Connect with us

Svijet

NOVI PLAN EU: “Vojni Šengen” za ubrzanje kretanja vojske unutar Unije

Države članice Evropske unije imaće samo tri dana u mirnodopsko vrijeme i šest sati u kriznim situacijama da odobre prolazak vojnih trupa i opreme preko svojih granica, prema novom prijedlogu Evropske komisije. Cilj takozvanog vojnog Šengena je drastično poboljšati vojnu mobilnost širom Unije, piše Euronews.

Vojni Šengen za bržu odbranu

“Danas, kako bi se vojna oprema i trupe premjestile, recimo, sa zapada na istok, nažalost, potrebni su mjeseci”, rekao je Apostolos Tzitzikostas, evropski komesar za održivu trgovinu i turizam. “Ono što želimo postići jest da se to dogodi u roku od nekoliko dana.” “Ne možete braniti kontinent ako se ne možete kretati po njemu”, poručio je na konferenciji za medije. “Vrlo je jasno, stoga stvaramo ovaj vojni Šengen.”

Paket za vojnu mobilnost, koji će službeno biti predstavljen danas, najnoviji je u nizu planova Komisije za jačanje odbrane EU-a do kraja decenije. Taj se rok spominje jer neke obavještajne agencije vjeruju da bi Rusija do tada mogla imati kapacitete za napad na neku drugu evropsku zemlju.

Novi sistem po uzoru na civilnu zaštitu

Jedna od ključnih mjera biće ubrzanje izdavanja dozvola za prekograničnu vojnu mobilnost. Trenutno pravila u 27 država članica nisu usklađena, a nekima su potrebne sedmice da odgovore na zahtjev druge zemlje EU-a. Komisija želi to skratiti na najviše tri dana u mirnodopsko vrijeme i samo šest sati u kriznim situacijama, pri čemu bi se u potonjem slučaju odobrenje podrazumijevalo.

Plan predviđa novi evropski sistem za vojnu mobilnost, osmišljen po uzoru na Mehanizam civilne zaštite EU-a koji omogućuje brzu pomoć u slučaju katastrofa. Uključivaće “fond solidarnosti za vojnu mobilnost”, putem kojeg će članice moći staviti na raspolaganje imovinu poput teretnih vozova ili trajekata, kao i “katalog vojne mobilnosti” s popisom imovine dvojne namjene iz civilnog sektora koja se može koristiti za vojne operacije.

Ulaganje u ključnu infrastrukturu

Sve aktivnosti koordinisaće nova radna grupa sastavljena od nacionalnih koordinatora iz svake države članice. Njihov zadatak biće i davanje prioriteta finansiranju za 500 odabranih infrastrukturnih projekata ključnih za poboljšanje četiri dogovorena vojna koridora, čije su lokacije i dalje tajne.

Cilj je nadograditi puteve, željezničke pruge, luke, aerodrome, tunele i mostove kako bi mogli izdržati težinu i veličinu vojne opreme. “Čvrste logističke mreže čine razliku između pobjede i poraza u ratovima”, naglasio je Tzitzikostas, dodajući da je “fokus na kratkoročnim ulaganjima s brzim dobitkom kako bi se brzo povećao kapacitet.”

Cijena mobilnosti

Tzitzikostas procjenjuje da će za ovaj posao biti potrebno 100 milijardi evra. Međutim, EU je dosad izdvojila samo 1,7 milijardi evra za vojnu mobilnost u trenutnom višegodišnjem budžetom koji završava 2027. godine, iznos koji je povjerenik opisao kao “kap u moru”.

Prijedlog za sljedeći sedmogodišnji budžet od 2028. iznosi nešto manje od 18 milijardi evra – desetorostruko povećanje, ali i dalje daleko od cilja. Ipak, Tzitzikostas je pojasnio da to nije jedini izvor finansiranja. S obzirom na to da je infrastruktura dvojne namjene, države članice moći će koristiti kohezijske fondove, kao i novac iz programa odbrambenih zajmova SAFE. Ta ulaganja moći će se uračunati i u novi cilj potrošnje NATO saveza.

“Nije samo novac u pitanju. Ovaj paket je i o okviru”, istakao je Tzitzikostas. “Geopolitička situacija u svijetu sada nije laka, stoga moramo naučiti kretati se brže, moramo naučiti raditi više i moramo naučiti postići rezultate mnogo ranije nego što bi se očekivalo”, zaključio je, prenosi Index.

Svijet

HOROR U SREDNJOJ ŠKOLI: Pucnjava poslije dodjele diploma, ima mrtvih i ranjenih (VIDEO)

Muškarac star 18 godina je ubijen, dok su tri osobe povrijeđene u pucnjavi koja se dogodila nakon ceremonije dodjele diploma u srednjoj školi u gradu Ferfild, sjeverno od San Franciska, saopštile su lokalne vlasti.

Policija je na mjestu incidenta reagovala oko 19.15 časova po lokalnom vremenu, nakon prijave o pucnjavi na školskom parkingu, prenio je CNN.

Među povrijeđenima su 11-godišnje dijete, kao i dvije odrasle osobe stare 20 i 25 godina.

Predstavnici policije su naveli da je istraga u toku i da za sada nema informacija koje ukazuju na neposrednu prijetnju po bezbjednost zajednice.

Detalji o mogućem osumnjičenom nisu saopšteni.

Prema navodima školskog okruga Ferfild-Suisun, pucnjava se dogodila nakon ceremonije dodjele diploma srednje škole Sem Jeto, koja dijeli kampus sa srednjom školom Ferfild.

Svjedoci su rekli da su se u trenutku pucnjave na parkingu nalazili učenici, članovi porodica i prijatelji koji su fotografisali maturante, nakon čega je nastala panika i ljudi su počeli da bježe.

Nastavi čitati

Svijet

ČUDO NA MJESECU: Izgubljeni ruski rover iz 1970. godine poslao neočekivan signal

Davno izgubljeni sovjetski rover Lunohod-1 ponovo je u centru pažnje svjetske nauke nakon što su stručnjaci iz NASA-e locirali njegovo tačno mjesto na Mjesecu. Iako je ova istorijska svemirska misija zvanično završena davne 1971. godine, ovaj zaboravljeni robot i danas aktivno pomaže u proučavanju svemira. Kada su naučnici sa Zemlje usmjerili moćne laserske zrake ka njegovim koordinatama, aparat je odgovorio neočekivano snažnim povratnim signalom.

Kako je NASA pronašla izgubljenog robota

Tačne koordinate prvog daljinski upravljanog vozila u istoriji čovječanstva bile su potpuno izgubljene decenijama. Veliki preokret dogodio se zahvaljujući modernim satelitima koji su napravili detaljne mape mjesečeve površine u visokoj rezoluciji. Laserski reflektor na Lunohodu-1 ostao je u savršenom stanju uprkos surovim kosmičkim uslovima i ekstremnim promjenama temperature.

Podaci pokazuju da ovaj stari aparat danas šalje čak i jači signal od kasnijeg modela Lunohod-2. Tokom svoje prvobitne misije, rover je prešao više od deset kilometara preko mjesečevog tla i poslao hiljade neprocjenjivih fotografija na Zemlju. To je u ono vrijeme bio nezamisliv tehnološki uspjeh koji je postavio visoke standarde u daljem istraživanju svemira.

Mjesec se polako udaljava od naše planete

Ovaj zaboravljeni sovjetski uređaj sada je dio jednog od najdužih neprekidnih naučnih eksperimenata u istoriji čovječanstva. Naučnici redovno ispaljuju laserske zrake sa Zemlje koji putuju do ogledala na robotu i vraćaju se nazad za samo dvije i po sekunde. Precizno mjerenje vremena omogućava stručnjacima da u milimetar izračunaju tačnu udaljenost između naše planete i njenog prirodnog satelita.

Zahvaljujući ovim preciznim mjerenjima, naučni timovi su zvanično potvrdili da se Mjesec svake godine udaljava od Zemlje za oko 3,8 centimetara. Dobijeni podaci takođe pomažu stručnjacima da mnogo bolje razumiju unutrašnju strukturu Mjeseca, kao i osnovne zakone fizike.

Najveće čudo je to što se tragovi točkova koje je Lunohod-1 ostavio u prašini i dalje jasno vide na satelitskim snimcima iz orbite. Pošto na Mjesecu nema atmosfere, vjetra, kiše niti bilo kakvih bioloških procesa, ovi tragovi ostaju vječno sačuvani kao prava vremenska kapsula. Tehnologija stvorena prije više od pola vijeka ponovo dokazuje svoju vrijednost i pomaže nam da otkrijemo tajne našeg najbližeg kosmičkog komšije.

Nastavi čitati

Svijet

KRIZA SE PRODUBLJUJE: Hezbolah odbio prekid vatre sa Izraelom, Trump otkrio pod kojim uslovom neće napasti Iran

Hezbolah je zvanično odbacio američki prijedlog o prekidu vatre sa Izraelom, dok Donald Trump uslovljava primirje sa Iranom američkim žrtvama.

Situacija na Bliskom istoku dodatno se komplikuje na nekoliko frontova. Dok militanti u Libanu odbijaju međunarodne diplomatske napore za zaustavljanje sukoba sa Izraelom, iz Vašingtona stižu informacije o tajnim i strogo uslovljenim pozicijama Bijele kuće u pogledu direktnog konflikta sa Teheranom.

Hezbolah rekao „ne“ američkom planu

Hezbolah je zvanično odbacio prijedlog o prekidu vatre sa Izraelom koji je imao punu podršku Sjedinjenih Američkih Država. Ova militantna skupina je o svojoj odluci i zvaničnom stavu saopštenjem izvijestila libanskog predsjednika Džozefa Auna (Joseph Aoun).

Iz Hezbolaha, organizacije koju podržava Iran, poručuju da neće pristati na djelimične kompromise na terenu.

„Svaki prihvatljiv dogovor mora započeti potpunim izraelskim povlačenjem sa cjelokupne libanske teritorije“, navodi se u saopštenju.

Kasnije se kao ključni i nezaobilazni uslovi za bilo kakav budući sporazum navode:

  • Potpuno povlačenje izraelske vojske,
  • Bezbjedan povratak cjelokupnog raseljenog stanovništva,
  • Finansijski i logistički napori za obnovu zemlje,
  • Hitno oslobađanje svih libanskih zatvorenika.

Zanimljivo je da ova militantna skupina uopšte nije direktno učestvovala u pregovorima o prekidu vatre. Sam nacrt sporazuma bio je primarno uslovljen time da Hezbolah obustavi sve napade na Izrael, čija vojska trenutno izvodi najdublji kopneni prodor na teritoriju Libana još od 2000. godine.

Trumpov uslov

Istovremeno, američki predsjednik Donald Trump iza zatvorenih vrata postavio je jasnu „crvenu liniju“ kada je riječ o odnosima sa Teheranom. Kako prenosi The Wall Street Journal, Trump je privatno saopštio svojim saradnicima da neće prekinuti trenutno primirje sa Iranom, osim u slučaju da u napadima koje direktno naredi Teheran poginu američki vojnici.

Ovo oklijevanje predsjednika SAD-a da ponovo pokrene sveopšti rat sugeriše da je Vašington spreman sedmicama, pa čak i mjesecima, tolerisati manje provokacije i eskalacije niskog intenziteta kako bi se izbjegao širi sukob u regiji.

Ove informacije dolaze u sedmici kada su Sjedinjene Države i Iran razmijenili neke od najžešćih udara od stupanja primirja na snagu početkom aprila.

Nastavi čitati

Aktuelno