Connect with us

Svijet

Broj žrtava zemljotresa premašio 20.000, spasioce ne napušta entuzijazam

Spasavanje nekoliko preživjelih iz ruševina u Turskoj vratilo je danas entuzijazam među timove za potragu u Turskoj, ali je sve manje nade da će još mnogo njih biti spaseno, četiri dana nakon što je razorni zemljotres pogodio ovu zemlju i susjednu Siriju.

U zemljotresu je poginulo više od 21.000 ljudi.

Hladnoća, glad i očaj zahvatili su stotine hiljada ljudi koji su usred zime ostali bez krova nad glavom zbog najsmrtonosnijeg zemljotresa u regionu u posljednjih nekoliko decenija.

Nekoliko ljudi je tokom noći izvučeno iz ruševina zgrada, uključujući desetogodišnjeg dečaka koji je spasen sa svojom majkom poslije 90 sati u okrugu Samandak, u provinciji Hataj na jugu Turske.

U Hataju je spasena i sedmogodišnja djevojčica Asja Donmez, poslije 95 sati i prebačena je u bolnicu, javila je novinaska agencija Anadolija.

U Dijarbakiru na istoku, Sebahat Varli /32/ i njen sin Serhat spaseni su rano jutros i prebačeni u bolnicu, 100 sati nakon prvog zemljotresa.

Nade je sve manje da će još mnogo njih biti pronađeni živi u ruševinama hiljada srušenih zgrada u gradovima širom regiona.

Broj poginulih u zemljotresu jačine 7,8 stepeni Rihterove skale i nekoliko snažnih naknadnih potresa u Turskoj i Siriji premašio je 17.000, koliko je poginulo 1999. godine kada je zemljotres sličnog intenziteta pogodio sjeverozapad Turske.

Ovaj zemljotres se sada rangira kao sedma najsmrtonosnija prirodna katastrofa ovog vijeka, ispred potresa i cunamija u Japanu 2011. godine i približava se broju od 31.000 poginulih u zemljotresu u susjednom Iranu 2003. godine.

Pomoć UN počela je juče da pristiže u iz Turske sjeverozapadnu Siriju koju kontrolišu pobunjenici, nakon što je u potresu prekinuta linija pomoći od ključne važnosti za oko četiri miliona ljudi.

Ali napori za pružanje pomoći u Siriji zakomplikovani su 11-godišnjim građanskim ratom koji je podijelio zemlju. SAD su pozvale vladu predsjednika Bašara el Asada da odmah dozvoli dopremanje pomoći preko svih graničnih prelaza.

Prema posljednjim podacima, broj mrtvih u Turskoj porastao je na 18.342, a u Siriji je premašio 3.300, iako spasioci kažu da je veliki broj ljudi i dalje ispod ruševina.

Related Topics:

Svijet

SKANDAL! Njegovateljica Mihaela Šumahera prijavila da je SILOVANA U NJEGOVOJ KUĆI!

Australijski automobilista blizak Miku Šumaheru, sinu vozača Formule 1 Mihaela Šumahera, optužen je za silovanje medicinske radnice zaposlene u timu koji je pružao njegu slavnom vozaču Forumle 1, u porodičnoj kući Šumaherovih u švajcarskom gradu Glandu.

Incident se navodno dogodio krajem 2019. godine, nakon jedne večeri u porodičnoj vili u Švajcarskoj, prenosi danas švajcarski “24 Heures”.

Osumnjičeni, tada smješten u glavnoj rezidenciji, navodno je seksualno zlostavljao medicinsku sestru zaposlenu u timu koji je pružao negu Mihaelu Šumaheru, teško povrijeđenom u nesreći na skijanju 2013. godine, prenosi Tanjug. Prema navodima tužilaštva, medicinska sestra se nakon naporne smjene priključila kolegama i optuženom u igri bilijara, uz konzumaciju alkohola.

Ubrzo se osjetila loše pa su je dvojica prisutnih, uključujući optuženog, odnijeli do sobe za osoblje i ostavili je da spava, navodeći da je bila obučena i da su svjetla ostala upaljena.

Tužilac tvrdi da je optuženi kasnije dva puta iskoristio njenu nemoć dok je bila bez svijesti. Sutradan, žrtva nije imala sjećanje na događaj, ali su fizički tragovi i poruke koje je razmijenila sa optuženim ukazivali na moguće zlostavljanje.

On je u porukama navodno priznao intimni kontakt, ali je tvrdio da je bio dobrovoljan.

Iako je žrtva dugo ćutala iz straha da ne izgubi posao i nije obavijestila porodicu Šumaher, koja nije bila prisutna tokom incidenta niti ima direktnu vezu sa slučajem, krivičnu prijavu je podnijela dvije godine kasnije, u januaru 2022. godine.

Osumnjičeni, bivši vozač jednosjeda koji se ranije takmičio na evropskim stazama i bio suspendovan zbog dopinga, navodno je posljednjih mjeseci nedostupan i nije potvrdio prisustvo zakazanom suđenju. Porodica Šumaher nije bila uključena u istragu, niti su njeni članovi saslušani u ovom predmetu.

Prema optužnici, ni jedan član domaćinstva nije bio prisutan u vrijeme događaja.

Nastavi čitati

Svijet

MASOVNI RAKETNI UDAR NA UKRAJINU: “Rusi digli MiG-31, nose Kinžal” (VIDEO)

Rusija je u ranim jutarnjim satima 16. oktobra izvela masovni raketni napad na Ukrajinu, gađajući gradove u više oblasti i izazvavši vazdušne uzbune širom zemlje.

Gađani gradovi u više oblasti, uključujući Harkov i Černigov
Napadi ciljali energetsku infrastrukturu pred zimu
Tramp pozvao Putina da prekine napade prije sastanka sa Zelenskim
Ukrajinsko Ratno vazduhoplovstvo izdalo je nacionalno upozorenje na raketnu prijetnju oko 5.20 po lokalnom vremenu, saopštivši da je Rusija podigla bombardere tipa MiG-31. Sat kasnije, vazduhoplovstvo je objavilo da je još jedan MiG-31 poletio sa aerodroma Savaslejka u Nižnjem Novgorodu.

Avioni MiG-31 sposobni su da nose hipersonične rakete Kinžal, koje Rusija koristi za napade duboko unutar ukrajinske teritorije, piše Kyiv Independent.

Ubrzo nakon prvog upozorenja, eksplozije su odjeknule u više ukrajinskih gradova. Eksplozije su do sada prijavljene u Harkovu i Izjumu (Harkovska oblast), Kropivnickom (Kirovogradska oblast) i Poltavi, prema navodima portala Suspilne.

Nakon drugog nacionalnog upozorenja, eksplozije su prijavljene i u Černigovu, a novi talas eksplozija čuo se i u Harkovu.

Guverner Černigovske oblasti Dmitro Brižinski kasnije je saopštio da je u napadu pogođeno industrijsko preduzeće u gradu, ali nije naveo koje.

Napadi su i dalje u toku, a podaci o šteti i žrtvama još nisu dostupni.

Prema saopštenju ukrajinskog Ratnog vazduhoplovstva, Rusija je u ovom napadu koristila balističke i krstareće rakete, kao i roj dronova tipa “Šahed”.

Napad je uslijedio svega nekoliko sati nakon što je američki predsjednik Donald Tramp na konferenciji za medije u Ovalnom kabinetu 15. oktobra pozvao ruskog predsjednika Vladimira Putina da “prestane da ubija Ukrajince”.

Sastanak u Bijeloj kući
Tramp bi trebalo da se sastane sa predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Bijeloj kući 17. oktobra, gdje će dvojica lidera razgovarati o ukrajinskim sposobnostima za dalekometne udare, potrebama u protivvazdušnoj odbrani, kao i o mogućnosti da SAD obezbede Kijevu rakete Tomahavk.

Rusija je upozorila da bi isporuka Tomahavka predstavljala “ozbiljnu eskalaciju” koja bi zahtijevala “agresivan odgovor”.

Kremlj je posljednjih nedjelja pojačao masovne napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu uoči zime, izazivajući nestanke struje i teška oštećenja ključnih objekata, dok se vremenski uslovi pogoršavaju, a noći postaju duže.

Podsjetimo, masovni raketni napad na Kijev 10. oktobra oštetio je gradsku termoelektranu i ostavio stotine hiljada domaćinstava bez struje. U tom napadu poginulo je jedno dijete, a 24 osobe su ranjene, prenosi Telegraf.rs.

Nastavi čitati

Svijet

Njemačka će finansirati PAKET AMERIČKOG ORUŽJA za Ukrajinu od 500 miliona dolara

Njemačka će finansirati paket američkog oružja za Ukrajinu u vrijednosti od 500 miliona dolara, izjavio je danas njemački ministar odbrane Boris Pistorijus na sastanku takozvane Ramštajn grupe, saveznika Kijeva, u Briselu.

Paket će obuhvatiti sisteme protivvazdušne odbrane, rakete Patriot, radarske sisteme, precizno navođene artiljerijske rakete i municiju, rekao je on i dodao da ukupna dodatna njemačka vojna pomoć iznosi više od dvije milijarde evra, prenosi Rojters.

Pistorijus je takođe, najavio isporuku još dva sistema protivvazdušne odbrane IRIS-T, koji uključuju veliki broj raketa i raketa za protivvazdušnu odbranu koje se ispaljuju sa ramena, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno