Connect with us

Svijet

Broj žrtava zemljotresa premašio 20.000, spasioce ne napušta entuzijazam

Spasavanje nekoliko preživjelih iz ruševina u Turskoj vratilo je danas entuzijazam među timove za potragu u Turskoj, ali je sve manje nade da će još mnogo njih biti spaseno, četiri dana nakon što je razorni zemljotres pogodio ovu zemlju i susjednu Siriju.

U zemljotresu je poginulo više od 21.000 ljudi.

Hladnoća, glad i očaj zahvatili su stotine hiljada ljudi koji su usred zime ostali bez krova nad glavom zbog najsmrtonosnijeg zemljotresa u regionu u posljednjih nekoliko decenija.

Nekoliko ljudi je tokom noći izvučeno iz ruševina zgrada, uključujući desetogodišnjeg dečaka koji je spasen sa svojom majkom poslije 90 sati u okrugu Samandak, u provinciji Hataj na jugu Turske.

U Hataju je spasena i sedmogodišnja djevojčica Asja Donmez, poslije 95 sati i prebačena je u bolnicu, javila je novinaska agencija Anadolija.

U Dijarbakiru na istoku, Sebahat Varli /32/ i njen sin Serhat spaseni su rano jutros i prebačeni u bolnicu, 100 sati nakon prvog zemljotresa.

Nade je sve manje da će još mnogo njih biti pronađeni živi u ruševinama hiljada srušenih zgrada u gradovima širom regiona.

Broj poginulih u zemljotresu jačine 7,8 stepeni Rihterove skale i nekoliko snažnih naknadnih potresa u Turskoj i Siriji premašio je 17.000, koliko je poginulo 1999. godine kada je zemljotres sličnog intenziteta pogodio sjeverozapad Turske.

Ovaj zemljotres se sada rangira kao sedma najsmrtonosnija prirodna katastrofa ovog vijeka, ispred potresa i cunamija u Japanu 2011. godine i približava se broju od 31.000 poginulih u zemljotresu u susjednom Iranu 2003. godine.

Pomoć UN počela je juče da pristiže u iz Turske sjeverozapadnu Siriju koju kontrolišu pobunjenici, nakon što je u potresu prekinuta linija pomoći od ključne važnosti za oko četiri miliona ljudi.

Ali napori za pružanje pomoći u Siriji zakomplikovani su 11-godišnjim građanskim ratom koji je podijelio zemlju. SAD su pozvale vladu predsjednika Bašara el Asada da odmah dozvoli dopremanje pomoći preko svih graničnih prelaza.

Prema posljednjim podacima, broj mrtvih u Turskoj porastao je na 18.342, a u Siriji je premašio 3.300, iako spasioci kažu da je veliki broj ljudi i dalje ispod ruševina.

Related Topics:

Svijet

Vlada Bugarske povukla nacrt budžeta NAKON MASOVNIH DEMONSTRACIJA

Vlada Bugarske povukla je nacrt budžeta za 2026. godinu nakon velikih demonstracija u Sofiji, samo mjesec dana prije nego što bi zemlja trebala da uvede evro.

Više desetina hiljada ljudi izašlo je juče na ulice glavnog grada kao znak protesta povodom budžeta koji je usvojen u prvom čitanju u parlamentu.

Demonstranti su pozvali na smanjenje doprinosa za socijalno osiguranje i penzije i upozorili da bi budžet mogao da ostavi prostor za korupciju.

Organizatori su saopštili da je 50.000 ljudi prisustvovalo mitingu koji je počeo mirno, ali se završio neredima u sjedištu jedne od vladajućih partija.

Maskirana lica su bacala petarde, boce, konzerve i druge predmete na policiju, koja je upotrijebila suzavac i biber sprej.

Prijavljeno je da je bilo povrijeđenih na obje strane, a 71 osoba uhapšena je zbog vandalizma.

Nastavi čitati

Svijet

PITANJE KOJE MUČI MNOGE! Zašto je Rusija prodala Aljasku Americi

Rusija je 30. marta 1867. potpisala ugovor za koji mnogi tvrde da je bio jedan od najvećih ekonomskih promašaja u istoriji. Aljaska je tada iz ruskih prešla u ruke Sjedinjenih Američkih Država.

Vrijednost posla iznosila je 7,2 miliona dolara. Hektar zemlje plaćen je 35 centi. Kada se 7,2 miliona dolara prebace u današnju vrijednost, Amerikanci su Aljasku platili 125 miliona dolara.

U cjeloj priči najzanimljivije je to da su u vrijeme kupovine Aljaske mnogi u Americi bili protiv tog posla. Aljaska je bila nenaseljena. U Vašingtonu su Aljasku zvali zaleđena pustahija. Ipak, pronalazak zlata je promijenio sve. Aljaska je jedno od deset najbogatijih mjesta na svijetu. Aljaska ima ogromne zalihe rudnog bogatstva sa nalazištima uglja, bakra, zlata, srebra, cinka, olova. Tu su i nalazišta nafte, prirodna bogatstva, ribolov. Amerikanci su platili kap vode u moru bogatstva.

Krimski rat
Postavlja se pitanje zašto je Rusija prodala Aljasku. Jesu li u Moskvi znali kakvu grešku prave? Odgovor na to pitanje je manje bitan pred činjenicom da je Rusija praktično bila primorana na prodaju Aljaske. Naime, Rusija je 1856. godine izgubila Krimski rat koji je vodila protiv Francuske, Velike Britanije i Otomanske imperije. Rusija je bila poražena, ponižena i ekonomski iscrpljena. Rusiji je trebao novac za oporavak, a imperator Aleksandar Drugi plašio se da neće moći da kontroliše Aljasku jer se ona graničila sa Kanadom kojom je upravljao vječiti ruski neprijatelj – Velika Britanija.

U Moskvi su bili ubjeđeni da su napravili odličan posao. Dobili su svjež novac i rešili se potencijalnog problema – novog rata sa Velikom Britanijom. Osim toga, prodajom Aljaske Americi postavili su temelje budućeg odnosa snaga na Tihom okeanu koji će kontrolisati Vašington. Tako je ostalo do danas. Jedino se postavlja pitanje da li taj status danas odgovara Moskvi. Vjerovatno ne, piše Politikin magazin.

Nastavi čitati

Svijet

NEMA VIŠE ŠALE “Ako Evropa počne rat, Rusija je SPREMNA NA TO ODMAH”

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas da ukoliko Evropa otpočne rat sa Rusijom, Moskva neće imati “sa kim da pregovara”.

– Rusija nema namjeru da ratuje sa evropskim zemljama, ali ako Evropa počne rat, Rusija je spremna na to odmah – rekao je Putin novinarima, prenosi Sputnjik. Putin je izjavio danas, tokom održavanja investicionog foruma “Rusija zove”, da je Pokrovsk (Krasnoarmejsk) “dobra baza” za rješavanje svih zadataka protivvazdušne odbrane (PVO) i pozvao strane novinare da posjete taj grad i “sve vide svojim očima”

– Krasnoarmejsk je dobra baza za rješavanje svih zadataka snaga protivvazdušne odbrane, odavde je pogodno kretati se u bilo kom pravcu koji Generalštab Ruske Federacije smatra potrebnim – naveo je Putin dodajući da su mu zato ruske i ukrajinske oružane snage pridavale poseban značaj, prenosi Sputnjik.

Ranije je komandant grupe Centar Valerij Solodčuk obavestio ruskog Putina da je Pokrovsk “zauzet” i da je u gradu u toku potraga i uništavanje manjih grupa ukrajinskih oružanih snaga. Međutim, Ukrajina je demantovala te tvrdnje, navodeći da ukrajinske snage nastavljaju odbrambene operacije na, kako su naveli, teškim dijelovima fronta.

“Uspješno se borimo sa spoljnim pritiskom na svoju ekonomiju”
Putin je tokom govora na forumu naveo i da je turbulentnost u savremenom svijetu izazvana nekonkurentnim metodama borbe nekih zapadnih zemalja, navodeći da se Rusija uspješno bori sa spoljnim pritiskom na svoju ekonomiju.

On je dodao da zapadne zemlje žele da uklone konkurente i sačuvaju svoje nekadašnje privilegije i monopol koji im, kako je naveo, izmiče.

Prema Putinovim riječima, Zapadu ne uspjeva da upravlja svetskom ekonomijom pomoću sankcija, prenio je Sputnjik.

Istakao je da je apsolutna većina zemalja sveta nastrojena pragmatično i da će Rusija sa njima sarađivati.

– Što se tiče Rusije, ona svakako osjeća spoljni pritisak. Međutim, naša zemlja i naša ekonomija se uspješno nose sa ovim izazovima – rekao je Putin na forumu pod nazivom “Rusija zove” koji je organizovala VTB međunarodna grupacija banaka i finansijskih kompanija.

Forum okuplja kreatore politike, investitore i poslovne ličnosti u cilju promocije dijaloga i strateških investicija u rusku privredu.

Nastavi čitati

Aktuelno