice u Tužilaštvi BiH, a sada se pojavljuje i unutrašnje nezadovoljstvo zaposlenih. To govori da u Upravi nije u pitanju neki izdvojen, pojedinačni problem koji je poremetio sistem već je to ukorjenjen sistemski problem koji potresa Upravu od samog nastanka”, tvrdi Pekić.
Sistemski problem traje od početka. Prvi direktor Uprave Kemal Čaušević tužen je za pronevjeru 2 milijarde maraka, ali je na kraju osuđen na 5,5 godina zatvora za primanje mita od par miliona. U mandatu njegovog nasljednika Mire Džakule hapšeno je nekoliko šefova Uprave, čak i zamjenik direktora , ali su svi vraćeni na posao. Sudeći prema navodima iz pisma grupe radnika Uprave ni novi direktor Zoran Tegeltija i njegovi saradnici nisu prekinuli očigledni uigrane kriminalno-koruptivne kombinacije.
,,Pogledao sam to pismo i ako ko je polovina napisanih stvari tačna tu velikog posla ima Tužilaštvo BiH”, kaže delegat Doma naroda Parlamentarbe skupštine BiH Zlatko Miletić i ističe da se tu navode dokazi o nepotizmu, klijentelizmu , raznim vezama, kriminalu, pogodovanju, trgovini interesima.
,,Tu ima najmanje 6-7 navedenih krivičnih djela te bi neko morao provesti ozbiljnu istragu i provjeriti sve navedene činjenice”, poručuje Miletić.
Iz Tužilaštva Bih potvrda da su primili anonimnu prijavu, ali dodaju da su zaprilimili i prijave Sindikata Uprave i izvještaje policijskih agencija sa navodima o nezakonitostima.
U odgovoru na naš dopis podsjećaju da je u protekle dvije godine optužen veći broj zaposlenih u Upravi za indirektno oporezivanje te da su neki postupci još u toku. Dodaju i da vrše istrage protiv većeg broja zaposlenih u Upravi, carinika i visokorangiranih rukovodilaca, ali o tome još, kako tvrde, ne mogu iznositi detalje.
(BN)
Politika
GOVEDARICA “Blanuša na čelo stranke, DAO JE NADU BOLJEM ŽIVOTU”
“Ako ćemo biti realni, Blanuša je dao nadu Srpskoj demokratskoj stranci jer da je kojim slučajem on imao loš izborni rezultat stranka bi bila u izuzetno lošoj situaciji koja bi manifestovala dodatne podjele i prebacivanje odgovornosti sa jednih na druge, koji odavno imaju podijeljena mišljenja o političkoj formi u kojoj se stranka nalazi.” “Profesor Blanuša je čovjek koji sa svojim sposobnostima može postići stranačko jedinstvo u SDS-u i donijeti narodu promjene
Srpska demokratska stranka danas bi trebala pokazati odlučnost koju je pokazao profesor Blanuša kada je prihvatio kandidaturu za predsjednika Republike Srpske od koje su neki funkcioneri, ako ćemo biti iskreni, pobjegli”, napisao je na Facebook-u Vukota Govedarica, visoki funkcinoner SDS-a.
Na sjednici Glavnog odbora SDS-a otvoreno je profesoru Blanuši čestitao na hrabrosti koju je pokazao.
“Ako je Branko Blanuša tom prilikom pokazao krajnje raspoloženje da se suprostavi režimu onda bi mu, uz rezultat koji je napravio na izuzetno slaboj izlaznosti, svi istaknuti ljudi stranke trebali dati bezrezervnu podršku da stane na čelo SDS-a.”
Odgovornost za malu izlaznost na izbore ima i sam SDS, smatra Govedarica.
“SDS koji nije imao jasnu strategiju kako animirati javnost od apstinencije koja je bila vidljiva golim okom. Ako ćemo biti realni, Blanuša je dao nadu Srpskoj demokratskoj stranci jer da je kojim slučajem on imao loš izborni rezultat stranka bi bila u izuzetno lošoj situaciji koja bi manifestovala dodatne podjele i prebacivanje odgovornosti sa jednih na druge, koji odavno imaju podijeljena mišljenja o političkoj formi u kojoj se stranka nalazi.”
Naglašava da je Blanuša čovjek koji sa svojim sposobnostima može postići stranačko jedinstvo koje nam nedostaje.
“Možda su pojedini imali namjeru da sebi pripišu Blanušine zasluge ali to ne bi bilo pošteno. Sa integritetom ličnosti koju ima profesor Blanuša, sa ljudima koji pokazuju svoje vrijednosti u SDS-u, ozbiljnim radom i dobrom opozicionom saradnjom, narod će sledeće godine dobiti očekivane promjene.”
(BN) Foto: Facebook
Politika
(NE)NAMJERAN AUTOGOL Da li se Dodik i SNSD zaista bore za ODLAZAK OHR iz BiH
Pokušaj aktuelnog ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara BiH Staše Košarca da ispadne duhovit ili vispren, šaljući na poklon Kristijanu Šmitu nacistički šljem iz Drugog svjetskog rata, “zacementirao” je odluku Zapada da je BiH i dalje potreban OHR. vo tvrde predstavnici opozicije u Srpskoj, ali i stručnjaci za međunarodne odnose koji su Košarčev “poklon” Šmitu ocijenili kao još jedan spoljnopolitički “autogol” u režiji SNSD.
Inače, vrijedi podsjetiti da se priča o ukidanju OHR u BiH, manje ili više otvoreno, povlači već skoro 20 godina, odnosno od odlaska Pedija Ešdauna s pozicije visokog predstavnika u januaru 2006. godine.
Slučajno ili ne, upravo su te 2006. Milorad Dodik i SNSD preuzeli sve konce vlasti u Republici Srpskoj, a najave zatvaranja OHR, koje su počele nedugo nakon što je Kristijan Švarc Šiling zamijenio Ešdauna na mjestu šefa OHR, gotovo po pravilu su prestajale nakon “eksplozivnih” izjava i političkih postupaka lidera SNSD.
Bilo da je riječ o bezbrojnim najavama skore nezavisnosti Republike Srpske, prijetnjama o ukidanju nadležnosti institucija BiH na teritoriji Srpske, obećanjima o raspisivanju raznih referenduma… – Okidač za veću međunarodnu podršku Kristijanu Šmitu, uključujući SAD, bilo je slanje nacističkog šljema – izjavio je juče šef kluba poslanika PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Igor Crnadak, koji inače boravi u višednevnoj posjeti SAD. Između ostalog, on je naveo da je nakon Košarčevog postupka na Zapadu naglo porasla podrška Šmitu da ostane u BiH.
– Svi važni glavni gradovi su reagovali, ocijenili to uvredom i zatražili homogenizaciju podrške Šmitu. Očigledno, ne baš pametan potez – istakao je Crnadak.
Inače uz nacistički šljem Košarac je Šmitu, podsjećamo, poslao i pismo koje je nazvao “Pismo okupatoru”. Da li je slučajno ili ne to što već skoro 20 godina, odnosno svaki put kada se u međunarodnim krugovima povede ozbiljna rasprava o potrebi ukidanja OHR, Milorad Dodik ili neko od najviših funkcionera njegove stranke napravi nešto što isprovocira ostanak Kancelarije visokog predstavnika u BiH, pitali smo za mišljenje stručnjaka za međunarodne odnose iz Beograda, Srećka Đukića. On tvrdi da je zaista prilično indikativno to što aktuelna vlast u Srpskoj, uprkos svemu što se desilo u odnosima s SAD i nedavnog skidanja sankcija, pokušava da novim provokacijama obezbijedi sebi neku perspektivu.
– I vrapcima na grani je jasno da će OHR iz BiH otići onda kada to dozvole unutrašnje prilike, a unutrašnje prilike u BiH već skoro dvije decenije diktira Milorad Dodik – kaže Đukić za Srpskinfo. Već dugo je, dodaje on, uvjeren u to da Dodik i njegovi saradnici “pucaju u pogrešnu metu”, ne bi li pokolebali međunarodnu zajednicu i pridobili je na svoju stranu.
– To je potpuno pogrešan prilaz i stav. Jedino što Dodik time dobija jeste da radikalizuje situaciju i gura Republiku Srpsku na ivicu provalije, ako ona već nije iznad provalije. Ne znam ko Republiku Srpsku danas podržava u svijetu? Zapad je ne podržava, a vidjeli smo i kako se Rusija ponašala kada je trebalo da se produži mandat pojedinim međunarodnim faktorima. Očigledno je da Dodik ne shvata da on i Republika Srpska nisu nikakav faktor u međunarodnim odnosima da bi mogli nekog da ucjenjuju ili prave provokacije, kao što je ta s nacističkim šljemom – ističe Đukić.
To je, tvrdi on, kopanje po ranama koje Srpskoj ne može nikako da se vrati dobrim.
– Iznenađuje me da nema više zdravih snaga u Republici Srpskoj koje se bore za njen opstanak i međunarodni ugled. Ako nema ugleda, Republika Srpska ne može ni opstati – zaključuje Đukić.
Srpskainfo
-
Svijet2 dana ago“ŠTA ĆETE SAD BEZ MOG GASA?!”: Putin šokirao Evropu, rekao šta im slijedi
-
Politika3 dana agoKRIŠTO PROZVALA HELEZA “On potkopava vrijednosti demokratskog društva”
-
Hronika3 dana agoPonovo uhapšen Zmaj od Šipova, BJEŽAO OD POLICIJE!
-
Hronika2 dana agoTUŽILAŠTVO PODIGLO OPTUŽNICU: Grupa graničnih policajaca i carinika tereti se za mito
-
Zanimljivosti2 dana agoLUKAS O DODIKOVIM PRIJETNJAMA: “Kaže mi da ne idem predaleko, KO JE KOGA PRVI NAPAO?”
-
Svijet2 dana agoUPOZORENJE IZ BUDIMPEŠTE: Narednih dana se odlučuje da li će se rat proširiti na Evropu
-
Politika2 dana agoSLUČAJ “ĐAJIĆ I DROGA U UKC RS”: Da li bi se narodni poslanici testirali na drogu?
-
Svijet1 dan agoFON DER LAJEN: Sastanak o korištenju ruske imovine završen bez rezultata
