Connect with us

Svijet

Britanija šalje 1.200 vojnika da popune praznine zbog štrajka vozača hitne pomoći i graničara

Oko 1.200 vojnika Velika Britanije će popunjavati prazna mjesta među vozačima hitne pomoći i graničnog osoblja zbog najavljenog štrajka u javnom sektoru u nedjelji prije Božića.

Vlada Velike Britanije saopštila je u nedjelju da će poslati 1.200 vojnika da popune praznine zbog štrajka vozača hitne pomoći i graničnog osoblja u vrijeme kada brojni sindikati javnog sektora organizuju štrajkove u nedjelji pre Božića, piše “Fajnenšel Tajms”.

Vozači hitne pomoći najavili su štrajk za srijedu čime će se pridružiti bolničarkama i bolničarima, osoblju željeznice, policajcima za pasošku kontrolu i poštanskim radnicima koji svi organizuju obustavu rada narednih nedjelja.

Najintenzivniji talas štrajkova u Britaniji u posljednjih više decenija odgovor je na krizu troškova života izazvanu skokom cijena hrane i energenata kao posljedica pandemije koronavirusa i rata u Ukrajini koji je počeo 24. februara 2022. godine. Oko 417.000 radnih dana izgubljeno je u štrajkovima u oktobru, što je najviši broj u posljednjih deset godina. Sindikati traže da povišice plata drže korak sa inflacijom, koja je bila 10,7 odsto u novembru, malo niža u oktobru, ali i dalje na 40-ogodišnjem maksimumu.

Britanska konzervativna vlada saopštila je da bi dvocifrena povišica plata još više podstakla inflaciju i krivicu za poremećaje pokušala da prebaci na sindikalne vođe. Premijer Velike Britanije Riši Sunak nazvao je vođe sindikata “nezadovoljnicima koji hoće da ukradu Božić radi sopstvenih političkih ciljeva”. Ministar Oliver Dauden rekao je da bi bilo neodgovorno dozvoliti da se plate u javnom sektoru i inflacija izmaknu kontroli.

“Ostvarujemo napredak sa privredom. Nemojte to ugroziti sa ovim zahtjevima koji se ne mogu pokriti”, rekao je on za britanski “BBC”.

Vlada računa da će se javno mnenje okrenuti protiv sindikata kada se ljudi širom Britanije budu suočili sa odloženim bolničkim pregledima, otkazanim vozovima i odloženim putovanjima usred praznične sezone. Međutim, ankete pokazuju da vlada visok nivo podrške radnicima, posebno bolničarkama i bolničarima čiji su štrajkovi širom Engleske, Velsa i Severne Irske, prvi u 100-godišnjoj istoriji njihovog sindikata. Bolničari i ekipe u kolima hitne pomoći kažu da će i dalje odgovarati na hitne pozive za vrijeme štrajka.

(MONDO)

Related Topics:

Svijet

GLOBALNI KONFLIKTI svijet koštaju preko 19 triliona dolara

Prošle godine, ekonomski uticaj nasilja dostigao je 19,1 triliona dolara, ili 717 milijardi dolara više nego prethodne godine. Do toga je došlo dok su smrtni slučajevi u sukobima dostigli najviši nivo u posljednjih 25 godina, a ratovi se nastavili u Ukrajini i Gazi. Kao odgovor na pojačane geopolitičke tenzije, evropske države ubrizgale su milijarde u odbrambenu potrošnju. Čak i Japan planira da udvostruči svoju odbrambenu potrošnju na 2% BDP-a.

Ova grafika prikazuje globalnu cijenu sukoba u 2024. godini, zasnovanu na analizi Instituta za ekonomiju i mir.

U nastavku prikazujemo ekonomski uticaj nasilja širom svijeta, s podacima koji uključuju direktne i indirektne troškove:

Ukupno — 19,1 trilion dolara — 717 milijardi dolara

U 2024. godini, vojna potrošnja porasla je za 540 milijardi dolara i dostigla 9 triliona dolara.

Ukupno, 84 države povećale su potrošnju na vojsku kao udio u BDP-u, pri čemu su Norveška, Danska i Bangladeš zabilježili najveće skokove. Vojna potrošnja SAD iznosila je 949 milijardi dolara, dok je Kina slijedila sa 450 milijardi dolara, u međunarodnim dolarima.

Kao drugi najviši trošak, potrošnja na unutrašnju bezbjednost dostigla je 5,7 triliona dolara. Ovo uključuje troškove povezane s policijskim strukturama i pravosudnim sistemom.

U međuvremenu, gubici BDP-a izazvani sukobima porasli su za 44% u 2024. godini i dostigli 462 milijarde dolara. U poređenju s 2008. godinom, gubici BDP-a više su nego učetvorostručeni, dok je cijena smrtnih slučajeva u sukobima pratila sličan trend.

Pored toga, troškovi izbjeglica i interno raseljenih lica (IDPs) imali su ekonomski teret od 343 milijarde dolara. Danas je 122 miliona ljudi širom svijeta prisilno raseljeno, što je više nego udvostručeno u odnosu na 2008. godinu.

(Bankar.me)

Nastavi čitati

Svijet

Tramp bijesan na Ukrajinu “NISTE NIMALO ZAHVALNI”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da Ukrajina nije bila nimalo zahvalna za američke napore u vezi sa ratom sa Rusijom, čak i dok američko oružje nastavlja da pristiže.

– Ukrajinsko „rukovodstvo“ je pokazalo nula zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije. SAD nastavljaju da prodaju ogromne količine oružja NATO-u, za distribuciju Ukrajini – rekao je Tramp u objavi na Truth Social, prenosi Rojters.

Tramp je u izjavi optužio Ukrajinu za nezahvalnost u trenutku dok u Ženevi traju sastanci američkih, ukrajinskih i evropskih zvaničnika, koji razgovaraju o nacrtu plana koji je predstavio Vašington za okončanje rata Rusije i Ukrajine.

Prema američkom planu, čiji su dijelovi procurjeli u javnost, od Ukrajine se za postizanje mira traži da se odrekne dijela svoje teritorije i da odustane od članstva u NATO.

Nastavi čitati

Svijet

URSULA BRANI ZELENSKOG! “Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom”

– Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom, a Evropska komisija treba da zadrži pravo da upravlja sredstvima za obnovu Ukrajine, poručila je predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen uoči pregovora u Ženevi o američkom mirovnom planu.

Ona je navela da se mora spriječiti smanjenje brojnosti Oružanih snaga Ukrajine, jer bi, kako kaže, zemlja ostala ranjiva na napad.

“Svaki kredibilan i održiv mirovni plan bi, prije svega, trebao da zaustavi ubijanje i okonča rat, a ne da sije sjeme za budući sukob”, rekla je Fon der Lajenova.

Ona je navela da Ukrajina mora imati slobodu i suvereno pravo da bira sopstvenu sudbinu.

“Oni su izabrali evropsku sudbinu”, zaključila je predsjednik Evropske komisije.

Nastavi čitati

Aktuelno