Connect with us

Svijet

Britanci se zbog energetske krize vraćaju uglju

Postpandemijski svijet obilježava energetska nesigurnost, pospješena ratom u Ukrajini i zakomplikovana nastojanjima da fosilna goriva zamjeni čista energija. Velika Britanija energetski je nezavisnija od većine evropskih zemalja. Uprkos tome, cijene energenata prijete da nadmaše platežne mogućnosti građana.
Velika Britanija ovih dana bilježi najniže temperature u posljednjih 12 godina. Sa hladnoćom raste i zabrinutost za energetsku stabilnost zemlje.

Pometnji doprinosi i vijest da je, uprkos ambiciji da potrošnju fosilnih goriva svede na nulu do 2050. godine, vlada dala zeleno svjetlo za otvaranje prvog ugljenokopa u posljednje tri decenije, prenosi RTS.

“Nije riječ o prijedlogu koji se tiče energetskog sektora. Naša strategija ka nultoj potrošnji fosilnih goriva ne ostavlja mjesta za ugalj u proizvodnji energije, zbog čega ga izbacujemo iz upotrebe u fazama zaključno sa 2024. godinom. Udio uglja u našoj proizvodnji energije značajno je opao u poslednjih nekoliko godina. 2012. godine od njega smo dobijali skoro 40 odsto energije. Sada manje od dva procenta”, kaže Majkl Gouv, britanski ministar za stambena pitanja i ravnopravnost oblasti i zajednica.

Ugalj će se koristiti u proizvodnji čelika i mahom izvoziti, tvrdi vlada. Ekolozi upozoravaju da je ta inicijativa zakasnila, a tehnologija zastarela, neprofitabilna i politički štetna.

“Rudnik narušava naš globalni ekološki kredibilitet. Brojne zemlje mogu da nam zamjere hipokriziju”, kaže Džes Ralson, analitičarka Jedinice za prikupljanje podataka o energetici i klimi.

Mnogi recept za ekološku energetsku nezavisnost vide u razvoju atomskih centrala. Izgradnja nuklearne elektrane u gradiću Hinkli u samom epicentru Engleske, najveći je projekat u Evropi.

Britanija je očekivala da od 2027. godine čak 7 odsto struje dobija iz Hinklija. No, budžet od 30 milijardi funti premašen je za dodatnih 8 milijardi, a radovi kasne zbog pandemije.

“Zakasnili smo sa nuklearnom energijom. Njen razvoj ne može da nam pomogne da riješimo ni energetsku, ni klimatsku krizu. Za tako nešto potrebno je oko 20 godina”, kaže Pol Dorfman, istraživač Univerziteta u Saseksu.

Za to vrijeme “Šel” i “Britiš petroleum” bilježe rekordne profite od proizvodnje fosilnih goriva. Vlada je, pod pritiskom opozicije, riješila da im zavuče ruku u džep i popuni rupu u državnom budžetu.

”Od 1. januara do 28. marta, povećaćemo porez na dobit od proizvodnje energenata sa 25 na 35 procenata. Struktura našeg energetskog tržišta stvara prostor za profit od proizvodnje čiste električne energije. Zato od 1. januara uvodimo privremeni porez na tu vrstu profita, od 40 odsto. Te dvije mjere donijeće budžetu 14 milijardi funti naredne godine”, rekao je Džeremi Hant, ministar finansija Velike Britanije.

Analitičari upozoravaju da će ceh na kraju platiti građani. Cijene struje i gasa na malo zaštićene su do prvog aprila. Građani su dobili i nekoliko jednokratnih bespovratnih energetskih zajmova. Oni, najugroženiji, ni uz postojeće subvencije nemaju za grijanje.

“Još nismo uključili grijanje. Pokrivamo se ćebadima. Koristimo termose. Popodne pijemo vruć čaj i jedemo supu. Ako vrijeme dozvoljava, u krajnjoj nuždi odemo do tržnog centra da se ugrijemo”, kaže Tirugnamam Surešan, građanin sa posebnim potrebama.

Na proljeće slijedi pravi sudar sa realnošću. Očekuje se da dug za neplaćene račune naraste skoro dvije milijarde funti do ljeta. Time bi energetska neminovno prerasta u političku nesigurnost.

Related Topics:

Svijet

DOBIO ZABRANU ULASKA U NJEMAČKU: Lopov iz BiH pokušao da ugrize policajca

Pripadnici Savezne policije dobili su danas dojavu da se u međunarodnom vozu nalazi osoba poznata po svojoj kriminalnoj prošlosti, nakon čega su oni na prvoj stanici priveli 68-godišnjeg državljanina Bosne i Hercegovine.

Kako prenose njemački mediji, kondukter međunarodnog voza prijavio je policiji osobu koja “operiše” po vozovima i koji je već nekoliko puta hapšen. Do dolaska policije on je uspio odžepariti jednog putnika, ukravši mu 300 švajcarskih franaka.

Međutim, prilikom hapšenja došlo je do incidenta kada je lopov, opirući se hapšenju, pokušao da ugrize policajca i to u nekoliko navrata, ali je spriječen. On će biti optužen za opiranje, te ometanje službenog lica u vršenju zadatka, ali i pokušaj nanošenja tjelesnih povreda policajcu. Nakon što je završena kriminalistička obrada, dobio je petogodišnju zabranu ulaska u Njemačku te je vraćen u Francusku, odakle je međunarodnim vozom i ušao u Njemačku.

Nastavi čitati

Svijet

POJAVIO SE SNIMAK PRIVOĐENJA TERORISTE IZ VAŠINGTONA: Uzvikivao “slobodna Palestina” dok ga je policija vukla

Objavljen je snimak privođenja teroriste iz Vašingtona.

Na mrežama je objavljen snimak privođenja muškarca imenovanog kao Elijas Rodrigez (30) iz Čikaga, koji je osumnjičen da je počinio teroristički napad u Vašingtonu ubivši dvoje zaposlenih u izraelskoj ambasadi ispred Jevrejskog muzeja u centru tog grada.

On je uhapšen nedugo nakon napada, a na snimku se vidi i da je vikao: “Slobodna Palestina”.

To je potvrdila i Pamela Smit, šefica Metropolitanske policijske uprave kada je izvestila da je osumnjičeni u pritvoru u vezi sa pucnjavom u blizini Jevrejskog muzeja u Kapitolu, u kojoj su dvije osobe poginule.

“Preliminarna istraga ukazuje da su obje žrtve izlazile sa događaja u Jevrejskom muzeju u Kapitolu, koji se nalazi u bloku 500 Treće ulice sjeverozapad, kada se dogodila pucnjava. Vjerujemo da je pucnjavu počinio jedan osumnjičeni koji je sada u pritvoru. Prije pucnjave, osumnjičeni je primjećen kako korača napred-nazad ispred muzeja”, rekla je Smit.

Smit je rekla da je osumnjičeni “prišao grupi od četiri osobe, izvadio pištolj i otvorio vatru pogodivši dvoje”. Nakon pucnjave, Smit je rekla da je osumnjičeni potom ušao u muzej i da ga je obezbjeđenje događaja zadržalo.

“Osumnjičeni je skandirao: ‘Slobodna, slobodna Palestino’ dok je bio u pritvoru – rekla je Smit.

Nastavi čitati

Svijet

SVIJET GUBI ŠUME BRŽE NEGO IKAD: Na svakih 18 minuta nestaju površine od oko 18 fudbalskih terena!

U 2024. godini svijet je zabilježio rekordne gubitke šuma, s gubicima od 6,7 miliona hektara primarnih tropskih šuma, što je dvostruko više nego prethodne godine.

Ovaj dramatičan porast izazvan je klimatskim promjenama, dok su požari, koji su uništili pet puta više šuma nego u 2023. godini, postali glavni uzrok.

Prema novim podacima GLAD laboratorije Univerziteta Merilend, objavljenim putem platforme Global Forest Watch Svjetskog instituta za resurse (WRI), samo gubitak primarnih tropskih šuma dostigao je 6,7 miliona hektara prošle godine – što je dvostruko više nego u 2023. i površina gotovo jednaka veličini Paname.

To znači da je svijet gubio oko 18 fudbalskih terena svakih 18 minuta.

Po prvi put otkako se vode evidencije, požari, a ne poljoprivreda, bili su glavni uzrok gubitka šuma, odgovorni za skoro polovinu ukupne štete. Samo u 2024. godini požari su uništili pet puta više tropskih šuma nego prethodne godine. Posebno je teško pogođena Latinska Amerika.

Ukupno, ovi požari su proizveli 4,1 gigatonu emisija gasova sa efektom staklene bašte — što je više nego četiri puta više od ukupnih emisija iz vazdušnog saobraćaja u 2023. godini.

“Ovakav nivo gubitka šuma ne liči ni na šta što smo vidjeli u više od 20 godina prikupljanja podataka”, izjavila je Elizabet Goldman, suosnivačica platforme Global Forest Watch pri Svjetskom institutu za resurse (WRI).

Kako je kazala, ovo je globalno crveno upozorenje – zajednički poziv na akciju za svaku zemlju, svaku kompaniju i svakog pojedinca kome je stalo do života na planeti.

“Naše ekonomije, naše zajednice, naše zdravlje – ništa od toga ne može opstati bez šuma”, istakla je ona.

Ekstremni vremenski uslovi pogoršali požare u tropskim šumama 2024. godine
Iako su šumski požari prirodna pojava u nekim ekosistemima, u tropskim predjelima oni su uglavnom izazvani ljudskim djelovanjem, najčešće se namjerno pale radi krčenja zemljišta za poljoprivredu ili širenja obradivih površina.

Prema izvještaju Global Forest Watch-a, 2024. godina je bila najtoplija do sada zabilježena, obilježena ekstremnim vremenskim uslovima poput raširene suše, koju su dodatno pogoršale klimatske promjene i fenomen El Ninjo.

Neke zemlje, naročito u Latinskoj Americi, pretrpjele su najgoru sušu u istoriji, što je dodatno pogoršalo intenzitet i nekontrolisanost požara u mnogim dijelovima svijeta.

Iako pojedine šume mogu da se oporave nakon požara, sve jači pritisak zbog pretvaranja zemljišta u poljoprivredne površine, uz klimatske promjene, ozbiljno otežava regeneraciju šumskih ekosistema. Ovakve okolnosti stvaraju zatvoren krug u kome je vjerovatnoća budućih požara sve veća.

Koje zemlje su izgubile najviše šuma u 2024. godini?
Prema podacima, Brazil je izgubio najveće površine tropskih šuma u 2024. godini, a to čini čak 42% ukupnog globalnog gubitka tropskih primarnih šuma.

Požari, koji su bili podstaknuti najtežom sušom u istoriji zemlje, odgovorni su za 66% ukupnog gubitka šuma u Brazilu. Ostali faktori, kao što su uzgoj soje i stoke, porasli su za 13%, ali su i dalje ispod nivoa koji je viđen u ranijim decenijama.

“Brazil je postigao napredak pod predsjednikom Lulom, ali prijetnja po šume i dalje ostaje ozbiljna“, upozorava Marijana Oliveira, direktorka programa za šume i korišćenje zemljišta pri WRI Brasil.

Nastavi čitati

Aktuelno