Connect with us

Politika

Brisel pojačava pritisak na Balkan

EU će u narednom periodu povećati pritisak na zemlje zapadnog Balkana da se pridruže evropskoj spoljnoj politici, saznaju “Nezavisne novine”.

Prevedeno na običan jezik, pritisak će biti na Srbiju i Republiku Srpsku da promijene svoj stav prema Rusiji i pruže jaču podršku Ukrajini.  Istovremeno, očekuje se pritisak i na Prištinu da pokaže volju za kompromisom s Beogradom.

Analitičari, naime, smatraju da rat ulazi u kritičnu fazu i žele da unutar Evrope bude postignut jedinstven stav prema Ukrajini. S tim u vezi, pritisak je i na članice EU, pa je Evropska komisija zaprijetila i Mađarskoj da će uskratiti sedam milijardi evra sredstava toj zemlji.

Iza kulisa, Mađarska je pristala na sve reforme koje je tražila EU kako bi izbjegla ove sankcije, koje su omogućene prvi put primjenom mehanizma za sankcije EU za nesprovođenje reformi.

Iako formalno gledano mađarski stav prema Rusiji nije u ovom mehanizmu, analitičari smatraju da su sankcije barem djelimično motivisane traženjem od Mađarske da omekša svoju podršku Rusiji i jače se angažuje na strani Ukrajine.

“Nezavisne novine” su nedavno pisale da su Emanuel Makron, predsjednik Francuske, i Olaf Šolc, kancelar Njemačke, svoje specijalne izaslanike poslali na Balkan da pojačaju pritisak da sve zemlje regiona usklade svoje politike s politikom EU, a rat u Ukrajini je poslužio kao katalizator za evropske integracije regiona.

Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, juče je za RTS indirektno potvrdio da bi moglo doći i do uskraćivanja sredstava pojedinim zemljama, ali ih nije imenovao.

“Ne možete da pomognete jednima, nego morate da pomognete svima, i to sam dogovorio s Edijem Ramom da zajednički istupimo s tim stavom”, rekao je Vučić za RTS.

Kako RTS saznaje iz izvora bliskih EU u Njujorku, veliki su pritisci i očekivanja od Srbije da se odmah pridruži sankcijama protiv Rusije. Kako se navodi, evropski zvaničnici su to tražili od Vučića.

Žozef Borel, visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost, održao je juče sastanak s liderima zapadnog Balkana na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

Sastanku su, osim Vučića, prisustvovali Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, Dritan Abazović, premijer Crne Gore, Edi Rama, premijer Albanije, Dimitar Kovačevski, premijer Sjeverne Makedonije, i Vjosa Osmani, predsjednica samoproglašenog Kosova. Prisutan je bio i Miroslav Lajčak, specijalni predstavnik EU za zapadni Balkan.

Iz Evropske službe za spoljne poslove juče su saopštili da se radilo o neformalnom sastanku koji se inače održava dvaput godišnje, a da je fokus ovog razgovora bio globalni i regionalni uticaj rata u Ukrajini, koji su nazvali ilegalnim i neisprovociranim.

“Diskusija se vodila o tome kako se zajedno suočiti s razornim posljedicama rata na cijene hrane i energenata, kao i na stabilnost i bezbjednost u Evropi i globalno. Visoki predstavnik Borel je podvukao spremost EU da zapadnom Balkanu pruži pojačanu energetsku bezbjednost i da se spriječe hibridne prijetnje, uključujući manipulacije stranih subjekata u području sajbera i manipulisanja informacijama”, naglašeno je.

O sastanku se juče oglasio i Borel na Twitteru, poručivši da su vremena trenutno teška.

“Sa zemljama zapadnog Balkana, našim najbližim partnerima i budućim članicama EU, zajedno ćemo još jače odgovoriti na izazove s kojima smo svi suočeni, a koji su posljedica ruske agresije na Ukrajinu”, rekao je on.

Inače, kako su “Nezavisne novine” među prvima pisale, Njemačka planira oživljavanje Berlinskog procesa, a Šolc je nakon stupanja na dužnost zvanično najavio da na jesen planira pozvati sve zemlje učesnice na samit u Berlin.

Briselski mediji javljaju da će biti organizovan i poseban samit EU i zemalja zapadnog Balkana, i to prvi put u jednoj od  zemalja zapadnog Balkana, najvjerovatnije u Sjevernoj Makedoniji. Do tada se od zemalja regiona očekuje da naprave iskorak u reformama, kako bi se ubrzao

Džaferović i Gutereš razgovarali o Dejtonskom sporazumu

Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, na marginama zasjedanja Generalne skupštine UN razgovarao je s Antonijem Guterešom, generalnim sekretarom UN, o implementaciji Dejtonskog sporazuma, saopšteno je iz Predsjedništva.

Kako je saopšteno, Džaferović je istakao da bi bilo dobro da Savjet bezbjednosti UN usvoji rezoluciju o EUFOR-u, ali je ponovio da, ukoliko neka od stalnih članica eventualno uloži veto, međunarodne vojne snage imaju mandat da budu prisutne u BiH, na osnovu Dejtonskog sporazuma i ranijih odluka institucija BiH. njihov evropski put.

Politika

BLANUŠA “Nije problem da čestitam Karanu, ALI IZBORI NISU GOTOVI”

Branko Blanuša, kandidat SDS za predsjednika Republike Srpske na prijevremenim izborima, održanim 23. novembra, poručio je da izborna trka za njega nije gotova, te da Siniša Karan, kandidat SNSD koji prema podacima CIK BiH trenutno vodi za oko 9.000 glasova, nije pobijedio i nije predsjednik Republike Srpske.

“To je obaveza prema građanima Republike Srpske. Treba se utvrditi činjenično stanje. Za mene nije gotova izborna trka. Idem do kraja. Koristit ću pravne zakonske mehanizme. Imamo četiri sredine gdje su postojale izborne manipulacije. Ako se pogleda izlaznost, broj procenata na tim biračkim mjestima je Karan dobio sedamdeset i značajno više procenata glasova. To pokazuje da je tu bilo niz izbornih neregularnosti. Time bi se trebali pozabaviti državni organi. Želim samo da se utvrdi činjenično stanje i da budući predsjednik Republike Srpske bude onaj ko je dobio najveće povjerenje građana. Nije problem da drugom kandidatu čestitam, ali želim da ovaj rezultat bude ono što je volja građana Republike Srpske“, rekao je Blanuša , gostujući u Centralnom dnevniku televizije Face.

On je naveo da mu nije jasno da Darka Babalja iz SDS niko nije kontaktirao nakon što je objavio video koji se tiče izbornih manipulacija.

“Tražim i grafološku analizu. Najvažniji element je krađa identiteta. Pojedinci i grupe ljudi na većem broju mjesta su glasali”, tvrdi Blanuša.

Ako pobijedim, moj budžet će biti minimalan

Govoreći generalno o situaciji u Republici Srpskoj, Blanuša je naveo da u Srpskoj realno živi oko 800.000, da je vladajući režim prisutan već dvadeset godina, a da sva javna preduzeća rade sa gubicima.

“Vežu se i afere za raskid koncensionih ugovora. Otvara se pitanje vjetroparka ‘Trusina’. U RS-u se ništa ne radi na Koridoru Vc. Imamo niz primjera bahatog ponašanja u interesu jednog pojedinca. Sve dolazi na naplatu građanima Republike Srpske. Dodik radi u interesu svoje grupe ljudi… ljudi koji njega podržavaju. Ne vidim politiku u interesu građana. Moj budžet, ako budem predsjednik Republike Srpske, biće minimalan za funkcionisanje institucije. Novac treba uložiti gdje je najpotrebnije”, poručio je Blanuša.

Ja sam običan čovjek, narod je u strahu

Rekao je da je u prethodnom periodu imao priliku da razgovara sa običnim ljudima i da ih može razumjeti jer je i on običan čovjek.

“I ja živim sličnim životom. Ja sam jedan od nas koji živi život običnog čovjeka! Naš narod živi na granici siromaštva. Svako mjesto ima moćnike. Oni određuju ko može da se zaposli. Kod tih ljudi vidim dvije stvari: strah i nezadovoljstvo stanjem u Republici Srpskoj. Oni žele promjene. Žele da mladi ostanu ovdje. Žele da budu jednaki pred zakonom i pred institucijama. Sve je zarobljeno u kandžama korupcije”, rekao je između ostalog Blanuša.

CIK BiH 29. novembra objavio nove rezultate prijevremenih izbora

Inače, Centralna izborna komisija BiH objavila je u subotu, 29. novembra, nove rezultate prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, prema kojim Siniša Karan ima 9.745 glasova u odnosu na Branka Blanušu.

Iz CIK BiH je rečeno da je obrađeno 99,91 odsto biračkih mjesta. Karan je osvojio povjerenje 222.110 građana, a Blanuša 212.365, pokazuju najnoviji preliminarni, nezvanični i nekompletni rezultati.

U procentima, Karan je osvojio 50,41 odsto, a Blanuša 48,20 odsto glasova.

Nezavisne

Nastavi čitati

Politika

PRVA PRESUDA POLITIČARA ZBOG VRIJEĐENJA NOVINARA! Načelnik Šipova kriv za diskriminaciju

Osnovni sud u Banjaluci je, prvostepenom presudom, potvrdio da je načelnik opštine Šipovo Milan Kovač počinio diskriminaciju prema novinarima Aleni Beširević i Harunu Dinareviću.

Klix prenosi da riječ je o prvoj presudi ovakvog tipa u Bosni i Hercegovini.

Novinari Beširević i Dinarević su podnijeli tužbu protiv Kovača nakon što ih je telefonski vrijeđao zbog istraživačkog teksta “Šume Srpske u službi Dodikovog finansijskog i političkog blagostanja”, koji su objavili na portalu Naratorium. Kovač je nazvao Dinarevića, glavnog i odgovornog urednika portala, i upitao “Što pišeš o meni”, zatim ga je izvrijeđao. Slične uvrede upućene su i novinarki Beširević. Razgovor je obilovao i neprimjerenim izjavama u kojima načelnik poziva novinare da dođu u njegov kabinet i oralno ga zadovolje.

Ovakvo ponašanje je ocijenjeno neprihvatljivim, a u sudskoj presudi se navodi da je Kovač “nastojao poniziti i uvrijediti tužioce kao novinare, kao ljudska bića, povrijedio je njihovo dostojanstvo na opscen, lascivan, degradirajući, ponižavajući, vrijeđajući govor sasvim neprimjeren osobi koja je političar, trenutno na funkciji načelnika Opštine Šipovo”.

Zbog diskriminacije novinara dobio je novčanu kaznu, i to 1.500 KM kao odšteta Dinareviću i 1.000 KM odštete Beširević. Novinarka Beširević je za Klix.ba kazala da ovo nije njena pobjeda, niti pobjeda Naratoriuma, nego cijele novinarske zajednice u BiH.

“Presuda ustvari dolazi kao rezultat saradnje sjajnih ljudi i profesionalaca. Ostvarena je uz podršku Udruženja BH novinari i izvanrednih advokatica Biljane Radulović koja je započela proces i Jovane Kisin Zagajac koja ga je dovela do kraja. Presuda potvrđuje da dostojanstvo može pobijediti zloupotrebu moći. No, u momentu u kojem svjedočimo borbi za opstanak javnog radiotelevizijskog servisa Bosne i Hercegovina teško je govoriti o novinarskim pobjedama”, istaknula je Beširević.

Dinarević, u izjavi za Klix.ba naglašava da ova presuda otvara vrata zdravijem odnosu političara i novinara, u kojem bi političari osjećali odgovornost za svoje riječi.

“Ova presuda se može tumačiti kao presedan koji će utrti put drugim novinarima koji dožive diskriminaciju od strane ljudi na poziciji moći. Nadam se će onda barem malo utjecati na vokabular i ton političara kada se obraćaju drugima čijim stavovima nisu zadovoljni”, kazao je Dinarević.

Advokatica Kisin Zagajac je za Detektor kazala da se ovaj predmet, u odnosu na ostale u kojima se štite novinari, razlikuje po tome što obuhvata i diskriminaciju, a ne samo klevetu i ugrožavanje prava na slobodu izražavanja.

U presudi je, kako se dodaje, takođe i sud bio oštar prema Kovaču. Sud je naglasio da “naprosto ovakvo ophođenje ne može se nazvati mišljenjem i vrijednosnim sudom, već običnim prostačkim izražavanjem koje ne priliči tuženom kao osobi koja obavlja određene političke funkcije i uloge u našem društvu”.

Takođe, u obrazloženju presude stoji, “Iz govora tuženog sud zaključuje da se sadržaj njegovog govora ne može opravdati ničim, pa čak ni izrevoltiranošću za koju ovaj navodi da je imao nakon što je pročitao tekstove tužilaca. U skladu s navedenim, sud iz govora tuženog utvrđuje da njegov govor sadrži sve elemente uznemiravanja koje je jedan od oblika diskriminacije, jer je svojim govorom povrijedio dostojanstva tužilaca tako što ih je brojnim vulgarnostima pokušao zastrašiti, degradirati, ponižavati i biti uvredljiv”.

Tuženi ima pravo na žalbu s obzirom na to da je riječ o prvostepenoj presudi.

Nastavi čitati

Politika

Otac NENADA NEŠIĆA dužan milion Poreskoj upravi Republike Srpske, A SAD SAVJETUJE LJUBIŠU ĆOSIĆA

Dio tima koji savjetuje gradonačelnika Istočnog Sarajeva Ljubišu Ćosića postao je i otac bivšeg ministra bezbjednosti, osumnjičenog za više krivičnih djela, Nenada Nešića – Rade Nešić.

Rade Nešić u političkom životu nije posebno poznat iako je bio kandidat stranke Demokratski narodni savez (DNS) na Lokalnim izborima 2016. godine. Nije se bavio ni javnom upravom, ali je javnosti u Istočnom Sarajevu poznat kao vlasnik firme „DAR Company“ Istočno Novo Sarajevo. Firma Ćosićevog  novog savjetnika duguje skoro milion Poreskoj upravi Republike Srpske.

Firma „DAR Company“ nalazi se na listi najvećih dužnika Poreske uprave Republike Srpske. Zaključno sa septembrom ove godine Poreskoj upravi duguju skoro milion maraka, odnosno 929.470 KM. Iako je firma ugašena, dug nikada nije uplaćen.

Izvor: Poreska uprava Republike Srpske

Ćosić: Poslaću Vam sve podatke

Naši novinari kontaktirali su gradonačelnika Istočnog Sarajeva Ljubišu Ćosića.

U kratkoj telefonskoj izjavi Ćosić je za Spin info potvrdio da je Nešić jedan od njegovih savjetnika.

„Imam 4-5 savjetnika, nisam trenutno siguran za vrstu ugovora po kojem su zaposleni, molim Vas da pošaljete to na mejl pa ću Vam sve odgovoriti“, rekao je Ćosić.

Na elektronsku adresu na koju nas je uputio, u dva navrata poslali smo pitanja o tome da li je tačno da je Nešić jedan od njegovih savjetnika, uz molbu da nam precizira o kojoj vrsti angažmana je riječ.

Pitali smo i koliko ukupno savjetnika gradonačelnik ima, takođe uz molbu da pojasni ko su oni, za koje oblasti ga savjetuju, te o kakvoj vrsti angažmana se radi.

Do objave teksta obećane odgovore nismo dobili. U slučaju da informacije zaprimimo naknadno, svi detalji će biti objavljeni.

Nešićev brat Predrag – političar i vlasnik druge firme

Brat Nenada Nešića, Predrag, aktuelni je poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske, koji za tri godine mandata nije uputio nijednu inicijativu, niti se javljao za diskusiju.

Predrag je vlasnik firme „N- Trade“ koja je u prošloj godini prihodovala dva miliona maraka.

O imovini Nenada Nešića nedavno je pisao Centar za istraživačko novinarstvo. Navode da je Nešić uložio najmanje milion maraka u kupovinu nekretnina dok je bio v.d. direktora JP „Putevi Republike Srpske“ i nakon što je dao ostavku. Sumnjiči se da je u ovom preduzeću prao novac i primao mito, ostvarivši milionsku finansijsku korist.

Institucijama je prikrio polovinu nekretnina koje ima sa suprugom u BiH, Srbiji i Crnoj Gori. Napomenimo i da su mu nedavno ukinute  mjere zabrane putovanja i javljanja državnom organu nakon što je založio nekretninu vrijednu 1.370.000 KM.

Nastavi čitati

Aktuelno