Connect with us

Svijet

Broj žrtava zemljotresa premašio 20.000, spasioce ne napušta entuzijazam

Spasavanje nekoliko preživjelih iz ruševina u Turskoj vratilo je danas entuzijazam među timove za potragu u Turskoj, ali je sve manje nade da će još mnogo njih biti spaseno, četiri dana nakon što je razorni zemljotres pogodio ovu zemlju i susjednu Siriju.

U zemljotresu je poginulo više od 21.000 ljudi.

Hladnoća, glad i očaj zahvatili su stotine hiljada ljudi koji su usred zime ostali bez krova nad glavom zbog najsmrtonosnijeg zemljotresa u regionu u posljednjih nekoliko decenija.

Nekoliko ljudi je tokom noći izvučeno iz ruševina zgrada, uključujući desetogodišnjeg dečaka koji je spasen sa svojom majkom poslije 90 sati u okrugu Samandak, u provinciji Hataj na jugu Turske.

U Hataju je spasena i sedmogodišnja djevojčica Asja Donmez, poslije 95 sati i prebačena je u bolnicu, javila je novinaska agencija Anadolija.

U Dijarbakiru na istoku, Sebahat Varli /32/ i njen sin Serhat spaseni su rano jutros i prebačeni u bolnicu, 100 sati nakon prvog zemljotresa.

Nade je sve manje da će još mnogo njih biti pronađeni živi u ruševinama hiljada srušenih zgrada u gradovima širom regiona.

Broj poginulih u zemljotresu jačine 7,8 stepeni Rihterove skale i nekoliko snažnih naknadnih potresa u Turskoj i Siriji premašio je 17.000, koliko je poginulo 1999. godine kada je zemljotres sličnog intenziteta pogodio sjeverozapad Turske.

Ovaj zemljotres se sada rangira kao sedma najsmrtonosnija prirodna katastrofa ovog vijeka, ispred potresa i cunamija u Japanu 2011. godine i približava se broju od 31.000 poginulih u zemljotresu u susjednom Iranu 2003. godine.

Pomoć UN počela je juče da pristiže u iz Turske sjeverozapadnu Siriju koju kontrolišu pobunjenici, nakon što je u potresu prekinuta linija pomoći od ključne važnosti za oko četiri miliona ljudi.

Ali napori za pružanje pomoći u Siriji zakomplikovani su 11-godišnjim građanskim ratom koji je podijelio zemlju. SAD su pozvale vladu predsjednika Bašara el Asada da odmah dozvoli dopremanje pomoći preko svih graničnih prelaza.

Prema posljednjim podacima, broj mrtvih u Turskoj porastao je na 18.342, a u Siriji je premašio 3.300, iako spasioci kažu da je veliki broj ljudi i dalje ispod ruševina.

Related Topics:

Svijet

ADOLF HITLER IZ NAMIBIJE: Političar sa šokantnim imenom ubjedljivo vodi na izborima

U maloj namibijskoj izbornoj jedinici Ompundja, u regionu Oshana, glasači se spremaju da na lokalnim izborima ponovo ubjedljivo podrže dugogodišnjeg odbornika – čovjeka čije ime izaziva globalno iznenađenje: Adolf Hitler Uunona (59).

Uunona je istaknuti član vladajuće partije SWAPO (South West Africa People’s Organization), lijevo orijentisane političke snage koja vodi zemlju još od sticanja nezavisnosti od Južne Afrike 1990. godine. Na toj poziciji nalazi se već više od dvije decenije, jer je prvi put izabran 2004, a ubjedljivo je pobijedio i na izborima 2015. i 2020. godine — tada sa čak 85 posto glasova, navodi The Times of Israel.

“Imam to ime, ali nisam taj čovjek”
U intervjuu za list The Namibian nakon izbora 2020, Uunona je govorio o svom neobičnom imenu, naglašavajući da ga ono nimalo ne povezuje s nacističkim liderom:

„Moj otac mi je dao ime Adolf Hitler, ali to ne znači da imam Hitlerov karakter niti da ličim na Adolfa Hitlera iz Njemačke. Hitler je bio kontroverzna osoba koja je zarobljavala i ubijala ljude širom svijeta. Ja nisam takav.“

Uunona se u političkoj i ličnoj komunikaciji uglavnom predstavlja kao Adolf Uunona, a kaže da njegovi roditelji najvjerovatnije nisu razumjeli istorijsko značenje ličnosti po kojoj su ga nazvali. Kako je objasnio u ranijem razgovoru za njemačke medije, tek kao tinejdžer shvatio je ko je bio Hitler i šta je predstavljao. Danas, kaže, svoje ime ne može mijenjati jer se nalazi u svim zvaničnim dokumentima.

Zašto u Namibiji postoje imena poput Adolf Hitler?
Razlog se krije u istoriji. Namibia je od 1884. do 1915. bila njemačka kolonija pod nazivom Njemačka Jugozapadna Afrika. Tokom tog perioda mnogi domaći stanovnici su, pod uticajem kolonijalne administracije, usvajali njemačka imena — praksa koja je u nekim zajednicama opstala i nakon Prvog svjetskog rata.

Kolonijalno nasljeđe ima i mnogo mračniju stranu: od 1904. do 1908. godine, pod vlašću cara Vilhelma II, Njemačko carstvo počinilo je genocid nad narodima Ovaherero i Nama, u kojem je ubijeno između 60.000 i 100.000 ljudi. Taj zločin često se naziva i „Kaiserov holokaust“. Njemačka je genocid zvanično priznala tek 2021. godine, dok se borba za reparacije nastavlja.

Njemački uticaj ostao je snažan i nakon završetka kolonijalne ere. Tokom XX vijeka dio nacista koji su bježali iz Evrope našao je utočište u Namibiji. Čak je i The New York Times 1976. pisao o njemačko-namibijskim zajednicama u kojima se među pojedincima još čuo pozdrav „Heil Hitler“.

Ubjedljivo vodi i 2025. godine
Prema projekcijama izborne komisije Namibije, Adolf Hitler Uunona je i na aktuelnim izborima gotovo siguran pobjednik u svojoj sredini. Lokalni mediji navode da je njegova dugogodišnja dominacija rezultat terenskog rada, infrastrukturalnih projekata i povjerenja koje uživa u zajednici — a ne njegovog imena, koje u Namibiji ne nosi isto emocionalno i istorijsko značenje kao u ostatku svijeta.

Bez obzira na reakcije šire javnosti i međunarodnih medija, u Ompundji je Uunona zapažen kao političar, a ne kao čovjek koji nosi ime kakvo se rijetko gdje može čuti.

Nastavi čitati

Svijet

VIŠE OD UKRASA: Postavljena novogodišnja kugla na Tajms Skveru sa više od 5.000 kristala

Novogodišnja kristalna kugla postavljena je na Tajms Skveru u Njujorku. Ova praznična tradicija započela je davne 1907. godine, a stanovnici bez nje ne mogu zamisliti praznični ugođaj.

ve godine je predstavljena nova kugla koja je ukrašena s 5.280 Vaterford kristala, što je skoro dvostruko više od prethodne. Takođe, kugla prvi put sadrži kružne kristale.

Postavljena je na stub koji je visok 42 metra, a ceremonija je uključivala presijecanje vrpce za novu panoramsku platformu s pogledom od 360 stepeni na Tajms Skver.

Majkl Filips, direktor Džejmstauna, kompanije u čijem je vlasništvu zgrada na Tajms Skveru, naveo je da je ovo deveta kugla koja je postavljena ovdje od 1907.

Kuglu su, kao i zgradu, napravili Njujorčani s dizajnom, domišljatošću i dijelovima iz cijelog svijeta, tako da ona zaista utjelovljuje ono što je lokalno i sjajno u našem gradu, kao i ono zbog čega turisti dolaze ovdje – između ostalog je rekao, prenosi Klix.

Džuli Koker, izvršna direktorka NYC Tourism and Conventions, rekla je da je ova kugla više od ukrasa za novogodišnju noć i da će ona postati dodirna tačka pomoću koje će se ljudi povezati s magijom Njujork.

Nastavi čitati

Svijet

MIROVNI PREGOVORI U ŽENEVI OBORILI BERZE: Dionice evropskih proizvođača oružja pale i do 5,5 odsto

Dionice najvećih evropskih kompanija u odbrambenoj industriji pale su u ponedjeljak, produžujući gubitke, nakon što su se pojavile informacije o postignutom napretku u mirovnim predlozima za okončanje rata u Ukrajini.

Indeks evropskih kompanija u sektoru avijacije i odbrane (Stoxx Europe Aerospace and Defense) preliminarno je zatvorio sesiju sa padom od 2,2 odsto, nakon što je u petak takođe zabilježio pad od preko 3,4 odsto, pokazuju podaci LSEG-a. Vrijednost indeksa pala je na najniži nivo od jula.

Gubici ključnih proizvođača oružja
Pad je snažno pogodio najveće aktere u vojnoj industriji. Njemački Rheinmetall, Hensoldt i Renk zabilježili su pad od preko 4 odsto, nalazeći se pri dnu panevropskog indeksa Stoxx 600. Švedska kompanija Saab pala je za 5,5 odsto.

Istovremeno, evropske referentne cijene prirodnog gasa pale su ispod 30 evra po megavat-satu (34,59 dolara), dostižući najnižu vrijednost u posljednjih 18 mjeseci, prenosi CNBC.

Kontekst pregovora i neslaganja oko uslova
Pad dionica uslijedio je nakon što su SAD u nedjelju saopštile da je ostvaren napredak u mirovnim razgovorima, uprkos tome što nije postignut dogovor o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu. SAD i Ukrajina su u zajedničkom saopštenju razgovore ocijenile kao “veoma produktivne”.

Međutim, Evropska unija je izložila svoje ključne uslove za održiv mir, naglašavajući da granice ne smiju biti mijenjane silom i da ne mogu postojati ograničenja za ukrajinske oružane snage. Ovi uslovi dovode u pitanje navodne prijedloge iz široko procurelog američkog nacrta plana za mir.

Prema tom nacrtu, koji je dobio i Associated Press, Vašington je navodno predložio da Kijev preda teritorije (uključujući Krim, Lugansk i Donjeck) i da se obaveže da nikada neće pristupiti NATO-u, dok bi veličina Oružanih snaga Ukrajine bila ograničena na 600.000 ljudi.

Analitičari: Pad je preuveličan
Analitičari su izrazili određeno iznenađenje reakcijom tržišta.

Loredana Muharemi, analitičar kapitala u “Morningstaru”, izjavila je da je “reakcija tržišta na potencijalne mirovne sporazume do sada bila preuveličana”.

“Čak i ako se postigne dogovor, sektor ne bi trebalo da doživi tržišni šok, jer su evropske odbrambene procjene podržane strukturnim povećanjem odbrambenih budžeta širom Evrope, a ne kratkoročnim prihodima iz Ukrajine”, objasnila je Muharremi.

Ben Gateridž, strateg za uvide na tržištu u Invesco-u, složio se da “strukturna priča” za kupovinu odbrambenih dionica i dalje važi, jer su sfere uticaja “sve napetije”.

“Kratkoročno, geopolitički izgledi djeluju malo ohrabrujuće, ali za srednji i dugi rok i dalje izgledaju neizvjesno”, zaključio je on.

Nastavi čitati

Aktuelno