Dušan Kozarev, generalni sekretar Ministarstva spoljnih poslova Srbije, izjavio je da se Crna Gora uvrstila u rijetke zemlje koje su u Savjetu Evrope javno zahtijevale članstvo samoproglašenog Kosova u toj evropskoj organizaciji.

Kozarev je na društvenoj mreži Iks naveo da je to danas na sastanku Komiteta ministara Savjeta Evrope učinilo ukupno 14 od 46 zemalja članica i dodao da bi Srbija trebalo da vodi računa u postavljanju prema Crnoj Gori u međunarodnim organizacijama.

– Izgleda da su savjeti koje je gospodin Ervin Ibrahimović (bivši potpredsjednik Skupštine Crne Gore), dobijao od Ranka Krivokapića (bivši ministar spoljnih poslova Crne Gore) i ambasadora tzv. Kosova u Strazburu Ljuljzima Hisenija urodili plodom – naveo je Kozarev u objavi.

On je dodao da će, uz svu želju za najboljim odnosima sa Podgoricom, Srbija morati da, zbog ove odluke vodi računa u postavljanju prema Crnoj Gori u međunarodnim organizacijama.

Na današnjem sastanku Komiteta ministara Savjeta Evrope održanom u Luksemburgu na dnevni red nije stavljen zahtjev Prištine za članstvo, a ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić izjavio je da je značajno što zemlje Kvinte nisu podržale da se zahtjev Prištine uvrsti na dnevni red sastanka.

Tek nedavno javnost je saznala da se bivši dugogodišnji predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić i dugo godina glavni koalicioni partner Mila Đukanovića pojavio iz “penzije” u Ministarstvu spoljnih poslova i to na poziciji ambasadora – savjetnika.

Ministar Ervin Ibrahimović rekao je za podgorički list Dan da je Krivokapić zaposlen na određeno vrijeme, tačnije na dvije godine, od 16. decembra 2024. godine. On je rekao da naveo da je imenovanje savjetnika tog ranga autonomno pravo ministra.

– Imenovao sam čovjeka koji je četiri puta biran za predsjednika Skupštine. Bivši je predsjednik najveće parlamentarne skupštine na svijetu – OEBS-a, bio je ministar spoljnih poslova i više od tri decenije poslanik u Skupštini Crne Gore. Bio je poslanik i u SR Jugoslaviji i u SCG. Znači, možemo mirne duše reći da je čovjek sa respektabilnim iskustvom i značajnim domaćim i međunarodnim konekcijama, poželjan i koristan savjetnik – nahvalio je Ibrahimović svog “ambasadora”, koji, kako je dodao, ima jasne stavove o pravcu u kojem Crna Gora danas ide – nezavisnost, demokratija, evropski put i članstvo u NATO, što se poklapa sa “pozicijama Vlade”.

Na sjevernoj tribini stadiona Maksimir, tik pred početak utakmice Dinama i Slaven Belupa, dogodio se brutalan napad u kojem su huligani pretukli grupu italijanskih turista, među kojima su bila dvojica ljekara koji su zadobili teže povrede.

Jedan od povrijeđenih završio je sa frakturom lobanje, dok je drugi prošao sa lakšim povredama, nakon što su ih, prema njihovim riječima, bez ikakve provokacije napala petnaestorica maskiranih napadača.

– Kada je napad počeo, zavladala je panika. Ljudi, uključujući i mnogo djece, uplašeno i vrišteći su istrčali sa tribina. Taj trenutak je bio traumatičan ne samo za nas, već je pokazao i potpunu nespremnost i nemoć službe bezbjednosti – izjavili su napadnuti Italijani.

Nekoliko dana kasnije pojavio se i video napada, na kojoj se jasno vidi kako pripadnici navijačke grupe Bad Blue Boys fizički nasrću na Italijane, navodno zbog toga što su se slikali na sjevernoj tribini.

Telegraf.rs

Ministar spoljnih poslova Marko Đurić izjavio je danas da je Srbija na sastanku Komiteta ministara Savjeta Evrope (SE), koji se održava u Luksemburgu, da se Srbija ogradila od odluka koje se tiču osnivanja tribunala i sudova po pitanju situacije u Ukrajini.

On je dodao da je Srbija podržala principijelno teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine i naglasio da se istovremeno ogradila od nekih drugih odluka, u skladu sa svojim interesima.

Đurić, koji je učestvovao na sastanku u Luksemburgu, je naveo da se Srbija ogradila od odluka koje se tiču osnivanja tribunala i sudova po pitanju situacije u Ukrajini.

Ministar je rekao da je na sastanku Komiteta ministara predstavnik BiH pokušao da istakne da crno-bijela slika o situaciji u tom dijelu regiona ne odražava vjerovatno ni jednoglasno stavove svih aktera u BiH.

– Јa sam mogao i želio da kažem da Srbija snažno podržava Dejtonski mirovni sporazum, da podržava unutrašnji dijalog, demokratski dijalog sa svim demokratski izabranim liderima unutar BiH i da ne prihvatamo crno-bijelu sliku koja se insinuira, koja je, naravno, na štetu Republike Srpske i na štetu njenih demokratski izabranih predstavnika – naveo je on.

Đurić je rekao da je govorio o temama koje su politički najvažnije za Srbiju, ali da je i kada je riječ o globalnim temama, Srbija podržala strateške ciljeve Savjeta Evrope.

– Možemo uzdignuta čela da kažemo da zaista stojimo iza onih vrijednosti na kojima je Savjet Evrope i ustanovljen odmah nakon Drugog svjetskog rata. Mi se ozbiljno pridržavamo principa i teritorijalnog integriteta i Povelje UN i držimo se demokratskih vrijednosti. Ne miješamo se u unutrašnje poslove drugih država – naglasio je Đurić i dodao da to najviše odgovara nacionalnim interesima Srbije.

Prema njegovim riječima, to je od nekih članica podržano i vrednovano, a od nekih ne.

On je prenio i da je u Luksemburgu razgovarao sa novom ministarkom spoljnih poslova Gruzije i istakao da je dobra vijest da u juna startuju direktni letovi između Beograda i Tbilisija.

– Nadam se da će u narednih nekoliko mjeseci otvoriti i naše diplomatsko – konzularno predstavništvo u Tbilisiju. Gruzija danas ima privredni rast od više od šest odsto. Nama je potpuno prijateljska država i podržava nas i oko Kosmeta. Imamo slične izazove i radujem se tome što ćemo unaprediti saradnju sa Gruzijom – kazao je Đurić.

Najavio je da će se danas u Luksemburgu sastati i sa ministrom spoljnih poslova Mađarske Peterom Sijartom.

– Naši prijatelji, komšije i braća Mađari su država sa kojom radimo na razvoju novih energetskih kapaciteta, novih gasovoda, proširujemo granične prelaze da osiguramo bolji protok i lakši protok ljudi. Istovremeno, veoma smo zahvalni Mađarskoj na podršci i ovde u Savjetu Evrope i na svakom drugom mjestu. Uvijek je zadovoljstvo razgovarati sa gospodinom Sijartom – naveo je Đurić.

Sputnjik